DIREKTOR IGK

Emir Ramić za „Avaz“: Država BiH je bez diplomatske odbrane

Mi još nažalost nemamo probosansku koaliciju koja bi ponudila jasnu strategiju i plan odbrane i jačanja bosanskohercegovačke države - ističe Ramić

A. Bajramović

Ramić: Kontinuitet borbe za BiH

Foto: Avaz


Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) danas je Tužilaštvu BiH podnio krivičnu prijavu protiv novinara Tanjuga, Marka Ivasa zbog negiranja genocida u Srebrenici. Ova naučna ustanova, koja se bavi istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava, kontinuirano i blagovremeno reagira na sve pokušaje negiranja pravosnažnim presudama dokazane istine, ali i realizira naučnoistraživačke i edukativne projekte posvećene razvoju i očuvanju kulture sjećanja. Direktor IGK-a, Emir Ramić za portala „Avaza“ kaže kako živimo u vremenu sve izraženijeg kršenja ljudskih sloboda i prava, te da je ideja za osnivanje IGK-a proizvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja. 

Brojne aktivnosti

Šta smatrate najvažnijim rezultatima Instituta u dosadašnjem periodu?

- Hronološki gledano, konstantno pozivamo UN i druge međunarodne organizacije da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi, a poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH. U parlamentarnoj proceduri je Zakon o genocidu u BiH i Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koje žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom. Pokrenut je multidimenzionalni naučno - istračivački projekat borbe protiv negatora genocida. Podržana je inicijativa za osnivanje Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu, organizirana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku. Genocid u BiH prezentiran jej Kanađanima i Kanadskim univerzitetima, a učestvovali smo u projekatu izgradnje spomen obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru. Inicirali smo i projekte kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Mnogo je projekata iza nas, za čije pominjanje bi nam trebalo mnogo više prostora.

Ono što je evidentno je da ste jako aktivni i na diplomatskom planu.

- IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Kanadska vlada je skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio veći utjecaj Kanade na zaštitu bosanskohercegovačkih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. Ali ako me pitate šta je IGK na diplomatskom planu najviše uradio onda ističem: bosanski jezik je priznat u Kanadi, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima, kanadski gradovi na prigodan način obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH. Uputili smo peticiju Parlamentu da se krivično sankcionišu negatori genocida u Srebrenici, zabrani negiranje genocida na društvenim mrežama i stopira dodjela ordena negatoru genocida u Srebrenici od strane predsjednika Njemačke. Posebno želim istaći da lobiranje za istinu, pravdu, kulturu sjećanja, ali i za državu BiH na sjevernoameričkom kontitentu traje više od 20 godina.

Kako vidite situaciju u BiH i koliko je ona u ovom momentu teška?

- Ustavni i pravni poredak BiH je ozbiljno ugrožen. Suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost, međunarodni pravni subjektivitet BiH je ozbiljno doveden u pitanje. Mir i stabilnost su najugroženiji od završetka agresije, genocida i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. BiH je Dejtonskim mirovnim sporazumom, radi zaustavljanja agresije, dobila entitet za kojeg je Međunarodni sud pravde u Hagu utvrdio da je počinio genocid nad Bošnjacima. BiH nije integrirana u Evropsku Uniju i Sjevernoatlanski savez zato što se ne može dogovoriti s politikom koja je planirala i izvela agresiju i genocid. Međunarodna zajednica nema zajednički plan i strategiju za odbranu i jačanje države jer još ne postoji bh koalicija koja bi ponudila najbitnijim subjektima međunarodne zajednice strategiju očuvanja i jačanja BiH. Verbalni odgovor na sve snažnije rasturanje bh države nije dovoljan. Mora se mnogo konkretnije zaštititi država. Sadašnja sigurnosna prijatnja državi i sigurnosni izazov traže konkretan sigurnosni odgovor. Prvi put pred Vijećem sigurnosti UN-a se nije obratio visoki predstavnik. Odgovorni u Vašintonu i Otavi ne znaju u potpunosti koliko je ozbiljna kriza u BiH. To što Dodik radi je direktni atak na mir. Stvaranje vojske entiteta RS znači i kraj Dejtonskog sporazuma što automatski znači i povratak na Ustav Republike BiH. Onda se nalazimo u situaciji da OSBiH treba da uspostave red u cijeloj BiH. S druge strane predloženim izmjenama Izbornog zakona u suštini se ispunjavaju ratni ciljevi HVO-a.

Ako je sve dovedeno u pitanje, jesmo li dovoljno aktivni?

- Nade ima. U mojim razgovorima sa mnogim kanadskim ali i zvaničnicima iz drugih država često sam čuo ohrabrujuću rečenicu da ne postoji niti jedna zemlja u svijetu koja bi prekršila standarde međunarodnog prava i međunarodno priznate suverene BiH. Niko ne podržava secesionističke težnje entiteta RS niti antibosanske aspiracije Čovića. Zato očekujem od SAD, Kanade i EU da se ponašaju prema BiH i najavama secesije isto kao što se ponašaju prema bilo kakvoj najavi secesije bilo koje pokrajine u bilo kojoj državi. BiH je međunarodno priznata država, članica UN-a, potpuno ravnopravna sa drugim državama, sa svojim legalnim i legitimnim institucijama.

Pojačali lobiranje

U BiH reagiramo na dnevnoj osnovi, možda ponekad i politički nepromišljeno. S obzirom da takva nedosljednost ne dolazi samo od javnosti nego i probosanskih političkih krugova, koliko to otežava situaciju?

- Mi još na žalost nemamo probosansku koaliciju koja bi ponudila jasnu strategiju i plan odbrane i jačanja bosanskohercegovačke države. To je naš najveći problem, što od nas traži međunarodna zajednica. U mojim kontaktima sa kanadskim političkim i akademskim subjektima stalno je pitanje postojanja bh državne strategije. U ovim teškim momentima za našu državu pojačali smo lobiranje kod kanadskih političkih subjekata. Premijera Kanade, članove Vlade i članove Parlamenta upoznali smo da su bh državne institucije blokirane i ne funkcionišu, da je ugroženost i prijetnja miru i stabilnosti u BiH najveća od završetka agresije, počinjenog genocida i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da političari iz entiteta RS ozbiljno ugrožavaju rad državnih institucija i time onemogućavaju i blokiraju funkcionisanje države u cjelini, da su Milorad Dodik i političari iz entiteta RS usvojili dokumente najavljujući oživljavanje tzv. “Vojske Republike Srpske”, ratnih snaga osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i mnoštvo drugih zločina počinjenih tokom rata u Bosni, da politički establišment Srbije, zemlje osuđene da nije sprečila genocid, nastavlja da podriva političku stabilnost u BiH promovišući ideju Velike Srbije (“Srpski svijet”) i podržavajući srpske separatiste na čelu sa Miloradom Dodikom, a da novi visoki predstavnik nijemo svjedoči uništenju i da su građani BiH uznemireni. Tražili smo od Kanade da osudi negiranje genocida i sudski i naučno utvrđenih činjenica, veličanje ratnih zločinaca, da osudi korupciju političkih struktura na svim nivoima u BiH, da usvoji rezoluciju o pojačanoj ulozi Kanade na zaštiti teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti i političkog subjektiviteta BiH, te da visoki predstavnik koristi svoja bonska ovlaštenja kako bi uklonio sve one koji negiraju genocid i državu BiH.

BiH bez diplomatske odbrane

Ovih dana ukazali ste i na potrebu aktivnijeg angažmana bh diplomatije. Kakva je njena trenutna uloga, a kakva bi trebala biti?

- Država BiH je bez diplomatske odbrane u SAD i Kanadi. Najjaču političku polugu koju smo prema svijetu imali, državnu, istinsku diplomatiju, izgubili smo u najvažnijem dijelu svijeta - Sjevernoj Americi. BiH je ostala spuštenog garda pred nasrtajima bijesnih i nezasitih vele -separatista koji više od 20 godina djeluju u SAD i Kanadi i koji su sve više materijalno jači. Dopustili smo da Milorad Dodik zavlada u Vašingtonu i Otavi, ali i drugdje, da aktivira svoje lobiste, da podredi ambasade BiH u SAD i Kanadi svojim separatističkim interesima, da mijenja karakter rata u BiH, revidira sudske, naučne i historijske činjenice i glorifikuje osuđene ratne zločince. Ambasade BiH u SAD i Kanadi postale su legla sepatarizma, laži, obmane i nepravde. U njima se bez posljedica antibosanski ambasadori igraju državnim simbolima, ne spuštaju zastavu za 11. juli bez ikakvih posljedica, državne simbole tretiraju kao krpe, rade i pričaju protiv BiH i direktno djeluju protiv bh. organizacija, zajednica i instituta. Zbog diplomatije država opstaje ili propada. Diplomatija je i kultura i civilizacija, diplomatija je i dijalog i istina. Sposobna diplomatija spašava državu, vidjeli smo već kako to izgleda tokom agresije na BiH. Nesposobna diplomatija urušava državu. Već smo u više pisanih obraćanja Predsjedništvu BiH upozoravali da se rat u BiH nastavlja drugim sredstvima, između ostalog i diplomatskim, ali negiranje sopstvene države od strane nekih bh ambasadora i diplomata, negiranje državnih simbola i nečinjenje onih koji su odgovorni da to spiječe, stavlja državu i diplomatiju u bestidni položaj. U ambasadama BiH u Vašingtonu i Otavi niko ne predstavlja bh državne interese u momentu kada je BiH napadnuta od antibosanske koalicije. Treba li to dokazivati? Država je izdana od ambasadora koje je postavio Milorad Dodik i koji zastupaju njegove, secesionističke, antibosanske politike. Treba istaći dva pozitivna primjera u bh diplomatiji u Sjevernoj Americi. To su Sven Alkalaj, ambasador i stalni predstavnik BiH pri UN-u, koji zaista od stupanja na dužnost odlično predstavlja interese BiH u najvažnijoj organizaciji na svijetu i koji odlično sarađuje sa bh dijasporom u Sjevernoj Americi. I generalni konzul BiH u Čikagu Elvir Rešić, koji u skladu sa svojim ovlaštenjima čini odlične napore u predstavljanju bh interesa i koji takođe sarađuje sa bosanskohercegovačkom dijasporom. Vrijeme je za akciju. Napravimo potrebne korake da država BIH ima svoj državni, diplomatski glas u Vašintonu i Otavi. Glas koji će sarađivati sa bh dijasporom, sa njenim organizacijama, zajednicama, institutima koji su u Kanadi tako mnogo učinili, čine i činiće za državu BiH.

Na koji način riješiti stanje u BiH, koje zemlju već predugo drži zarobljenom, iz koje odlazi mladost? Je li dovoljno da se probosanska politika zasniva na očekivanjima da zapad nešto uradi?

- BiH se ne treba oslanjati na međunarodnu zajednicu. Zajedničkim djelovanjem probosanskih političkih, akademskih i struktura iz sve jače i organizovanije dijaspore trebamo ponuditi inertnoj međunarodnoj zajednici vlastitu, bosanskohercegovačku strategiju o državi. A poslije toga zajedno sa međunarodnom zajednicom izabrati najbolji i najefikasniji alat za realizaciju strategije. Ne pitajte šta BiH može da učini za vas - pitajte šta vi možete da učinite za vašu BiH. Zato pozivam sve Bosance i Hercegovce koji vole svoju jednu i jedinu domovinu i koji se ponose njenom hiljadugodišnjom tradicijom da se okupe oko riječi BiH. Ma gdje bili svjedočimo BiH kao državu, teritoriju, zemlju kao uzvišeno mjesto zajedničke sudbine bh. ljudi, žena i djece. Tako se brani domovina. Tražimo od bosanskohercegovačkog političkog, akademskog i kulturnog establišmenta odlučnost, jedinstvo i ozbiljnost u odbrani i jačanju države. Narod vas je izabrao da čuvate, branite i jačate državu BiH. Dužnost vam je ponuditi strategiju odbrane, jačanja i razvoja države. Tražimo od bh. dijaspore i posebno od proBiH diplomatije da informišu vlade država u kojima se trenutno nalaze sa strašnim napadima na državu i zatraže hitnu akciju za zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti i političkog subjektiviteta države BiH. U toj akciji primarno mjesto treba biti lobiranje za hitni prijem države Bosne i Hercegovine u NATO. U BiH međunarodna zajednica je izgubila sebe. Ista ta zajednica koja je u agresiji izdala BiH i svojom neaktivnošću dozvolila genocid sada u teškim trenucima ima povijesnu dužnost da se upotrebom svih demokratskih sredstava suprostavi teškim napadima i negiranju države BiH, jer time se ne brani samo jedna velika evropska država i civilizacija, već i cijela međunarodna zajednica.

NA VRH

Podijeli članak na