Ured Svjetske banke u BiH oglasio se saopćenjem u kojem navodi da su nedavno upoznati da nacrt izmjena prijedloga zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica predviđa uvođenje obaveznog moratorija na kredite za sve fizičke i pravne osobe na period od 6 do 12 mjeseci, kao i limit kamatne stope od 1 posto na kredite u toku moratorija.

- Svjetska banka izričito je protiv apsolutnog moratorija, koji bi se primijenio na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju, kao i protiv propisivanja bankama visine kamate koju mogu zaračunati na svoje zajmove - rekao je Emanuel Salinas, šef Ureda Svjetske banke u BiH. 

Prema mišljenju Svjetske banke, kombinacija generalnog moratorija (bez obzira na mogućnost dužnika da vrši otplatu) uz kamatne stope niže od tržišnih, bez ozbiljnijih analiza da bi se dobio uvid u posljedice po banke, kako su naveli, predstavlja značajan rizik za ekonomiju zbog mnogo razloga. 

- Prvo, nameće se značajan rizik po stabilnost, potkopavajući likvidnost i kapital banaka. Drugo, narušava disciplinu plaćanja, omogućavajući neplaćanje i onim dužnicima koji su finansijski sposobni, ali ne žele plaćati, a to će samo otežati i povećati troškove dobivanja kredita u budućnosti za dobre klijente. Treće, može dovesti do poremećaja u smislu odobravanja kredita klijentima koji nisu bili komercijalno održiv ni prije Covida-19, na račun sektora koji imaju veći potencijal. U svjetlu tih razmatranja, snažno potičemo vlasti da preispitaju predloženu mjeru politike - navedeno je u saopćenju. 

Kad kreatori politike donose razne mjere za olakšanje dužnicima, od kritičnog je značaja da njihov dizajn bude dobro promišljen da bi se zaštitio javni interes i očuvala sigurnost i stabilnost bankarskog sistema, kao i finansijska stabilnost. 

- Ako bi ove mjere otišle predaleko, to bi u narednom periodu moglo predstavljati izazov za stabilnost, uz slabljenje bankarskog sektora, što bi dovelo do pogoršanja negativnog ekonomskog utjecaja Covida-19. To je posebno značajno za zemlje zapadnog Balkana i druge zemlje u Evropi, u kojima je svjetska finansijska kriza ostavila dugotrajne posljedice u smislu nenaplativih zajmova, praćenih istrajnim negativnim uzročno-posljedičnim odnosima između slabog učinka finansijskog sektora i sporog ekonomskog rasta. Ta iskustva naglašavaju značaj opreznog dizajniranja mjera da bi se očuvali teško postignuti rezultati u prethodnoj deceniji - naveli su u saopćenju. 

Ističu da dok organi vlasti razmatraju politike, od ključnog je značaja da dizajn mjera uzme u obzir finansijski utjecaj svake mjere olakšanja na banke. 

- Finansijski utjecaj na banke treba biti eksplicitno uključen u dizajn mjera da bi se zaštitio javni interes za stabilnost banaka. Jednako je značajno i da se bude svjesno moralnih opasnosti u smislu onih koji namjerno izbjegavaju plaćanje (koji imaju finansijske mogućnosti, ali ne žele plaćati), kao i tzv. zombi zajmoprimaca (koji su i prije Covida-19 bili u poteškoćama i koji nisu održivi) - zaključili su iz Ureda Svjetske banke u BiH.