S rekordnih 16,8 posto prije 16 mjeseci, inflacija u BiH pala je na trenutnih 2,1 posto. Univerzitetski profesor Željko Rička sadašnji nivo inflacije smatra i poželjnim, jer stimulira privrednu aktivnost. Pad inflacije posljedica je činjenice da smo preživjeli sve dramatične najave i da panike među potrošačima više nema.

Manja potražnja

- Prošli smo trenutke koji su nam djelovali kritično, prijetnje, pa rat tamo i ovamo, a ljudi se plaše i kupuju ulje, za ne daj Bože. Prošlo je to, sad su se ljudi navikli malo na tu situaciju koja je nestabilna i s izazovima na sve strane. Onda je potražnja manja, nema masovnih kupovina i skladištenja, kupuje koliko kome treba i inflacija se stabilizovala - pojašnjava prof. dr. Rička.

Činjenicu da cijene u određenoj mjeri i dalje rastu vidi kao dokaz da je u BiH prisutna špekulativna inflacija, pa i pokušaji da se osigura što veći profit. Sljedeći okidač bit će rast cijena struje za privredu, iako naš sagovornik nije potpuno uvjeren da se i računi građana već ne mijenjaju, pa savjetuje pomno praćenje stanja.

- Udar s cijenama struje dovest će do ozbiljnog poremećaja. Ovo poskupljenje od 20 posto za privredu sasvim sigurno će se povratno odraziti na sve druge cijene. Imat ćemo rast cijena proizvoda, nećemo navodno za domaćinstva, ali ćemo u konačnici doći do istog efekta. Najgore je što ne poduzimamo nikakve ekonomske mjere, a problem su i ovakve društvene prilike u kojima će svaka dobra vijest obarati, a svaka loša uzrokovati rast cijena - ističe Rička.

Cijene goriva

Iako je kampanja „zaključavanja“ cijena 40 proizvoda u FBiH naišla na pozitivne kritike, Rička u njoj vidi samo administrativnu mjeru koja neće utjecati na borbu protiv inflacije.

- Ovo je populistička akcija, molba trgovcima da jedno vrijeme ne mijenjaju cijene, uz mogućnost da u svakom momentu promijene odluku. Nešto slično imamo kod određivanja cijena goriva. To u borbi s inflacijom ne znači ništa - dodaje Rička.

Zelena grana

Komentirajući podatak da, prvi put od osnivanja, UIOBiH ove godine očekuje rekordnih više od 10 milijardi prihoda, naš sagovornik upozorava da su finansije u BiH svedene na izmirivanje kreditnih zaduženja, „peglanje“ budžeta i rast budžetske potrošnje.

- RS je već na kritičnoj granici zaduženja. FBiH je, također, zadužena, iako ne kritično. Nikako da stanemo na zelenu granu, da intervenišemo kada je potrebno intervenisati i na način zasnovan na ekonomskim mjerama. Robne rezerve jesu proces, ne može to preko noći, ali sad imamo tih 10 milijardi, pa se može odvojiti neka kvota. Drugo je pitanje kome to dati, entitetima, kantonima, svi imaju svoje direkcije, a sistema očigledno nema jer ga ne možemo dogovoriti - kaže prof. Željko Rička.