SEKRETAR VLADE RS-A

Siniša Karan o Zakonu o nepokretnoj imovini: Nema OHR-a, molim vas nema OHR-a

Čak je i visoki predstavnik, kada je riječ o sukcesiji, pitanjima vojne imovine, nepokretne vojne imovine utvrdio i potvrdio da su to pitanja u nadležnosti entiteta i da je potreban sporazum strana, rekao je Karan

S. S. / N1

Siniša Karan

Foto: N1


Deveti je dan od objave Zakona o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske u Službenom glasniku. Uprkos odluci o suspenziji koja je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini saopćena u utorak, s obzirom na to da predsjednica RS nije donijela ukaz o suspenziji ili poništenju zakona, njegova primjena je počela.

Kako će se ogledati još uvijek nije poznato, budući da nema odgovora na to pitanje iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS-a, niti iz Ministarstva pravde. Pojedine područne jedinice RUGIPP-a u odgovoru za N1 navele su kako "nisu zaprimile zahtjev vezan za postupanje po odredbama Zakona o nepokretnoj imovini, niti su po službenoj dužnosti provodile bilo kakve postupke vezane za provođenje zakona".

Od saopćenja odluke Kristijana Šmita (Christian Schmidt) čiji legitimitet na poziciji visokog predstavnika spore zvaničnici RS-a, s obzirom na to da nije imao potrebnu podršku u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, do danas, ne bilježe se ni reakcije predsjednice RS-a Željke Cvijanović. Izjavu je izbjegao i predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković, koji je odbio da se obrati medijima u Narodnoj skupštini RS-a. Ministar pravde Anton Kasipović takođe nije želio da komentariše ovo pitanje tvrdeći kako odgovor još priprema.

BiH "nema imovinu"

Za N1 ovo pitanje je komentarisao sekretar Vlade RS-a, predsjedavajući Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS-a i profesor ustavnog prava, tvrdeći kako je Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a stupio na snagu.

- RS nikada u svih 27 godina Dejtonskog sporazuma pa ni dan danas, a dokaz je upravo ovaj zakon, nije imala dilemu ko je vlasnik imovine u Bosni i Hercegovini. Dakle vlasnici imovine u Bosni i Hercegovini su entiteti. Bosna i Hercegovina nema imovinu i to pitanje je samo definisano vanjskim granicama - rekao je Karan, tvrdeći kako nije riječ o političkom, već o stavu ustavno-pravne prirode "koji je potvrđen u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ženevskim i njujorškim principima gdje se i govori samo o razgranićenju teritorije, nije bila upitna svojina na 49-51 kao jedan od ključnih principa unutrašnjih granica u okviru Bosne i Hercegovine".

To je, po tvrdnjama Karana, nedvosmisleno rečeno i Aneksom 4.

- I to u najvažnijem dijelu federalnih država, to je podjela nadležnosti gdje je jasno rečeno da je između ostalog i imovina nadležnost entiteta. To je takođe potvrđeno velikim brojem odluka Ustavnog suda”, rekao je Karan podsjećajući da je Izetbegović ranije pokretao pitanje ustavnosti i nadležnosti RS-a u oblasti svojinskih odnosa i da je Ustavni sud tada presudio u korist RS-a. 

- Čak je i visoki predstavnik, kada je riječ o sukcesiji, pitanjima vojne imovine, nepokretne vojne imovine utvrdio i potvrdio da su to pitanja u nadležnosti entiteta i da je potreban sporazum strana, entiteta, da se to riješi. Još je niz pitanja, kao što je Zakon o privatizaciji, kao što su aneksi osam i devet koji govori o nacionalnim spomenicima i javnim korporacijama gdje je nedvosmisleno da su entiteti vlasnici imovine - rekao je Karan tvrdeći kako ne postoji dilema oko stupanja na snagu zakona - tvrdi on.

Visoki predstavnik "ne postoji"

Podsjetio je kako je do 2013. praktično napravljen unutrašnji dogovor i sporazum političkih lidera u Bosni i Hercegovini o načinu raspodjele imovine i da taj princip RS ne spori ni danas.

- Ni mi ne sporimo da se dio imovine za potrebe institucija Bosne i Hercegovine može njima dati na ustupanje. Naravno tada je uskočio visoki predstavnik, pritisnuo prije svega SDA koja je odustala od tog sporazuma untuar Bosne i Hercegovine i imamo danas takav njihov stav i neriješenu situaciju - tvrdi Karan.

Upitan o postojanju dvije krajnosti, jedne u kojoj vlasti u RS-u ne planiraju da odustanu od sprovođenja zakona i druge u kojoj iz Kancelarije visokog predstavnika stižu najave o posljedicama u slučaju odbijanja sprovođenja odluke od utorka, Karan kategorički kaže – Bosna i Hercegovina nema visokog predstavnika.

- Nema OHR-a, molim vas nema OHR-a. Bosna i Hercegovina nema visokog predstavnika, rekao sam nema visokog predstavnika. I ne mogu onda da pričam u tom svjetlu - rekao je Karan tvrdeći kako nema korelacije sa nepoznatim čovjekom, "sa jednim strancem koji je rekao sam to više puta eklatantan primjer protektorata Bosne i Hercegovine, ograničenog suvereniteta, starateljstva neviđenih razmjera da vam jedan nepoznati stranac hoda državom i donosi zakone, zamislite zakone. Pa on i da je visoki predstanvik nema na to pravo, bonska ovlašćenja su izmišljena - tvrdi.

- Šmit nije visoki predstavnik, u tom smislu i proističe da je taj njegov akt ništavan, on je bezvrijedan. U tom smislu ćemo i reći da takav jedan akt neće sigurno objaviti Službeni glasnik RS-a, jer je tačno zakonom definisano šta će objaviti a šta ne. Pogotovo neće objaviti akt jednog stranca. U tom slučaju smatramo da taj akt ne može biti nikakava paralela i poređenje da li će RS postupiti po zakonu koji je donijela ova Narodna skupština RS-a, da hoće, naravno da hoće - rekao je Karan.

Upitan za komentar o načinu primjene zakona, Karan je istakao kako to proizilazi iz zakona te kako je "nizom akata ranije definisano pitanje imovine sa aspekta raspolaganja, upravljanja, korišćčenja održavanja itd, ovdje smo ovim zakonom to jednostavno spojili sa institutom svojine".

NA VRH

Podijeli članak na