Ustavni sud Bosne i Hercegovine, utvrdio je na plenarnoj sjednici 18. januara, da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom te je ukinuo osporenu odredbu. Ustavni sud BiH je presudio da kriminalizacija klevete u članovima 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ nije protuustavna.
Apelaciju je uputio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH krajem avgusta prošle godine.
Neustavne odredbe
Kako u razgovoru za portal "Avaza" ističe Zvizdić, djelimično je zadovoljan presudom.
- Zadovoljan sam onim dijelom presude koji je član 280a. proglasio neustavnim, a to je član koji tretira zabranu povrede ugleda RS. Time je ustvari dokazano da zakone koje u zadnje vrijeme donosi NSRS ustvari imaju vrlo često neustavne odredbe i s tim sam zadovoljan.
Djelimično sam zadovoljan ovim drugim dijelom, članom 208. stavovima a,b,v,g,d,đ i tako dalje, koji u principu nisu stavljeni van snage ali je Ustavni sud dao jednu dobru smjernicu a to je da postupanje po njima mora biti usklađeno sa dobrim praksama, sa Konvecijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i to odlukama Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. Tako da, u principu, ima dijelova s kojima sam zadovoljan u potpunosti, sa nekima nisam u potpunosti ali odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, one se ne komentarišu, one se ustvari provode. Ja očekujem da će i NSRS postupiti u skladu sa ovom odlukom Ustavnog suda - rekao nam je Zvizdić.
Šta piše u odluci
U Odluci objavljenoj danas na službenoj stranici stoji da je Ustavni sud, razmatrajući čl. 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ, ukazao da to što je kleveta nakon dužeg perioda ponovno propisana kao krivično djelo nije samo po sebi protivno Ustavu BiH ili Evropskoj konvenciji.
- Ustavni sud je smatrao nužnim i da ukaže da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u Republici Srpskoj trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda te naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija – obrazloženje je iz tog dijela Odluke Suda.
