Otkad je svijeta, umjetnici su koristili dušu određenog mjesta, sela, grada kao inspiraciju za svoja djela. Tako je, naprimjer, Tin Ujević svoje najbolje pjesme napisao za vrijeme boravka u Sarajevu, nekih sedam godina. 

Nedjelja, ramazan, misa, lijepo vrijeme, idealna prilika za posjetu Kraljevoj Sutjesci. Mjestašcu uz koje ne treba ništa vezati, ono tipa "kod Kaknja". Posljednjih godina često vezana uz ime Dejana Lovrena, svjetski poznatog reprezentativca Hrvatske, kao mjesto njegovog rođenja.

Crkvena zvona

Ulazeći u Kraljevu Sutjesku, srećemo na biciklu mladića koji sleđa, na prvi pogled, izgleda kao starac. Ali grdno se prevarismo. Na Trgu pape Ivana Pavla II, centralnom mjestu Kraljeve Sutjeske, nekoliko stotina metara ispod samostana, parkiramo vozilo.

Već se čuju crkvena zvona, završena je nedjeljna misa i vjernici katolici polako silaze niz pristupnu stazu. Prekoputa šadrvana otužni natpis "Brkin dućan". Zatvoren. Na samim vratima natpis "Molimo dužnike da vrate dug". Saznajemo da je gazda otišao u Njemačku i otad dućan ne radi. Već su pauci ostavili svoje tragove na vratima.

U tome nekako dođe – sada već razaznajemo da nije starac – mladić na biciklu s početka ove priče.

- Ja sam mislio da si neki lik iz knjige - dobacujemo mu, a on spremno dočekuje: „Jok, ja sam Ahmed, slikar iz Kaknja.“

Čovjek od 27 godina, odjeven kao umjetnici u prošlom stoljeću, svojim izgledom plijeni pažnju.

- Radim u Termoelektrani Kakanj, a hobi mi je slikanje. Ovako se odijevam jer, jednostavno, to me privlači i želim tako - priča nam Ahmed Kulović.

Kaže da je odlučio da lijep dan iskoristi da se malo svojim starim biciklom provoza Kraljevom Sutjeskom.

- Sve što zaradim od prodaje slika ili prodaje vezova, koje također radim, uložim u krojača da mi sašije odijelo ili u neki drugi predmet. Naprimjer, ovu kožnu torbu u kojoj nosim knjigu - pripovijeda Ahmed.

Koja je sada knjiga u torbi?

- "Dekameron" Đovanija Bokača (Giovanni Boccaccio) - vadi i pokazuje Ahmed Kulović.

Za generaciju "Z" koja, ruku dajem u vatru, pojma nema ko je Bokačo, a kamoli njegovo djelo "Dekameron", to je zbirka od 100 novela predrenesansnog autora, smatra se da je napisana negdje između 1348. i 1353. godine.

Ono naroda što je bilo u samostanu brzo se raziđe, na Papinom trgu ostade nekoliko ljudi, malo da se podruže.

Pripali lulu

Posmatrajući ih i slušajući njihove priče o svakodnevici, Ahmed pripali i lulu.

- Nisam ja za to eksponiranje po medijima. Zvali su me po televizijama, ne volim ja to. A u Kaknju, kad me stranci sretnu, žele fotografiju sa mnom - otkriva nam ovaj mladi umjetnik.

Kaže još da je imao ponudu da ide u Amsterdam u Nizozemsku da izlaže.

- Pa vidjet ću. Ako šta prodam, dobro i jeste - govori nam na kraju Ahmed Kulović.

Ostavismo ga da prikupi inspiraciju po koju je došao...

Zapis o Kraljevoj Sutjesci

Postoji pedesetak podataka koji spominju Kraljevu Sutjesku kao mjesto u kojem su bosanski vladari obavljali svoje službene dužnosti. Od vremena kralja Tvrtka I postaje najvažnije stolno mjesto bosanskih vladara, u kojem je izdato najviše isprava kraljevske kancelarije.

Osim kralja Tvrtka I, čiji dokumenti potječu iz perioda od 1378. do 1390. godine, u Sutjesci su izdavali povelje kraljevi Dabiša (od 1392. do 1395. godine), kraljica Jelena (1397. godine), Ostoja (1399. godine), Tvrtko II (1407. godine), Stjepan Ostojić (1419. godine), zatim Tvrtko II (od 1423. do 1443. godine) i Tomaš (od 1446. do 1457. godine).

Za vrijeme ramazana u jednoj od najstarijih džamija, osim džume, klanja se i teravija. U vrijeme naše posjete džamija je bila zatvorena.