Ugledni britanski "The Guardian" objavio je tekst u kojem se dotiče trenutne krize u Bosni i Hercegovini, sa posebnim fokusom na srpske separatiste i politiku Milorada Dodika, negatora genocida u Srebrenici.
- Bolje ikad nego nikad? SAD i Evropa konačno pokazuju znakove buđenja za opasnosti s kojima se Bosna suočava. Kriza dugih korijena dramatično je eskalirala, a glavni predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit (Christian Schmidt) upozorio je da bi se zemlja uskoro mogla raspasti. Opisao je vrlo stvarne izglede za povratak sukoba, 26 godina nakon što je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat koji je koštao 100.000 života i donio masakr muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici koji je bio najgori zločin u Europi od Drugog svjetskog rata - navodi se u "The Guardianu".
- Od tada, Bosnu čine RS i Federacija Bošnjaka i Hrvata, a tročlano predsjedništvo sastavljeno je od jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata. Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba koji negira genocid, godinama je pritiskao da krenu svojim putem. Ograničena međunarodna reakcija ga je ohrabrila. Kao odgovor na uvođenje zakona o negiranju genocida od strane prethodnog visokog predstavnika, Dodik prijeti da će napustiti državne institucije – uključujući nacionalne oružane snage. Ovo bi bila, kako je Šmit primijetio, secesija u svemu osim po imenu. Stvaranjem nove vojske bosanskih Srba oživjelo bi i samo tijelo odgovorno za genocid. Dodik je rekao da će protjerati bosanske trupe iz RS-a i da će ga, ako bude potrebno, podržati njegovi 'prijatelji' - piše u tekstu britanskog lista, u kojem dalje piše sljedeće:
U početku je visoki predstavnik koristio značajne ovlasti te funkcije kako bi držao političare pod kontrolom. Ali uloga je sistemski oslabljena. Šmit je dodatno potkopan kada su reference na njegovu poziciju uklonjene iz obnovljenog mandata mirovnih snaga EUFOR-a u Bosni, nakon što je Rusija jasno dala do znanja da će inače staviti veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti.
Širi kontekst je smrt evropskog sna. Odbijanje proširenja EU od strane Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), ignoriranje upozorenja o opasnostima odstupanja od obećanja zapadnom Balkanu – bilo je razoran udarac, a nedostatak koherentnosti i stabilnosti u Europi su ga dovršili. To je ostavilo malo toga za ponuditi kao alternativu nacionalizmu. Dodik je naišao na podršku mađarskog Viktora Orbana, Rusije i, u manjoj mjeri, Kine, pa čak i Turska ima sve veći utjecaj. Usred političke i ekonomske stagnacije mnogi građani jednostavno odlaze.
Izvještaj Šmita stavio je krizu na dnevni red. Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), izaslanik za zapadni Balkan, upravo je posjetio BiH, ponovno angažiranje SAD-a je ključno. Glas EU ostaje uglavnom prigušen, a nešto glasnije Ujedinjeno Kraljevstvo više ne može 'iznutra' pritisnuti slučaj. SAD su sankcionirale Dodika 2017. zbog ometanja provedbe mirovnog sporazuma, a ono što je sada potrebno su snažne sankcije protiv njegovog kruga, prekidanje pristupa europskim tržištima i bankarstvu. Međutim, sa zakašnjenjem, vlade bi također trebale eksplicitno izraziti svoju podršku Šmitu i uvjerenje da je Dodik odgovoran za ovu krizu.
Zapad bi trebao jasno dati do znanja da će svaki pokušaj nasilja biti suočen s pojačanjem međunarodnih snaga, a NATO će obaviti posao ako EU nije u mogućnosti, kao što je navedeno u Dejtonskom sporazumu. EU bi se također trebala zapitati kakvu nadu može ponuditi Bosni - piše u tekstu "The Guardiana".
