VLADA SE OGLASILA

Snažna podrška Hrvatske evropskom i reformskom putu BiH

Pozdravljeno je potpisivanje sporazuma o izmjenama Izbornog zakona i održavanju izbora u Gradu Mostaru

Piše: M. Aš. / Avaz.ba

Sa sastanka

Foto: Pixel - Goran Stanzl


Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se sinoć u Banskim dvorima s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem. 

Očekivano, na sastanku je bilo govora o budućnosti BiH, ali i položaju Hrvata, izmjenama Izbornog zakona, oko kojeg se Čović i Izetbegović mjesecima ne mogu dogovoriti. Kako je rečeno, s predstavnicima Hrvata i Bošnjaka iz BiH razgovarao je o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Poslije Dodika

Sastanku je prisustvovala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, koja je razgovarala sa šefom diplomatije Hrvatske Goranom Grlićem-Radmanom. 

Susret lidera HDZ-a BiH i SDA s Plenkovićem održan je sedmicu nakon što je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH, boravio u Zagrebu, što je izazvalo brojne reakcije.

Tada je Izetbegović tvrdio da je Plenković trebao održati sastanak na nivou Predsjedništva, sugerirajući da je u Banske dvore trebao putovati predsjedavajući Šefik Džaferović.

Ali, sedam dana kasnije, umjesto Džaferovića, u Zagrebu se ukazao Izetbegović. Time je uloga Džaferovića, kao člana Predsjedništva, još jednom minimizirana, a Izetbegović, koji je danima napadao Plenkovića, ipak je otišao na noge premijeru Hrvatske u ulozi predsjednika stranke.

Nakon sastanka nije bilo izjava za medije. U saopćenju za javnost iz ureda Vlade Hrvatske naglašena je čvrsta podrška Hrvatske Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu. Za Hrvatsku, kao susjednu i prijateljsku državu, boljitak, stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine od najvećeg su značaja. Predsjednik Vlade Plenković posebno je naglasio važnost ostvarivanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, kao i njihovu legitimnu zastupljenost u institucijama BiH.

Kao što je Hrvatska već i pokazala organiziranjem zagrebačkog sastanka na vrhu u maju 2020. godine, kojim je u fokus stavljen proces proširenja EU te evropska perspektiva jugoistoka Evrope, Plenković je ponovio da je Hrvatska spremna pomoći BiH u reformama i ispunjavanju kriterija potrebnih za stjecanje statusa države kandidata za pristupanje EU.

Pozdravljeno je potpisivanje sporazuma o izmjenama Izbornog zakona i održavanju izbora u Gradu Mostaru, čime je otvoren prostor za daljnju normalizaciju i kvalitativno unapređenje bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Čović je nakon sastanka izjavio da je susret u Zagrebu završen u prijateljskom tonu.

Mi Hrvatsku i premijera Andreja Plenkovića doživljavamo kao prijatelja BiH posebno na našem euroatlantskom putu, rekao je Čović nakon sastanka.

Dva sporazuma

Dodao je da su razgovarali o situaciji u BiH, lokalnim izborima i neizbježnoj temi - izbornom zakonodavstvu koje su Izetbegović i on potpisali kroz dva sporazuma kad su pripremali izbore u Mostaru.

- Nismo imali prigodu dotaknuti se svih tema što treba uraditi, ali osnova tog našeg sporazuma je da se hrvatskom narodu, kao i drugim narodima, osigura legitiman izbor njihovih predstavnika na svim razinama vlasti u BiH - rekao je Čović.

Promijeniti atmosferu

  Izetbegović je jučer, prije početka sastanka, dao izjavu za hrvatski RTL. Na pitanje novinara ove TV kuće kazao je da je Zagreb došao promijeniti atmosferu i paradigmu u međusobnim odnosima Hrvatske i BiH, i Bošnjaka i Hrvata.  

- Svaki put kada smo to napravili, stvari su išle naprijed. Kad god su se Hrvati u BiH dogovorili sa Srbima i općenito na Balkanu, jedino su radikalni srpski nacionalisti profitirali. To je empirijski potvrđeno - kaže Izetbegović.

 Šta koči napredak BiH ka EU

Ususret 25. obljetnici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, sastanak je bio, kako je rečeno, prilika za sažimanje njegovih postignuća, kao i razgovor o uklanjanju preostalih prepreka koje koče napredak BiH na putu prema EU.

Na sastanku je bilo riječi i o situaciji u susjedstvu, ekonomskoj saradnji, investicijama, zajedničkim prekograničnim projektima, s obzirom na to da je BiH šesti trgovinski partner Hrvatske, kao i o daljnjem infrastrukturnom povezivanju dvije države.

NA VRH

Komentari