TVRDI FAZ

Njemački medij: Šmit će promijeniti Izborni zakon, ako treba i dekretom

U tekstu se navodi da su mnogi Bošnjaci na visokog predstavnika gledali kao na saveznika, očekujući da će on iskoristiti svoje ovlasti kako bi centralizirao BiH po volji bošnjačke većine

S. S. / DW

FAZ tvrdi: Kristijan Šmit će nametnuti izborni zakon

Foto: ARMIN DURGUT / PIXSELL


Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše kako će visoki predstavnik u BiH nametnuti izmjene Izbornog zakona. 

Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ne potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara ali to ne smatra jedinim uzrokom za deficit u državi, navodi se u tekstu.

Bosna i Hercegovina je rijetko u centru evropske pažnje, a isto važi i za najmoćnijeg čovjeka u toj državi (do sada na ovoj poziciji nikad nije bila žena) - visokog predstavnika međunarodne zajednice - piše Mihael Martens (Michael) u tekstu za FAZ, prenosi DW.

- Tamo (u Sarajevu) je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) mogao pustiti da se njegova karijera mirno privede svom kraju, uz petocifrenu mjesečnu platu, bez odbijanja poreza. Međutim, Šmit svoj mandat ne posmatra na taj način, nego želi promijeniti tu balkansku državu, ako bude potrebno – i dekretom. Zbog tog stava je u avgustu u kratkom roku zapamćen i u Njemačkoj. Snimak njegovog izbijanja bijesa na konferenciji za novinare (u Goraždu) naširoko se dijelio po društvenim mrežama, a do njega je došlo na kraju duge kaskade agresivnih, ponekad i ličnih napada na njega. Odbijanje njegovih reformskih planova bilo je žestoko. Šmita su optužili da je bio pristrasan u korist etničke grupe bosanskih Hrvata - nastavlja autor i dodaje da je najveći otpor stigao od Bošnjaka:

U tekstu se navodi da su mnogi Bošnjaci na visokog predstavnika gledali kao na saveznika, očekujući da će on iskoristiti svoje ovlasti kako bi centralizirao BiH po volji bošnjačke većine.

- Iza šifre da žele "građansku Bosnu" u kojoj se svaki glas jednako računa, često se krije želja Bošnjaka da iskoriste brojčanu nadmoć vlastite grupe u drugačije strukturiranoj Bosni. Za neke bošnjačke jastrebove, intervencije visokog predstavnika nisu bile dovoljno oštre. [...] Iako Schmidt ne umanjuje niti potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara, on ne smatra to jedinim uzrokom za deficit u državi - piše FAZ.

"Pravo političko predstavljanje Hrvata"

- Između ostalog, on svojim intervencijama želi spriječiti Bošnjake da zloupotrijebe svoju brojčanu nadmoć u etnički proporcionalnom sistemu zastupljenosti kako bi nadjačali Hrvate. To se dešava tako što se Bošnjaci proglašavaju Hrvatima i kao kandidati biraju na funkcijama koje su prema Ustavu rezervisane za predstavnike hrvatske etničke grupe - piše FAZ i citira jednog stranog diplomatu u Sarajevu koji kaže: "Kada se neki Mehmet Mehmetović proglasi Hrvatom i kao takav bira u Parlament, već se po imenu može primjetiti da se radi o Bošnjaku."

U tekstu se dalje kaže: "Šmit u intervjuu za F.A.Z. kaže isto samo na diplomatski način: "Neko iz bošnjačkog stranačkog miljea mi je jednom rekao da to naravno nije pravo predstavljanje Hrvata, kada se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat". Uprkos otporu, Šmit insistira na svojim reformskim planovima."

No toga će se prihvatiti tek nakon izbora 2. oktobra: "Bilo smo previše blizu izbora za velike intervencije. Morate imati na umu da određena pitanja mogu suviše dominirati izbornom kampanjom i odgurnuti važna pitanja u stranu", kaže Šmit, objašnjavajući svoju suzdržanost. Hoće li intervenirati nakon izbora ako se stranke ne dogovore oko reformi za koje visoki predstavnik misli da su važne? "Blokada još uvijek nije razriješena. U svakom slučaju, kada budem donosio odluke, donosit ću ih na način da mogu i proceduralno da se sprovedu i da budu pravno obavezujuće. Inače ne bih s tim uopšte započinjao."

Na pitanje u kojoj mjeri ima podršku Vašingtona, EU i Berlina za svoje inicijative, Šmit gotovo prkosno odgovara: 'Naravno da sam se konsultovao. Ali takođe sam svima jasno stavio do znanja kako vidim opis svog posla. Ja nisam izvršni sekretar strana koje su potpisale Dejtonski sporazum. Što se tiče protivnika u Bosni, Šmit se prikazuje borbeno: "Također bih savjetovao nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju nezavisnost". 

Međutim, navodi FAZ, otpor je sve jači a u Bosni i Hercegovini postoji sve manje povjerenja u OHR-a.

Dodik - ozbiljnija prekretnica

- Šmit sa svojim idejama nije samo okrenuo protiv sebe političku elitu bošnjačke većine i jednu malu grupu zapadnih intelektualaca. I hiljade ljudi ogorčeno je demonstriralo pred Šmitovim sjedištem u Sarajevu. Bošnjački političari i intelektualci upustili su se u prijetnje ratom - kaže se dalje u članku.

F.A.Z navodi i kako je Spiegel nedavno pisao da treba ukinuti OHR, jer je ta institucija "nedemokratska", "neokolonijalna" i "nedopustiva" za BiH ali i da je švajcarski Neue Zürcher Zeitung u komentaru to obrazložio time da je kancelarija već dugo vremena "odvojena od realnosti u zemlji".

U nedjelju su u BiH Opći izbori. Oko 3,3 miliona ljudi će glasati, a pri tome će biti zanimljivo vidjeti da li Milorad Dodik može ostati na vlasti. Nijedan evropski političar, osim diktatora Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, nije svoju političku sudbinu više vezao za ruskog predsjednika Putina - kao Dodik. Moguće je da bi ovoga puta opozicija mogla pritisnuti dugogodišnjeg moćnika Dodika, koji je u više navrata istupao sa agresivnim prijetnjama secesijom Republike Srpske. To bi bila prekretnica za Bosnu - i ozbiljnija od bilo koje uredbe visokog predstavnika - zaključuje autor članka u FAZ-u.

NA VRH

Podijeli članak na