Ekspanzijom upotrebe interneta, ali i pojavom društvenih mreža povećala se i zloupotreba djece, tačnije obim pornografskih sadržaja i nasilja u digitalnom okruženju.
O ovoj temi za “Avaz” je govorila direktorica Centra za sigurni internet Amela Efendić. Kako je istakla, zakonski okvir postoji donekle, ali se još oslanja na stari zakonski okvir, stare krivične zakone i zakone o krivičnom postupku.
Krivično djelo
- U glavi 19. definirani su upoznavanje djeteta s pornografijom i iskorištavanje za pornografiju, ali nedostaje definiranje krivičnih djela izvršenih korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. To je donekle izmijenjeno u zakonu u RS, odnosno uvedeno je iskorištavanje djece korištenjem informacionih tehnologija, ali je neophodno harmonizirati zakonodavni okvir i uskladiti ga s međunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala - istakla je Efendić.
Dodaje i to da u zakonodavnom okviru još nema definicije interneta kao javnog prostora.
- Nemamo definiran pojam žrtve u digitalnom okruženju. Nemamo definirane nove oblike krivičnih djela iskorištavanja djece u digitalnom okruženju, kao što je npr. seksting. Nemamo definirane te pojmove kao krivično djelo, samim time, vrlo je teško policijskim agencijama da reagiraju - kazala je Efendić.
Pojam seksting odnosi se na upotrebu tehnologije u svrhu dijeljenja ličnih intimnih fotografija te sadržaj može varirati od tekstualnih poruka, fotografija djelimične ili potpune golotinje, do seksualno eksplicitnih videosnimaka.
- U Bosni i Hercegovini je 2010. godine uspostavljena linija za prijavu neprimjerenog sadržaja, a uspostavio ju je Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS u saradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i te godine je BiH postala članica INHOPE, međunarodne asocijacije SOS linija za prijavu iskorištavanja djece na internetu - rekla je Efendić.
Dijele sadržaj
Jedan od problema jeste i postavljanje fotografija djece na društvenim mrežama, jer roditelji često dijele sadržaje na kojima su njihova djeca, a da nisu ni svjesni šta sve iz toga može proizaći.
- Takva beznačajna fotografija može se koristiti za kreiranje pornografskih sadržaja, jer kada se neki sadržaj stavi online, on prestaje biti naše vlasništvo. Samim tim nemamo kontrolu nad time gdje te fotografije odlaze, ko ih preuzima i slično - istakla je Efendić.
Očekujemo da će ulaganja države u ovu oblast biti ubuduće bolja, jer sve države Evrope ulažu puno u zaštitu djece u digitalnom svijetu, kazala je Efendić.
Nema puno mogućnosti
Efendić je dodala i da trenutni zakonski okvir ne daje puno mogućnosti za gonjenje takvih počinilaca, ali da policijske agencije ipak rade na tim slučajevima i da će izmjene zakonodavnog okvira unijeti promjene na tom polju.
- Radimo na tome da se naš zakonodavni okvir harmonizira, radili smo na izradi strategija i izradi planova koji postoje na nivoima entiteta. Problem u ovim slučajevima jeste to što informatička pismenost roditelja nije na nekom zavidnom novu, roditelji ne čitaju upute društvenih mreža, pa čak i sami kreiraju naloge za svoju malu djecu, a tu je navedeno da sve što se postavi na internet, prestaje biti naše vlasništvo - zaključila je Efendić.
