NA DANAŠNJI DAN

Film "Ničija zemlja" bh. reditelja Danisa Tanovića dobio Oskara

Danas je nedjelja, 24. mart/ožujak 2024. godine, do kraja godine preostala su još 282 dana

Reditelj filma "Ničija zemlja" Danis Tanović na dodjeli Oskara. historija.ba

I.P.

24.3.2024

Na današnji dan 2002. godine, na 74. dodjeli najprestižnije nagrade Američke filmske akademije - Oskar, u Kodak teatru u Holivudu, bosanskohercegovački film "Ničija zemlja" reditelja Danisa Tanovića dobio je Oskara za najbolji strani film u 2001. godini.

Film “Ničija zemlja” (No Man's Land) bio je u konkurenciji s filmovima “Amélie” (Francuska), “Elling” (Norveška), “Lagaan” (Indija) i “Son of the Bride” (Argentina). Oskara su našem reditelju uručili slavni glumci Šeron Ston (Sharon Stone) i Džon Travolta (John).

Danis Tanović je, osim režije, napisao i scenarij za film, producent je Čedomir Kolar, a igraju glumci Branko Đurić, Rene Bitorajac, Filip Šovagović i Ketrin Kartlidž (Katrin Cartlidge).

Istraživanje besmislenosti rata

U filmu se govori o Bosni i Hercegovini, ratne 1993. godine. U toku ratnih dešavanja na komadu ničije minirane zemlje susreću se dva Bosanca i Srbin. Dok jedan Bosanac i Srbin verbalnim duelima rješavaju svoje lične frustracije, treći vojnik leži na mini koja će eksplodirati ukoliko se pomakne. U pomoć im priskače UNPROFOR, ugrožavajući svoj položaj. O cijelom slučaju ubrzo saznaju novinarske ekipe, te slučaj poprima dramatične razmjere.

- Između rata i mira, humora i mržnje, zarobljavanja i predaje, života i smrti - nalazi se “ničija zemlja”. Smješten u nezaboravnom rovu bosansko-srpskog sukoba ovaj "zapanjujući film pripovijeda priču o trojici vojnika uhvaćenih između dviju linija ratišta " – pisalo je, između ostalog, u časopisu “Chicago Tribune”…, a u magazinu “Movieline” – “’Ničija zemlja’ je snažno, potresno, iznimno zabavno istraživanje besmislenosti rata”.

Engleska kraljica Elizabeta I. wikipedia.org

Umrla engleska kraljica Elizabeta I

1603. - Umrla engleska kraljica Elizabeta I (Elisabetha), koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinijela da Engleska izađe na sva svjetska mora i postane prva kolonijalna sila svijeta. U vrijeme njene vladavine, 1566. godine, osnovana je Londonska berza, a 1600. Istočnoindijska kompanija.

1795. - Rođen Ambroz Matić, bosanskohercegovački franjevac i pjesnik. Filozofiju i teologiju je završio u Slavonskoj Požegi. Predavao je latinski jezik u Kraljevoj Sutjesci, a zatim se posvetio pastoralnom radu. Pisao je pjesme, napisao je udžbenik iz matematike i latinsku gramatiku. Značajna je njegova zbirka pjesama „Isitrion“ (Doček). Nazivali su ga majstorom verisifikacije. Često je, kao i njegovi savremenici, pisao prigodnice istaknutijim članovima svoga reda. Smatran je najistaknutijim latinistom 19. vijeka. Utopio se u rijeci Bosni 1849. godine.

1834. - Engleski socijalista, pisac i slikar Vilijam Moris (William Morris), koji je znatno utjecao na izgradnju umjetničkog ukusa i razvoj umjetničkog zanatstva u Engleskoj, rođen je na današnji dan. U saradnji s britanskim Pokretom umjetnosti i zanatstva, on je velikim dijelom zaslužan za oživljavanje tradicionalnih britanskih tekstilnih umjetnosti, kao i načinima proizvodnje tekstila. Njegovo književno stvaralaštvo je pomoglo da se razvije moderna fantastika kao žanr, dok je sam Moris igrao glavnu ulogu u promovisanju ranih socijalističkih pokreta u Britaniji. Djela: "Život i smrt Jasonova", "Zemni raj", "Sigurd Volsung".

1882. - Njemački bakteriolog Robert Koh (Koch), jedan od osnivača medicinske mikrobiologije, objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. vijeka. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Godine 1905., dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

1882. - Umro američki pisac Henri Vodsvort Longfelou (Henry Wadsworth Longfellow), čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim utjecajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".

1884. - Rođen Piter Žozef Vilijam Debi (Peter Joseph William Debye), nizozemski fizičar i hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1936. godine. Bio je profesor na univerzitetima u Nizozemskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, direktor Instituta „Kaiser Wilhelm“ u Berlinu. Godine 1940., otišao je u SAD, gdje je na Univerzitetu Cornell ostao profesor do penzionisanja (1950.). Razvio je teoriju o polarizirajućem djelovanju električnog polja na molekule i istraživao njihove dipolne momente, čime je unaprijedio spoznaje o međuatomskim udaljenostima i strukturi molekula. 

Gabrijel Jurkić. bljesak.info

Rođen Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih likovnih umjetnika Balkana

1886. - U Livnu je rođen Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih likovnih umjetnika s prostora Balkana. Bio je najznačajniji impresionista u BiH. Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu, gdje je imao niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911.), koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi.

1905. - Umro francuski pisac Žil Vern (Jules Verne), autor naučno-fantastičnih romana s naučnim predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Najpoznatiji je po svom nizu romana “Neobična putovanja”. Vern je također pisao kratke priče, pozorišne komade, romane, eseje i poeziju. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: romani "Put oko svijeta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mjesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedjelja u balonu".

1911. - Rođen Džozef Barbera (Joseph), američki autor crtanih filmova. Početkom 1920-ih crtao je stripove za različite časopise. Animacijom se počeo baviti 1931., a 1937. godine počeo je raditi za MGM, te ubrzo, u saradnji s Vilijamom Hanom (William Hann) stvarao slavne epizode crtanog serijala “Tom i Jerry”. Zajednički studio naziva "Hanna-Barbera-Studios" njih dvojica su otvorili 1955. godine.

1916. - Umro španski kompozitor i pijanista Enrike Granados i Kampinja (Campina), koji je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Uz Albeniza, jedan je od utemeljitelja nove španske umjetničke muzike, romantik i vrlo blizak folkloru svoje domovine. Djela: klavirska zbirka "Gojekas", "Španske igre" za klavir.

1930. - Rođen američki filmski glumac Stiv Mek Kvin (Steve McQueen), koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obilježivši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: "Nikad ne voli stranca", "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Veliko bjekstvo", "Leptir", "Metak", "Tom Horn", "Lovac".

1946. - Umro ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič Aljehin, jedan od najvećih u historiji šaha, jedini koji je titulu svjetskog prvaka držao do smrti. 

Boris Dvornik. music.metason.net

Preminuo Boris Dvornik, bard regionalnog glumišta

1962. - Umro švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Piccard), profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je, 1931. godine, prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

2008. - Jedan od najpoznatijih glumaca bivše Jugoslavije Boris Dvornik preminuo je u 69. godini. Na filmu je debitirao 1960. godine u filmu Francea Štiglica “Deveti krug” nakon kojeg je stekao veliku popularnost, koju potom učvršćuje igrajući savremene likove u komedijama “Martin u oblacima” (1961.) i “Prekobrojna” (1962.). Od 1966. godine počinje se s velikim uspjehom pojavljivati i u filmovima s tematikom iz Narodnooslobodilačkog rata. Za uloge u filmovima “Most” (Hajrudin Krvavac, 1969.) i “Kad čuješ zvona” (Antun Vrdoljak, 1969.) nagrađen je Zlatnom arenom na Festivalu u Puli. Nastupio je u više od 40 dugometražnih igranih filmova (nerijetko je nastupao i u kratkometražnim), u mnogim televizijskim dramama i u više televizijskih serija. Zenit popularnosti Borisa Dvornika je došao 1970-ih ulogom Roka Prča u kultnoj seriji “Naše malo misto”, a potom i ulogom brijača Meštra u seriji “Velo misto”.

2010. - Preminuo Stevan Nikšić, novinar i urednik NIN-a, jedan od osnivača Novinske agencije BETA i Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

2016. - Umro Henrik Johanes Krojf (Hendrik Johannes Cruijff), holandski fudbaler Ajaksa, Barselone, Fejnorda i fudbalski reprezentativac i trener. Trostruki je osvajač Zlatne lopte te je po tome rekorder zajedno s Platinijem i Van Bastenom. Krojf je jedan od najboljih primjera filozofije totalnog nogometa te se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena. Nakon penzionisanja, 1984., uspješno je vodio Ajaks i kasnije Barcelonu. Godine 1999., prema statistici IFFHS-a, proglašen je evropskim igračem 20. vijeka te drugim najboljim svjetskim igračem u istom vijeku nakon Pelea. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.