U okviru priprema za kongres, koji će se održati 14. oktobra, Izborna komisija SDA danas je raspravljala i o kandidaturama za predsjednika stranke, te utvrdila da je uvjete ispunio jedino aktuelni predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Komentirajući ovu vijest profesor Filozofskog fakulteta UNSA Salih Fočo kaže da SDA nije mnogo drugačija od drugih kada je u pitanju demokratičnost u vlastitim redovima, jer na izborima za predsjednika stranke po jednog kandidata su imali i SNSD, HDZ, NiP...

"SDA oličenje naslijeđenih odnosa"

- Očito su stranke kod nas postale "stranke jednog lica". Pogotovo SDA, koja je oličenje, da tako kažem, naslijeđenih odnosa, koja je i trasirala jedan takav put, da stranka bude potpuno autoritarna i ovisna o predsjedniku. U suštinskom smislu radi se o tome da nema demokratije. Kad nema demokratičnosti u strankama, onda je ne može biti ni u društvu. To nam najbolje govore parlamenti. Nikad se nije desilo da poslanici odlučuju po svojoj savjesti, već po direktivi stranke. Demokratija u bh. društvu je jedan oblik potpune autokratije u kojoj se stranke prethodno dogovore, a sav demokratski potencijal izmješten je iz skupštinskih procedura u stranačke okvire – pojašnjava Fočo.

U prvim reakcijama politički protivnici iskazuju zadovoljstvo i najavljuju nastavak osipanja članstva SDA, a analitičari odluku stranačkih organa smatraju lošom po demokratiju, ali i po samu stranku. Fočo kaže da se SDA još nije snašla u ulozi opozicije i da i dalje gaji nadu da će se vratiti jača nego što je bila.

Sadašnja nekompetentna vlast

- Tome ide u prilog i sadašnja dosta nekompetentna vlast, koja nema ni vremena, ni prostora da nešto bitnije promijeni, a HDZ i SNSD će prihvatiti SDA ako u daljnjim blokadama BiH u euroatlantskim integracijama ponudi nešto više od onog što može nuditi trojka. Kad je riječ o SDA moguća su dva ishoda. Jedan je da ona osnaži, da sav teret prethodnih promašaja prebaci na trojku i njih proglasi odgovornima za stanje koje su oni proizveli u posljednjih 30 godina. Druga je da se Mehmedović otcijepi od SDA, ali dosadašnja iskustva govore da svi političari koji su istupili iz SDA i pokušali osnovati svoje stranke nisu imale nekog velikog uspjeha. Od Zulfikarpašića, Silajdžića, Ahmetovića i drugih. SDA je kolotečina koju podržava ruralno bošnjačko stanovništvo, a putem instrumentaliziranja Islamsku zajednicu je podredila sebi i na taj način osvojila prostor u kojem se druge stranke ne mogu da natječu s njom – zaključuje Fočo