ANALIZA

Sve upotrebe bonskih ovlasti: Kako je Šmit transformirao BiH

Visoki predstavnik omogućio građanima fer izbore

Šmit: Visoki predstavnik koji djeluje. N. Šaljić / Avaz

Danijal Hadzovic

1.4.2024

Nakon što je njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko) desetak godina bio uglavnom pasivan, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) od samog početka svog mandata odlučio se da aktivno upotrebljava svoje bonske ovlasti.

Oživljavanje Federacije

No, Šmitove ključne intervencije nisu samo kozmetičke, nego sistemski mijenjaju stvari i odnose u BiH.

Posljednjom intervencijom Kristijan Šmit napravio je tehničke izmjene Izbornog zakona, što znači da će građani od oktobra, zahvaljujući uvođenju tehnologije, moći glasati na daleko poštenijim i transparentnijim izborima.

Svakoj donesenoj odluci prethodila je ista procedura - Šmit bi domaćim političarima dao rok da sami postignu dogovor u vezi s rješavanjem nekog od spornih pitanja, a kada do dogovora ne bi došlo, posezao bi za svojim ovlastima.

Takav je slučaj bio i kada je u izbornoj noći 2022. nametnuo izmjene Izbornog zakona u FBiH u vezi s povećanjem broja delegata i načinom izbora u Dom naroda Federacije BiH.

Iako su mnogi Šmitovi kritičari spočitavali upravo to da je ovim izmjenama pogodovao HDZ-u, i to zbog smanjivanja mogućnosti da se vlast u FBiH teoretski formira bez glasova delegata iz većinski hrvatskih kantona, to je zapravo bio preduvjet da se umjesto blokade, koja je prethodne četiri godine bila na sceni, Federacija BiH konačno otkoči i smanje tenzije unutar nje.

A upravo će Šmit konkretnom i ad hoc mjerom omogućiti formiranje nove Vlade FBiH bez SDA nakon što je ova stranka, preko svog potpredsjednika Refika Lende, pokušala blokirati demokratsku većinu u ovom entitetu.

Državna imovina

U situaciji kada Dodik prijeti blokadom države i otcjepljenjem, ključni interes je bio spriječiti da se Federacija uruši i (p)ostane nefunkcionalniji dio BiH, te na taj način sačuva i sama država.

Upravo je sređivanje stanja u FBiH bio nužni preduvjet da se posveti pažnja zaustavljanju Dodika u njegovim antidržavnim avanturama i blokiranju zakona kojima je pokušavao, pod krinkom „vraćanja izvornim nadležnostima“, izvršiti udar na državni nivo vlasti.

Još jedna krupna odluka koju bi Šmit mogao donijeti svakako se tiče državne imovine. Nakon što je Ustavni sud BiH imovinu proglasio vlasništvom države i naložio usvajanje zakona koji bi to pitanje riješio, uslijedile su burne reakcije iz RS, a Dodik je čak prijetio i otcjepljenjem ukoliko Šmit donese odluku kojim bi imovina ostala u vlasništvu države.

Izvođenje na crtu

Šmitove intervencije imaju i drugi direktan efekt - s obzirom na to da je od starta zauzeo stav da je Šmit nelegalan visoki predstavnik i da ne priznaje njegove odluke, Dodik je sam sebe doveo u situaciju da se konfrontira sa Šmitom prilikom svake njegove odluke. A takvim postupcima sebe je izveo na crtu protiv ključnih zapadnih sila. Ko će u tome na kraju izvući deblji kraj, nije teško predvidjeti.

S obzirom na to da je iluzorno očekivati da će domaći političari naći konsenzus u vezi s ovim pitanjem, izvjesno je da bi Šmit do kraja godine mogao donijeti i zakon o državnoj imovini.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.