Deset godina od ulaska u Evropsku uniju Hrvatska će od 1. januara naredne godine postati dio Šengena, eurozone sa zajedničkom valutom i zajedničkog tržišta. Potpuno integrirana, pojašnjava zastupnik Evropskog parlamenta (EP) Tonino Picula, Hrvatska dobiva mogućnost punog korištenja prednosti članstva u EU.

Ključna granica

Po ulasku u Šengen ukidaju se kontrole na granicama sa Slovenijom i Mađarskom, a pooštravaju prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

- Režim će se pooštriti, ali ne za svakoga jednako. Postoji ugovor između Sarajeva i Zagreba koji omogućuje ljudima koji žive u pograničnom području da mogu olakšano prelaziti granicu do 90 dana, za razliku od Srbije, s kojom takvog sporazuma nema. Problem vidim u pojačanom prometu preko granica koje će biti drugačije kontrolirane, jer su samo dva granična prijelaza između Hrvatske i BiH akreditirana za međunarodni teretni transport. Vjerojatno ćemo morati nešto bilateralno dogovarati - ističe Picula.

Za svoje istočne susjede Hrvatska će tokom 2023. uvesti Evropski sistem prikupljanja podataka o putovanjima (ETIAS), što znači da će građani morati prijaviti svoj put u EU. Picula očekuje da će proces izdavanja dozvole trajati maksimalno desetak minuta.

BiH je dobila najavu kandidatskog statusa do kraja godine, ali na pruženu ruku, kaže Picula, mora odgovoriti i to je prioritetna zadaća budućih vlasti.

Stav Evropskog parlamenta o politici proširenja bit će formuliran preporukama koje će naš sagovornik, kao predsjednik Radne grupe za zapadni Balkan, predstaviti krajem mjeseca.

Jasne preporuke

U preporukama će tražiti i veći angažman same EU, okončanje svih započetih pregovora...

- Da je neko prije osam mjeseci rekao da će Moldavija dobiti kandidatski status, to bi bilo neozbiljno. Međutim, dobila ga je. Jedna Gruzija je na razini BiH. Moguće je iskoračiti i u slučaju BiH, samo ne pasivnom politikom čekanja da joj se kandidatski status udijeli, nego ga treba zaslužiti - kaže Picula.

Suspenzija sredstava

- U mojim preporukama se vladavina prava – zaštita temeljnih građanskih prava, borba protiv kriminala i korupcije – centrira kao ključni kriterij. Ako nema napretka u tom segmentu, teško je očekivati da će se daleko odmaknuti. To čeka i BiH. Ako se tu zaostaje, onda će doći i do suspenzije sredstava, kao što je sad slučaj sa RS - ističe Picula.