NA IGRALIŠTU U SREBRENICI

Na stravičnom mjestu zločina položeno 105 ruža i 74 para obuće

Mnoge žrtava ukopane su pod oznakom NN jer nisu imale srodnika da ih identifikuju

S. Smajlović

U organizaciji Udruženja "Srebreničke majke", danas je na igralištima osnovne i srednje škole u Srebrenici, polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe obilježena 28. godišnjica stradanja 105 bošnjačkih civila. Na stravičnom mjestu zločina položeno je 105 ruža i 74 para obuće, koji asociraju na ubjene na licu mjesta i one preminule na putu do bolnice.

Četiri granate

Prije 28 godina, 12. aprila 1993., sa položaja srpske vojske s lokaliteta Zalazje ispaljene su četiri granate, koje su na licu mjesta ubile 74 civila i ranile više od 100 osoba. Mnogi su umrli na putu do bolnice, tako da je ovaj zločin odnio 105 civilnih žrtava. Većina posmrtnih ostataka ovih žrtava ukopana je u mezarje Kazani na ulazu u grad pod oznakom NN jer mnoge nisu imale preživjelih srodnika da ih identificiraju.

Tog dana ljudi su, u potrazi za svojim najmilijim, gazili po lokvama krvi i dijelovima tijela, jer je svaki geler bio smrtonosan. Fikret Ibrahimović je osamnaestogodišnju kćerku Fikretu pronašao na gomili mrtvih ljudi.

Hasan Hasanović, danas prevodilac Memorijalnog centra Potočari na historijskom času, kazao je da je tada bio dječak i sjeća se da su dijelovi tijela visili na željeznoj ogradi igrališta, a na betonu je bio leš do leša. Bio je to užas, a ljudi u panici nisu znali šta rade, pamti Hasanović.

Prisustvujući obilježavanju predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik SDA Bakir Istebegović, kazao je da za ovaj zločin iako se znaju nalogodavci, još uvijek niko nije odgovarao.

Smrt brata i sestre

- Gledao sam smrt brata i sestre Rsada i Nasihe Hrnjić. Vidjevši da joj je brat ranje, Nasiha je potrčala da mu pomogne i u tom momnetu je pogođena. Njihov brat je s nekoliko ljudi pokkupio posmrtne ostatke i u ćebetu ih odnijeli njihovim roditeljima - kazao je Hasanović.

Ovaj zločin, dogodio se tačno mjesec dana boravka komandant snaga UN-a Filipa Moriona (Philippe Morillon) kada je Srebrenicu proglasio zaštićenom zonom UN-a ove bh. općine. Morion je nakon proglašenja zaštićene zone pokušao pobjeći iz Srebrenice, ali su ga građani u tome spriječili. Dok je on boravio u proglašenoj enklavi, grad je svakodnevno granatiran i bilježile su se nove civilne žrtve žrtve, a glad je sve više uzimala maha.

NA VRH

Podijeli članak na