HLADNI MIR

Klizi li BiH ka kiparskom scenariju: Istočna RS i zapadna Federacija

Da zbog Dodikovih politika RS snosi ozbiljne posljedice i da je već pod tihim sankcijama, priznala je i ministrica finansija tog entiteta Zora Vidović

Dodik: Ide Miloševićevim stopama. Avaz

Danijal Hadzovic

26.9.2023

Imali smo dvije Koreje (koje su opstale), dvije Njemačke… Bio je to pedesetogodišnji eksperiment između socijalizma i kapitalizma u kojem je ovaj potonji pokazao superiornost u svakom aspektu. Kada je upravljao političkim procesima u Federaciji od 2010. godine, Zlatko Lagumdžija nije uradio mnogo, ali je u jednom od svojih prvih intervjua imao jednu zanimljivu najavu koju su tada mnogi osuđivali – da od Federacije BiH treba napraviti „Zapadnu Njemačku“ u odnosu na RS i na taj način poraziti Dodika i njegove politike.

Historijsko iskustvo

Od toga na kraju nije bilo ništa, no Lagumdžijina priča i nije bila toliko besmislena. Ekonomska izolacija i sankcije, bile tihe ili otvorene, kroz historiju su nerijetko davale željene rezultate. Najbliži regionalni primjer svakako je Slobodan Milošević. Iako su njegove zločinačke politike u kojima je po regionu sijao ratove i smrt, a u Srbiji nastojao čuvati socijalizam, trajale gotovo deceniju i po, upravo će ekonomske sankcije, bijeda i teška socijalna situacija u konačnici dovesti do njegovog poraza na izborima, a potom, nakon pokušaja krađe, i velikih demonstracija koje su ga koštale vlasti.

Čini se da bi se sličan scenarij i na mikro planu mogao desiti u Bosni i Hercegovini te da je Zapad prema Miloradu Dodiku odlučio primijeniti upravo taktiku manje ili više otvorenih sankcija. Vlada RS se jučer po 15. put ove godine zadužila, a, koliko je situacija očajna, pokazuje činjenica da su to učinili emisijom obveznica na Banjalučkoj berzi.

Vlasti u RS sada novac traže od domaćih vlasnika kapitala, nisu previše zainteresirani za poslove s Vladom, kako je rekao i premijer manjeg bh. entiteta Radovan Višković.

Međunarodne finansijske institucije odavno već odbijaju davati zajmove RS, a uzaludni su bili i pokušaji dobivanja novca od „prijateljski“ raspoloženih država prema ovom entitetu, poput Mađarske ili Kine.

Prazan novčanik

No, ne samo da Dodik ne može više do kreditnih sredstava nego se otkazuju i projekti koji su već bili dogovoreni, a koje provode EU i neke od njenih članica. Tako su, naprimjer, svih 303 miliona eura koje je EU izdvojila za našu zemlju namijenjeni FBiH, a 0 KM za Republiku Srpsku. U avgustu je objavljeno da Njemačka obustavlja sve svoje započete projekte u ovom entitetu, vrijedne 105 miliona eura, bez kojih će ostati građani RS.

Da zbog Dodikovih politika RS snosi ozbiljne posljedice i da je već pod tihim sankcijama, priznala je i ministrica finansija tog entiteta Zora Vidović kazavši da investitori ne dolaze u ovaj entitet.

S druge strane, za razliku od RS, Federacija je fenomen sa stabilnim finansijama, po glavi stanovnika tačno dvostruko manje zadužena. Ukoliko bi se pozitivan odnos zapadnih saveznika prema ovom entitetu i njihovim novim vlastima iskoristio za privlačenje investicija i realizaciju kvalitetnih projekata, u BiH bi moglo doći do još većeg dispariteta u razvijenosti i prosperiteta njena dva entiteta.

A to bi možda bio i najbolji način za otrežnjenje stanovništva u RS i shvatanje da je cijena slijeđenja Dodikovih politika – prazan novčanik.

Zao drug

I početkom septembra RS se zadužila 130 miliona maraka, ali su tu odluku pokušali sakriti. Rata kredita viša od milijardu KM predviđa se za naredne dvije godine, a najkritičnija će biti 2026. godina. Tada dospijevaju obveznice na Londonskoj berzi, a otplata duga će iznositi rekordnih 1,6 milijardi KM. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.