ISTRAŽUJEMO

Zašto milijarde dajemo švercerima umjesto da damo penzionerima, obnovimo bolnice, gradimo autoputeve?

Vrijednost crnog tržišta duhana premašila je vrijednost legalnog tržišta, po čemu smo jedinstveni u Evropi pa i u svijetu. Legalno tržište duhana je od 2010. godine do 2020. palo više od 56 posto, što svima uzrokuje ogromne gubitke

Z. Karić

Zaplijenjene cigarete

Foto: Arhiv


Nezakonita trgovina, sivo tržište i krijumčarenje duhana već su dugo prisutni u balkanskom regionu pa tako i u Bosni i Hercegovini, ali naša država, slobodno možemo reći je evropski rekorder. Danas je svaka druga kupljena cigareta ilegalna, a ilegalno tržište je u tolikom zamahu da šverceri više ni ne pokušavaju imitirati poznate marke cigareta kao u drugim susjednim zemljama, već su kreirali preko 100 posebnih, potpuno ilegalnih brendova cigareta na koje su naviknuli građane. Takav procvat šverca rezultat je nekontrolisanog rasta akciza na cigarete zbog kojeg je BiH jedina država u okruženju koja ima opterećenje iznad zahtjeva za članice EU.

Švercano čak duplo jeftinije

Da se crno tržište munjevito razvija, može se vidjeti na pijacama u svim gradovima u državi. Glavni kanal putem kojeg se pušači snadbijevaju nezakonitim duhanskim proizvodima su ulični preprodavači. Ispod stola prodavači drže torbe i u njima, kako kažu, original pakovanja. Za tri KM ili 3,5 KM prodaju cigarete koje na trafikama koštaju šest maraka. Šverc je toliko uzeo maha da ulični preprodavači sve češće stoje kraj legalnih kioska, a neki manji kiosci da bi preživjeli u ”ponudu” sve češće ”uvrštavaju” ilegalne cigarete. 

Dok se crno tržište širi, legalno tržište duhanskih proizvoda u BiH od 2010. godine do 2020. palo je za više od 56 posto, što za posljedicu ima velike budžetske gubitke, upozoravaju ekonomski stručnjaci, predstavnici duhanske industrije kao i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

Prema podacima UIO-a, u prvih deset mjeseci ove godine od akciza na duhan i duhanske proizvode prikupljeno je 128 milona KM manje, a sa uračunatim PDV-om 151 miliona KM manje, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je rezultat previsokog opterećenja koje je većinu tržišta duhana prevalilo na crno tržište.

  • Oduzeta roba

    Oduzeta roba

    Foto: Arhiva


- Cijena cigareta na tržištu BiH svake godine raste najprije zbog rasta akciza na duhan i duhanske prerađevine. Podaci za period 2009. -2019., pokazuju da je samo po osnovu akciza na duhan u BiH prikupljeno oko 8,1 milijarda KM, koja je prema zakonu, usmjerena u tekuću budžetsku potrošnju.

Iako je prvih godina svake godine prikupljeni iznos akciza na cigarete značajno rastao podaci UIO BiH za period 2015. – 2018. pokazuju da se raspon prikupljenih akciza na cigarete kretao od 799,8 miliona KM do 801,8 miliona KM, te u 2019. godini 854 miliona KM, što predstavlja značajno usporavanje.

 Drugim riječima, iako je akciza na duhan i duhanske prerađevine rasla, apsolutni prikupljeni iznos je blago padao – kazao je nezavisni ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.

Smanjenjem akciza do uvođenja reda

Razlozi, navodi Hadžić, mogu biti da je dio potrošača odustao od korištenja duhana i duhanskih prerađevina, ali vrlo vjerovatno da je veći i značajniji dio pronašao alternativni način pristupu proizvodima na ilegalnom tržištu. 

 Inače i u ekonomskoj teoriji postoje zakonitosti koje potvrđuju da do određenog nivoa rast poreskog opterećenja, u našem slučaju akciza, dovodi i do rasta prikupljenih poreza.

- Nakon određenog nivoa, viši nivo poreskog opterećenja, dovodi do rasta crnog tržišta i ilegalnih aktivnosti, jer potrošači pokušavaju pronaći jeftiniji i pristupačniji način. Time gube svi. Ekonomske analize mogu pokazati da li smo prešli tu crtu, što je vrlo vjerovatno, tako da bi se kroz usklađivanje akcizne politike moglo naplatiti više novca, građana bi mogli imati više koristi kroz unapređenje zdravstvenog sektora, ali i legalni proizvođač, gdje je ova industrijska grana gotovo do kraja nestala – naveo je Hadžić.

Dakle, jedino rješenje za suzbijanje nelegalnog tržišta jeste angažman političara u organizovanoj borba protiv nelegalnog tržišta koja bi osigurala ravnotežu sa zemljama u okruženju, kao i zaustavljanje rasta akciza i po mogućnosti povrati na razumni nivo kako bi tržište konačno ozdravilo.

Budžet svake godine izgubi milijardu KM

U trenutnoj postavci stvari svi su na gubitku osim švercera, a budžet svake godine izgubi milijardu KM. Što možemo napraviti s tim novcima umjesto da ih ostavimo švercerima?

Možemo, i to svake godine:

- izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica autoputa Vc na Koridoru Mostar sjever-Mostar jug

- svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju

- obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što nam je u trenutku pandemije od presudnog značaja.

- isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva

- pokriti skoro 100% ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH

- osloboditi 63% ukupnog iznosa potrebnog za funkcionisanje svih institucija BiH

Više o temi Crno tržište

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na