Kao uvertira u Minhensku sigurnosnu konferenciju sinoć je održan simpozij na temu na to "Da li se možemo (EU/Njemačka) odbraniti od Rusije u slučaju oružanog napada?”

Pored eminentnih gostiju kao što su premijeri i predsjednici država Evrope i čelnici NATO-a jedan od glavnih aktera je bio i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt). 

Na simpozij je pozvan i dr. Nedim Makarević kao dugogodišnji ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu, Afganistanu, Islandu i Norveškoj, ali u svojstvu opunomoćenika njemačkih Liberala za zapadni Balkan.

Važnost prisustva njemačkih trupa

Ministar vanjskih poslova Litvanije Landsbergis Gabrielius je jasno ukazao na latentnu opasnost napada ruske Federacije oružanim sredstvima. Podsjeća na problematiku veličanja zvaničnika za vrijeme Staljina te koliko je žrtava iz njegove matične zemlje uključujući i njegovu majku završilo u gulazima odnosno logorima. 

Tek nakon 20 godina odnosno nakon Staljinove smrti su mnogi pušteni nazad. Ukazao je na veliku važnost prisustva njemačkih trupa u Latviji te kako je to bitno za podizanje morala njegovih sunarodnika.

General NATO trupa za Evropu Kavioli je bio također vrlo jasan kada je govorio o NATO potencijalu nakon 75 godina postojanja. Naglasio je da Nijemci odvajaju 1.4 posto svog GDP- ja za vojne svrhe što je suviše malo pošto je minimalno 2 posto dok recimo Amerikanci odvajaju 3,4 posto.

Ovo bi se trebalo što prije promijeniti. Rekao je da su iznenađeni na koji način su se Rusi brzo snašli u smislu industrijsko-vojne opremljenosti te na koji način su jako brzo uspjeli proizvesti veliki broj vojnih vozila koji su iskoristili u ratu Ukrajini. 

Rekao je da je odgovor na to bilo to da su u mirnodopskim uslovima Rusi imali dodatne proizvodne trake koje bi se aktivirale u slučaju rata. To se pokazalo veoma mudrom odlukom za njih i to je također objašnjenje ovakve rapidne proizvodnje. 

Kako Šmit može doprinijeti EU integraciji BiH

Naglasio je da proizvodnja ovih vozila ide u tri smjene u mnogim fabrikama Rusije. Tako da je naglasio da pomoć koju Ukrajina treba da dobije može biti mnogo veća, mnogo obimnija i mnogo efikasnija da bi se na taj način Rusi zaustavili u Ukrajini, a da ih se ne mora zaustavljati u nekoj od NATO zemalja.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit je upitan od strane dugogodišnjeg ambasadora Makarevića gdje i na koji način / kako on namjerava da što prije integriše Bosnu i Hercegovinu u EU ali i NATO te na koji način on kao visoki predstavnik Bosni i Hercegovini može doprinjeti da se taj proces ubrza odnosno šta konkretno čini da se sigurnosni faktor u Bosni i Hercegovini poboljša?

Odgovor na to je bio jasan da on čini sve u njegovoj mogućnosti da NATO bude što prisutniji u Bosni i Hercegovini, a dokaz tome su visokorangirane posjete najviših NATO funkcionera i funkcionerki u kratkom vremenskom razdoblju u bliskoj prošlosti te da NATO ozbiljno računa na Bosnu i Hercegovinu.

Naglasio je da međunarodna zajednica ima jasan plan kada je riječ o sigurnosnom aspektu u Bosni i Hercegovini da neće biti nikakvih neugodnih iznenađenja. Na pitanje kako se misli oduprijeti sececionističkim narativima koji se mogu čuti iz manjeg BiH entiteta Kristijan Šmit je odgovorio da je tu stvar jasna i da američki F-16 lovci nisu vozili preko neba tog istog entiteta bez razloga.

Također se kratko osvrnuo i na problematiku Izbornog zakona, naglasio je da se mora naći neko rješenje te da situacija nije jednostavna niti je politički ambijent najbolji, međutim rješenje u smislu kompromisa će vrlo brzo biti izdejstvovano.