REAKCIJE

Profesor Armin Kržalić za "Avaz": Ne vjerujem rukovodstvima Srbije i RS

Ovu situaciju možda najbolje ilustruje jedan transparent kojeg sam vidio na protestima u Beogradu, na kojem je pisalo “Hvala vam komšije, spasili ste nas sramote”, kaže Kržalić

A. Bajramović

Kržalić: Željeli usložniti situaciju

Foto: Avaz


EU ostaje dosljedna svojoj odluci iz februara ove godine kada su uvedene sankcije predsjedniku i ministru vanjskih poslova Rusije Vladimiru Putinu i Sergeju Lavrovu, kada su im, uz zamrzavanje imovine, zabranjena i putovanja. 

U tom kontekstu profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i zamjenik direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Armin Kržalić posmatra i otkazivanje posjete Lavrova Srbiji, nakon što mu nije dozvoljen prelet avionom preko Bugarske, Sjeverne Makedonije ili Crne Gore.

“Hvala vam komšije”

- Postavlja se pitanje je li ovo bio neprijateljski potez Srbije prema zemljama EU i njenim susjedima, članicama NATO-a Cnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Ne vjerujem da predsjednik Vučić i premijerka Brnabić nisu znali da su ove osobe pod sankcijama EU i samo su dodatno željeli usložniti situaciju svojim susjedima, a onda i zemljama EU, da vide kako će reagirati – kaže Kržalić.

On podsjeća da je ranije Lavrovu onemogućeno putovanje preko Švicarske, te da zaista ostaje nejasno kako su ga tokom ove posjete planirali prebaciti do Beograda.

- Ovu situaciju možda najbolje ilustruje jedan transparent kojeg sam vidio na protestima u Beogradu, na kojem je pisalo “Hvala vam komšije, spasili ste nas sramote”. To je najbolji zaključak ovog što je Srbija nastojala i mislim da je krajnje vrijeme da EU shvati da joj Srbija baca pijesak u oči. EU stalno poziva Srbiju da poduzme korake za napredak na evropskom putu, a Srbija stalno koketira i želi da s jednom nogom bude u Briselu, a s drugom u Kremlju. Takav pristup je protiv ustavnih interesa i same Srbije – ističe Kržalić.

Nakon odlučnog stava EU i NATO-a u pogledu primjene ranijih odluka, ali i prema pokušajima entiteta RS da od države otme nadležnosti koje su joj date, u Srbiji se jasnije čuju proevropski tonovi, a RS ponovo odlaže primjenu neustavnih odluka. Kržalić kaže da će odlučnost EU pokazati jesu li izjave i potezi Beograda i Banja Luke iskreni ili predstavljaju samo kupovinu vremena dok se ne vidi rasplet situacije u Ukrajini.

- Ja iskreno ne vjerujem ovakvim stavovima, da je rukovodstvo Srbije i RS iskreno opredjeljeno ka EU, zato što aktivnosti na terenu to ne pokazuju. I u BiH su političarima puna usta evropskih integracija ali operativno ne rade ništa da bi BiH napravila iskorak u tom pravcu. Ne bih izjednačavao sve strane, ali kad treba donijeti reformske zakone koji bi približili BiH EU vidimo da se predstavnici RS, a u nekoj mjeri i predstavnici HDZ-a, izbjegavaju donošenje takvih dokumenata – kaže Kržalić.

Razgovarati sa građanima entiteta RS

U vremenima kad se od BiH očekuju djela, kad se donose odluke od strateškog značaja za budućnost ovog dijela Evrope, Kržalić se slaže sa ocjenom da i BiH, ali i EU i NATO moraju učiniti više kako bi se region definitivno učinio stabilnim i sigurnim. On ističe da je na tome trebalo raditi još od 2012. godine, ali su se posljednjih godina ovi procesi prepustili snagama kojima evropske i NATO integracije nisu u interesu.

- Često sam razgovarao, jedne prilike i sa predstavnicima NATO štaba u Sarajevu, da o NATO-u treba razgovarati sa građanima i predstavnicima u entitetu RS. Vidjeti zašto su njihovi stavovi takvi da se suprotstavljaju članstvu BiH u NATO-u, objasniti im da to nije samo vojni savez, da članstvom dobijaju svi – građani, mladi, država. 

Zabrinjavalo me zašto se o NATO-u priča tamo gdje je opredijeljenost za članstvo 70 – 80 posto. Iznenadilo me što sam imao priliku vidjeti da o NATO-u govore oni koji nisu ni sami sigurni žele li u NATO ili ne i takva je situacija već deset godina. 

Ovdje je riječ o kadroviranju, o tome kakve ljude imate i na čelu NATO štaba u Sarajevu, želi li raditi ili je tu samo da mu prođe mandat. Tako da na tom planu ima prostora za poboljšanje, jer mi smo od 2006. do 2010. godine radili u RS i došlo je do rasta procenta onih koji podržavaju članstvo u EU i NATO-u – ističe profesor Armin Kržalić.

NA VRH

Podijeli članak na