Na današnji dan 1942. godine izveden je legendarni Igmanski marš, jedan od najpoznatijih i najslavnijih pohoda iz perioda Narodno-oslobodilačke borbe u našoj regiji i jedinstvena operacija te vrste u svijetu.

Naime, krajem januara 1942. godine, poslije okršaja na Pjenovcu i na Bijelim Vodama, Prva proleterska brigada se na Romaniji našla opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Prve proleterske brigade održao je savjetovanje u selu Sirijevićima. Trenutna situacija ocijenjena je kao vrlo nepovoljna po brigadu: ofanziva neprijatelja s više strana; naglo osipanje domaćih ustaničkih snaga; brigada je ostala u planini zametena snijegom do pojasa. Donesena je odluka o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.

Minus 32 Celzijusova stepena 

Na marš je krenula kolona od 500 boraca, i to 25. januara. Prelaz preko Igmana izveden je noću između 27. i 28. januara, pri temperaturi minus 32 Celzijusova stepena, po dubokom snijegu. Četrdeset teško promrzlih boraca nakon marša prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.

Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a sastoji se od deset spomen-obilježja: Spomen-piramida na Velikom polju, planina Igman, općina Trnovo; Spomenik na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-kosturnica na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-obelisk na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-obelisk na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-obelisk u Osjeku, općina Ilidža; Spomen-ploča Gubavac, općina Ilidža; Spomenik na Vrelu Bosne, općina Ilidža; Spomenik na mostu u Reljevu, općina Novi Grad; Spomen-obilježje Igmanskom maršu u Vogošći.

O ovom legendarnom maršu snimljen je i film “Igmanski marš”, 1983. godine, u režiji Zdravka Šotre.

Rođen Mocart, jedan od najvećih kompozitora u historiji

1756. - Rođen austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart (Wolfgang Mozart), jedan od najvećih u historiji muzike. Već u šestoj godini napisao je prvu kompoziciju, u osmoj sonate, u devetoj simfonije, u 11. oratorijum, a u 12. operu "Jednostavna prevara". Kao "čudo od djeteta" na turnejama je obišao veći dio Evrope. Napisao je više od 600 djela, uključujući opere, simfonije, koncerte za klavir, violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačke kvartete, kvintet s klarinetom "Mala noćna muzika", sonate za klavir i za violinu, kantate, mise "Rekvijem", "Misa solemnis", "Velika misa u ce-molu". Ostala poznatija djela: opere "Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Otmica iz Seraja", "Don Đovani", "Tako čine sve", "Idomeneo", simfonije "Hafner simfonija", "Lincerska simfonija", "Praška simfonija", "Simfonija u ge-molu", "Jupiter simfonija".

1775. - Njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling (Friedrich Wilhelm Schelling), jedan od tvoraca njemačkog idealizma, rođen je na današnji dan. Djela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcendentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".

1814. - Umro njemački filozof Johan Gotlib Fihte (Johann Gottlieb Fichte), istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Djela: "Pokušaj kritike sveg otkrivenja", "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke".

1823. - Rođen francuski kompozitor španskog porijekla Eduar Lalo (Edouard), koji je komponovao emotivna djela, u romantičarskom maniru. Djela: opera "Kralj od Isa", "Koncert za violončelo i orkestar u D-duru", a najpoznatija je "Španska simfonija" za violinu i orkestar koja je i dalje popularno djelo na standardnom repertoaru.

Umro slavni italijanski kompozitor Đuzepe Verdi

1832. - Engleski pisac i matematičar Luis Kerol (Lewis Carroll), autor "Alise u zemlji čuda", rođen je na današnji dan. Njegovu prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu.

1885. - Rođen američki kompozitor Džerom Kern (Jerome), otac mjuzikla, jedan od najznačajnijih američkih pozorišnih kompozitora ranog 20. vijeka. Napisao je više od 700 pjesama, a njegova opereta "Ploveće pozorište" jedna je od najboljih u historiji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku muziku.

1901. - Umro slavni italijanski kompozitor Đuzepe Verdi (Giuseppe) koji je, uz Nijemca Ričarda Vagnera (Richard Wagner), najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

1919. - Preminuo mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio?", "Na čelu mrtvih".

1954. - Rođen Marinko Rokvić, bosanskohercegovački i srbijanski pjevač narodne muzike. Debitantsku ploču objavio je 1974., a već tri godine kasnije stekao je veliku popularnost nakon prvog nastupa na Ilidžanskom festivalu narodne muzike u Sarajevu. Rokvić je objavio ukupno dvadeset i jedan studijski album i imao brojne hitove, među kojima “Snegovi beli opet veju”, “Skitnica”, “Svađalice moja mala”, “Potražiću oči zelenije”, “Zanela me svetla velikog grada”, “Polomio vetar grane”, “Da volim drugu ne mogu”, “Jedina moja”, “Ti za ljubav nisi rođena”, “Ljubav stara srce para”, “Tri u jednoj”… Preminuo je 6. novembra 2021., u 68. godini.

Preminuo Srđan Aleksić

1980. - Umro Eli Finci, jedan od najutjecajnijih jugoslavenskih književnih i pozorišnih kritičara, te učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. godine. Finci je rođen u Sarajevu, 28. marta 1911., gdje je pokrenuo časopis “Brazde” 1936. godine. Poslije Drugog svjetskog rata bio je urednik časopisa "Borba" i "Književnost", te direktor "Nolita", "Jugoslovenske knjige" i Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. Djela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života 1-5", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću…

1993. – Trebinjac Srđan Aleksić preminuo je od povreda zadobijenih spasavajući svoga druga, Bošnjaka, Alena Glavovića. Svojim herojskim činom Srđan je postao sinonim za prijateljstvo, bez obzira na vjeru i naciju. Naime, ratne 1993. godine, kada su prilikom legtimisanja na trebinjskoj pijaci četvorica pripadnika VRS počela da maltretiraju Glavovića, Srđan je priskočio u pomoć i umjesto Glavovića dobio batine od kojih je nakon šest dana provedenih u komi preminuo.

2006. - Preminuo Nikica Kalogjera, hrvatski i jugoslavenski kompozitor i dirigent. Komponovao je zabavnu i filmsku muziku, te muziku za pozorište, televizijske drame i serije. Napisao je više od hiljadu kompozicija, a prvu ploču snimio je 1952. godine za diskografsku kuću „Jugoton“ zajedno s legendom zabavne muzike Ivom Robićem s kojim je sarađivao skoro pola vijeka. Najveće uspjehe postigao je na Festivalu zabavne muzike Split. I danas se pjevaju njegove pobjedničke kompozicije sa Splitskog festivala poput "Maškara", "Veslaj", "Moje suze", "Nono, dobri moj nono", a pjesma "Nima Splita do Splita" postala je himna tog festivala i grada Splita.

2023. - Umro Aleksandar Saša Petrović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih glumaca. Prvu glavnu ulogu ostvario je u filmu Srđana Vuletića “Teško je biti fin”, za koju je dobio "Srce Sarajeva" za najboljeg muškog glumca na Sarajevo Film Festivalu 2007. godine. Veliku popularnost stekao je nakon uloga u kultnoj sarajevskoj predstavi “Audicija” i Čakija u popularnoj muzičkoj komediji “Hajde da se volimo” s folk-zvijezdom Lepom Brenom. Publici će ostati prepoznatljiv i po ulogama u filmovima “Ničija zemlja”, “Ovo malo duše”, “Život radnika”, “Hajde da se volimo”, “Kuduz”, “Istočno od istoka”, “Prokleta je Amerika”, “Gori vatra”, ” Ljeto u Zlatnoj dolini”, "Lud, zbunjen, normalan", "Vratit će se rode", “Nafaka”…