PROCJENE

Za BiH bez mina do 2025. potrebno 336 miliona KM

U BiH trenutno minski najugroženiji Unsko-sanski kanton, Doboj i Maglaj

Hoće li BiH za pet godina biti bez mina. Arhiv

Avaz.ba/ Fena

30.1.2020

Da bi BiH do 2025. godine bila očišćena od mina, potrebno je osigurati 336 miliona KM, istaknuto je danas na skupu, koji je u Sarajevu okupio relevantne predstavnike bh. i međunarodnih organizacija uključenih u proces deminiranja.


Tri opcije

Ključni aspekti procesa deminiranja u BiH u fokusu su prezentacije, organizirane u glavnom gradu BiH, a na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati projekta "Opća procjena minski sumnjivih područja u BiH".

Kako je kazao direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović, na završnom skupu u sklopu ovog projekta bit će predstavljene tri opcije za deminiranje kako bi BiH bila bez mina do 2025. godine.

- Projekt koji finansira Evropska komisija u BiH, a u kojem učestvuju tri partnera - BHMAC, OSBiH i Norveška narodna pomoć, donio je dobre rezultate u lociranju minski sumnjivih područja - kazao je Obradović.

Istaknuo je kako je prilika da se elaboriraju pokazatelji koliko je još vremena i resursa neophodno da bi se okončao proces deminiranja u BiH.


Sa skupa: Cilj je stvaranje jasnije slike o preostalim sumnjivim područjima u BiH. Fena

Podsjetio je da je projekt propratio EUFOR kao monitoring organizacija, potcrtavši da je neophodno uključivanje svih nivoa vlasti u BiH kako bi bio postignut pomak u realizaciji strategijom zacrtanih ciljeva.

Obradović je kazao kako su u BiH trenutno, a prema analizi koja je obuhvatila 128 općina i gradova, minski najugroženija područja Unsko-sanski kanton, te područja Doboja i Maglaja.

U osvrtu na stanje u Kantonu Sarajevo i Istočnom Sarajevu, kazao je kako je aktuelan projekt koji se provodi u saradnji s američkom vladom, te da je fokus na općinama Vogošća i Istočna Ilidža.

Kako je kazao direktor Norveške narodne pomoći u BiH Jonas Zakrison (Zachrisson), skup u glavnom gradu BiH prilika je za analizu i primjenu metodologije 'vraćanja zemljišta u BiH', te izradu preporuka za bh. nadležne institucije kako djelovati na planu osiguranja resursa neophodnih za efikasan proces protuminskog djelovanja, uključujući i izradu srednjoročnog plana.


Najugroženiji USK, Doboj i Maglaj. Arhiv

Dodao je kako su procjene na tom planu u funkciji efikasnijeg odgovora na rizike koje podrazumijevaju minski sumnjiva područja, te djelotvornijeg organiziranja, uključujući i odgovarajući angažman bh. vladinih tijela i deminerskih organizacija.


Jasna slika

Prema ocjeni učesnika skupa, cilj projekta je stvaranje jasnije slike o preostalim sumnjivim područjima u BiH u sklopu čega se vrši analiza postojećih podataka i njihovo ažuriranje, a sve u funkciji boljeg planiranja projekata protuminskog djelovanja. 

U fokusu tih procjena su naseljena mjesta, domaćinstva i pojedinci koji su izloženi riziku od mina, kasetne municije i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.