NA DANAŠNJI DAN

Meho Kodro, bh. fudbalski trener, bivši igrač i selektor, slavi 57. rođendan

Danas je petak, 12. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 354 dana

Meho Kodro. reprezentacija.ba

I.P.

12.1.2024

Na današnji dan 1967. godine, rođen je Meho Kodro, bivši bosanskohercegovački i jugoslavenski fudbalski reprezentativac i bivši selektor reprezentacije BiH.

Fudbalsku karijeru Kodro je započeo u mostarskom Veležu 1985. godine, za koji je igrao do 1991. godine, postigavši u 129 nastupa 48 golova. Isto toliko nastupa upisao je za Real Sociedad (1991.-1995.), ali je golgeterski bio uspješniji, 73 puta je vraćao protivničke igrače na izvođenje lopte s centra. Sljedeću godinu igrao je u Barceloni, a naredne tri u Tenerifama, potom za Alaves pa Makabi iz Tel Aviva.

Meho Kodro bio je selektor reprezentacije BiH dva puta, od januara do maja 2008. godine, te od avgusta do septembra 2023. godine. Još je u karijeri vodio juniore i B ekipu Real Sociedada, Sarajevo, Servette i Stade-Lausanne.

U Čarlstonu osnovan prvi muzej u SAD

1628. - Rođen francuski pisac Šarl Pero (Charles Perrault), autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", iz koje su djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapica", "Plavobradi", "Uspavana ljepotica"...

1773. - U Čarlstonu, u Južnoj Karolini, osnovan prvi muzej u Sjedinjenim Američkim Državama.

1792. - Rođen Johan Avgust Arfvedson (August Arfwedson), švedski hemičar i otkrivač litija, izolirajući ga kao sol. Svojim je radom utjecao na hemičara Jonsa Jakoba Berzeliusa. Za člana Švedske kraljevske akademije nauka bio je izabran 1821. godine, a njemu u čast nazvan je rijetki mineral arfvedsonit.

1829. - Umro njemački pisac Fridrih fon Šlegel (Friedrich von Schlegel), najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Historija stare i nove književnosti".

1876. - Rođen američki pisac Džon Grifit (John Griffith), poznat kao Džek London (Jack London), jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. vijeka, autor kultnog romana "Bijeli očnjak". Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Ostala djela: "Zov divljine", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "Ljudi s ponora", "Zlato", "Kralj alkohola", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".

1876. - Italijanski kompozitor njemačkog porijekla Ermano Volf-Ferari (Ermanno Wolf-Ferrari), obnovitelj italijanske komične opera, rođen je na današnji dan. Komponovao je i instrumentalne melodije i kantate. Djela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene", "Škola za očeve", "Suzanina tajna".

Rođen Robert Prosinečki, jedan od najvećih regionalnih fudbalera

1878. - Rođen Ferenc Molnar, jedan od najvećih mađarskih dramatičara i književnika 20. vijeka. Tvorac je publicističkog stila u mađarskoj literaturi, a romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio je klasično djelo književnosti mladih. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".

1899. - Švajcarski biohemičar Paul Herman Miler (Miller), koji je otkrio insekticid DDT, rođen je na današnji dan. Za svoje revolucionarno otkriće dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1948. godine.

1908. - S Ajfelovog tornja u Parizu odaslana je prva radijska poruka na veću udaljenost.

1932. - Heti Karavaj (Hattie Caraway), članica Demokrata iz Arkanzasa, postala prva žena izabrana u Senat Sjedinjenih Američkih Država.

1944. - Rođen Džozef Vilijam „Džo“ Frejzer (Joseph William "Joe" Frazier), američki profesionalni bokser, olimpijski pobjednik i svjetski šampion u superteškoj kategoriji.

1969. - Robert Prosinečki, jedan od najvećih hrvatskih i jugoslavenskih fudbalera svih vremena, danas slavi 55. rođendan. S juniorskom reprezentacijom Jugoslavije osvojio je Svjetsko nogometno prvenstvo u Čileu 1987. godine, na kojemu je proglašen najboljim igračem i dobio je Zlatnu loptu. Najveći uspjeh s reprezentacijom Hrvatske postigao je na Svjetskome prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, osvojivši bronzanu medalju.

Umrla engleska književnica Agata Kristi, „kraljica krimića“

1976. – U 85. godini umrla engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), najpoznatija autorica kriminalističkih romana u svijetu zbog čega je nazvana „kraljicom krimića“. Njena djela su, uz djela Vilijama Šekspira (William Shakespeare), najprodavanija u svijetu – više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, te također više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika. Po njoj se dodjeluje i „Agatha - Nagrada za kriminalistički roman“.

Mnogi njeni romani i kratke priče adaptirani su u filmove, neki i više puta, poput “Ubistvo u Orijent Expressu”, “Smrt na Nilu”, “U 4:50 s Paddingtona”… Njena predstava “Mišolovka” (The Mousetrap) drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu. Godine 1970., Agata je odlikovana redom Britanskog Imperija i mogla je nositi titulu Dame (ženski ekvivalent Sira).

1977. - Umro Anri Žorž Kluzo (Henri-Georges Clouzot), francuski filmski režiser, scenarist i producent. Režirao je filmove: „Nadnica za strah“ i „Đavolice“, koji su uvršteni među najveće filmove iz 1950-ih godina.

1994. - Preminuo Goran Ivandić Ipe, bosanskohercegovački rok bubnjar poznat po svom radu s grupom “Bijelo dugme” u kojoj je svirao do njenog raspada, 1989. godine.

Marketing
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.