Vlada FBiH danas je usvojila jedan veoma bitan dokument, radi se o Programu ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije 2020. – 2021., kazao je premijer FBiH Fadil Novalić.
On je pojasnio da je ovaj program sastavljen od kombinacije različitih mjera, koje je neophodno provesti, kako bi se se došlo do željenog ekonomskog oporavka, odnosno da bismo se vratili na nivo ekonomskog rasta od prije pandemije, te da bi se stvorili neophodni preduslovi za održiv i ubrzan ekonomski rast.
- Ovaj dokument, između ostalog predviđa i daljnje jačanje danas uspostavljenog Garantnog fonda. Poznato je, da je pandemija koronavirusa izazvala ekonomsku krizu na globalnom nivou i direktno pogodila sektor koji stvara novu vrijednost, što je dodatno pogoršano kroz rigidne restriktivne mjere na strani potražnje. Došlo je do velikog poremećaja u lancima snabdijevanja, istovremeno i pada ponude i potražnje.
Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak - kazao je Novalić.
Gledajući procjene stranih i domaćih institucija, pad ekonomije u Federaciji, pa i u BiH, iznosit će, prema riječima Novalića, između 3,2 i 5 posto.
- Kada u razmatranje uzmemo projektovani rast realnog BDP-a za ovu godinu, od prije ovih dešavanja, koji se trebao kretati na nivou od oko 2,8 posto, onda govorimo o padu ekonomske aktivnosti od 6 pa do nekih 7,8 posto. Za potrebe ovog dokumenta, napravljeno je mnogo simulacija, no kao osnov je korištena simulacija BDP-a prema rashodovnom principu, za koji smatramo da je optimalan u datom slučaju. Ovo je iz razloga što u ovaj obračun ulaze inputi na koji imamo najveći uticaj - rekao je Novalić.
Pojasnio je da smo sebi "zadali ključne ciljeve koje želimo postići kroz niz mjera i to":
- Očuvati radna mjesta - kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka
- Održati fiskalnu stabilnosti (penzije, invalidnine i drugi budžetski transferi)
- Podržati izvoz
- Reformisati javna preduzeća
- Održati makroekonomsku stabilnost
- Jačati zdravstveni sektor, sistem socijalne zaštite i zaštitu od gubitka posla
- Te ubrzati provedbu javnih investicija.
A kako bismo došli do ovih ciljeva, kroz Program su definisani sljedeći setovi mjera:
- Mjere iz sfere fiskalne politike
- Aktivne mjere zapošljavanja
- Mjere u okviru finansijskog sektora, među kojima je uspostava i jačanje Garantnog fonda.
Novalić je pojasnio da će ovaj fond imati veoma značajnu ulogu u kompletnom procesu ekonomskog oporavka. Tim povodom, Vlada je danas donijela i Uredbu o načinu finansiranja i upravljanja Garantnim fondom.
- Kreditna sredstva iz ovog fonda će kroz odgovarajuće programe, privrednim subjektima omugućiti finansiranje tekuće likvidnosti, nabavku neophodnih obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, kao i pokretanje investicija manjeg obima. Garantni fond Vlada uspostavlja pri Razvojnoj banci, koja će, u ime i za račun Federacije, davati garancije prema komercijalnim bankama, za sve firme u ciljanim sektorima, a posebno one čije su djelatnosti okarakterisane kao strateški sektori razvoja - naveo je Novalić.
Pojasnio je da će za početak osigurati 100 miliona KM svojih sredstava, što će predstavljati garantni potencijal od 500 miliona KM.
- Ovo bi trebalo ohrabriti banke da pojačaju kreditiranje privrede s kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM. Ovaj potencijal neće biti moguće iskoristiti u ovoj godini, već bi se mogao iskoristiti do kraja naredne godine. Kako će Garantni fond funkcionisati na principu revolvinga, (kako se krediti budu otplaćivali, garantni potencijal će se obnavljati), on će postati dugoročni instrument Vlade za podršku privredi i ekonomskom razvoju - rekao je Novalić.
Pojasnio je da će paralelno jačati već postojeće fondove, koji se vrlo uspješno provode preko resornih ministarstava.
- Četvrti set mjera ima za cilj unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje stepena konkurentnosti privrede i povećanje otpornosti ekonomije, a peti ubrzanu aktivaciju javnih investicija - naveo je Novalić.
Pojasnio je da će kombinacijom javne potrošnje, javnih investicija koje treba pratiti privatna potrošnja, omogućiti nam da se vratimo na nivo rasta ekonomije prije proglašenja pandemije.
- Situacija i nije tako pesimistična, jer svaka kriza ujedno predstavlja i šansu, tako da ovaj period možemo iskoristiti da uradimo neke stvari, koje će nam osigurati dugoročnu stabilnost i željeni ekonomski rast. Samo jedan primjer. Lanci snabdijevanja, koje sam ranije spomenuo, su se poremetili. Mnoge firme iz razvijenih zemalja upravo će tražiti alternativne lance snabdijevanja i tu je velika šansa Zapadnog Balkana, a samim tim i naše zemlje - dodao je Novalić.
Napomenuo je da naša radna snaga je i više nego dovoljno kvalifikovana da odgovori tim izazovima.
- Intencija svih navedenih mjera je da unaprijede poslovni ambijent, podignu stepen konkurentnosti privrede, te stimulišu javnu i privatnu potrošnju. Ukoliko sve predloženo bude sinhronizovano provođeno, očekuje se da bi za 15 do 18 mjeseci mogli vratiti na nivo ekonomskog rasta od prije proglašenja pandemije, odnosno nivo iz februara ove godine. Da još jednom ponovim, cilj nam je uspostaviti pretpostavke za održiv i ubrzan rast u narednim godinama, ali i podići stepen otpornosti naše ekonomije na vanjske uticaje - zaključio je Novalić.
Na pitanje je li Garantni fond zakasnio i kako će se fond puniti Novalić je rekao:
- Mislim da je u pravo vrijeme sada ga instaliraju i zemlje regiona. Srbija, Slovenija, Hrvatska. Međutim Garantni fond dolazi kada se počela dizati ekonomija.
Do sad je bila stabilizacijska ekonomija, stabilizacijski fond, nećemo sva sredstva ni potrošiti. Zakonom o izvrsenju budžeta sredstva već postoje. Čim primijenimo uredbu na Razvojnoj banci. Garantiramo komercijalnim bankama plasman sredstava. Mi s ovim ohrabrujemo komercijalne banke za plasmane koje urade na tržišnoj osnovi. Po tim bankarskim pravilima koeficijent multiplikacije ide do 5. Potencijal je do 100 miliona - naveo je Novalić.
Na pitanje šta je sa državnim firmama poput Aerodroma Sarajevo, premijer je kazao:
- Aerodrom je naš i mi ćemo uputiti potporu. Problem je specifičan, mi i prilike smo zatvorili aerodrome. U novim rebalansu budžeta ćemo vršiti sredstva za podrsku svim aerodromima iz budžeta. Tu granu ne smijemo pustiti da propadne - napomenuo je Novalić.
Na pitanje zbog čega misli da se tek sada mogu očekivati otkazi Novalić je rekao da pokazatelji govore da ih je bilo manje nego što su očekivali.
- Prije svega naš broj otpuštenih radnika zaustavili smo na 27.000 - dodao je Novalić.
Kada je riječ o raspodjeli sredstava nižim nivoima vlasti, Novalić je pojasnio da će sve općine i gradovi u Federaciji dobiti isto novca bez obzira radili se, naprimjer, o Sapni ili Zenici.
