Na današnji dan 2006. godine, počela su detaljna istraživanja o piramidama u Visokom. Bosanske piramide su teorija istraživača Semira Osmanagića koji tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Prema njegovoj teoriji, najveća piramida, Piramida Sunca, prva je takve vrste u Evropi, a ona je, zapravo, brdo Visočica, dok je Piramida Mjeseca zapravo brdo Plješevica, a treća je Piramida Bosanskog zmaja.

Semir Osmanagić obišao je brojne lokalitete gdje se nalaze, prema njegovim riječima, slične piramide kao na Visočici, te na druga dva obližnja brda - manje piramide. Osmanagić je počeo sondažna bušenja koja su ukazala na brojne anomalije koje upućuju da se ispod brda Visočica, tj. njenog gornjeg dijela, nalazi piramida. U daljim istraživanjima vršio je satelitske i zračne snimke. Pomoću geodetskih mapa utvrdio je da brdo Visočica ima piramidalan oblik te da su njene četiri strane okrenute prema stranama svijeta (istok, zapad, sjever, jug), kako su inače izgrađene sve piramide. Starost Piramide Sunca nije utvrđena, iako se procjenjuje da je stara skoro 7000 godina.

Satelitskim snimcima je pronađena i treća navodna piramida, Piramida Bosanskog zmaja. Korišteno je više satelitskih izvora visoke rezolucije (NASA LANDSAT-7, Radarsat, Hyperion i Orbview/IKONOS/Quickbird).

Prvi ozbiljniji dokazi

Prva istraživanja vršena su u tunelu koji se nalazi nedaleko od Visočice, na Ravnama, a gdje su pronađeni obrađeni blokovi pješčara teški do pet tona za koje se pretpostavlja da su obrađeni ljudskom rukom. Ispitivanjem je utvrđen procent kisika od 20,9, što potvrđuje tezu o ventilacijskim sistemima unutar tunela. U tunelima postoje raskršća pod uglom od 90 stepeni koja se podudaraju sa stranama svijeta: istok-zapad, sjever-jug.

Analizom Geodetskog zavoda BiH zaključeno je da su dužine svih stranica po 364 metra, te obrazuju jednakostranični trougao s po 60 stepeni na svakom uglu. Potvrđeno je da je sjeverna strana orijentirana prema kosmičkom sjeveru, odnosno postoji odstupanje od geografskog sjevera za 21'. U katastarskom uredu Općine Visoko je potvrđeno da geodetski vrhovi triju piramida (Sunca, Mjeseca i Bosanskog zmaja) čine jednakostranični trougao od po 60 stepeni, gdje nije bilo odstupanja ni za jednu minutu, a potvrđeno je pomoću satelitskih snimaka.

Na sjeveroistočnoj strani Piramide Sunca su trećeg dana istraživanja (17. april 2006.) pronađeni očuvani obrađeni kameni blokovi breče, što je najozbiljniji dokaz postojanja Bosanske piramide Sunca.

Rođen holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens

1629. - Rođen holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens (Christiaan Huygens), koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena, posmatranog sa Zemlje, te objasnio promjene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolucije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spoljšteni na polovima, zbog Zemljine rotacije. Pronašao je zakone sudara tijela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svjetlosti, objasnio način prostiranja svjetlosti (Hajgensov princip). Konstruisao je sat sa sekundarnim klatnom (Horologium oscilatorium) za mjerenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji s bratom konstruisao je više astronomskih dubina velikih žižnih daljina.

1685. - Umro engleski pisac Tomas Otvej (Thomas Otway), čije se stihovane tragedije odlikuju poetikom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".

1759. - Preminuo njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl (George Friedrich Handel), uz Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) najistaknutiji predstavnik baroka u muzici. Skoro cijelu karijeru proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske muzičke akademije. Djela: opere "Rinaldo", "Julije Cezar", "Aleksandar", "Kserks", oratorijumi "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac", "Samson", "Saul", orkestarske svite "Muzika na vodi", "Muzika za vatromet".

1865. - Predsjednik SAD Abraham Linkoln (Lincoln) smrtno ranjen u atentatu, nekoliko dana poslije okončanja četverogodišnjeg Američkog građanskog rata i poraza Južnih država konfederacije. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta "Ford Tietr" pucao, navodno, umno poremećeni glumac, pristalica poraženih južnjaka Džon Vilkis But (John Wilkes Booth). Linkoln je sljedećeg jutra podlegao povredama, a istragom je utvrđeno da su Buta potplatili bogataši s juga SAD.

1883. - Rođen srbijanski književnik Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Poslije diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Beogradu bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu te uređivao više časopisa, uključujući "Misao". Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pjesama "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opjevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj i pobunu i osjećanje smrti. Ostala djela: zbirke pjesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pjesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".

Preminuo pisac Vladimir Majakovski, utemeljitelj ruskog futurizma

1889. - Rođen Augustin Čičić Čiča, hrvatski pjesnik i književni kritičar, potomak kreševskih Čiča kojih i danas ima u Kreševu, u Bosni i Hercegovini. Čiče/Čičići su stari kreševski rod, a spominju se u biskupskom popisu iz 1768. godine u kreševskom selu Crkvenjak, u Bosni i Hercegovini. Augustin Čičić je književnik neoromantičarske katoličke moderne, čiji je neoromantizam naročito izražajan u njegovim religioznim, socijalnim i zavičajnim pjesmama, u kojima je s mnogo iskrene topline opjevao svoj kreševski kraj.

1904. - Engleski glumac Džon Artur Gilgud (John Arthur Gielgud), briljantan tumač likova u komadima Viljema Šekspira (William Shakespeare), rođen je na današnji dan. Uspješno se oprobao i kao pozorišni reditelj i igrao u više filmova, u kojima je također iskazao veliki glumački senzibilitet. Napisao je knjigu sjećanja "Rane scene". Filmovi "Tajni agent", "Premijer", "Artur" (nagrada Oskar), "Julije Cezar", "Put oko svijeta za 80 dana".

1917. - Umro poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr. Esperanto (onaj koji se nada). Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.

1930. - Izvršio samoubistvo književnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljitelj ruskog futurizma, slomljen ličnim nedaćama i raskorakom njegovog sanjarskog temperamenta i surovih okolnosti u SSSR. Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastičke poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Djela: zbirke pjesama i poema "Ja", "Vladimir Majakovski", "Oblak u pantalonama", "Rat i svijet", "Čovjek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smješka", "Majakovski se smije", "Majakovski se ruga", "Pjesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro", drame "Stjenica", "Hladan tuš".

1945. - Rođen Riči Blekmor (Ritchie Blackmore), engleski gitarist i kompozitor, koji je bio jedan od osnivača hard rok grupa “Deep Purple” i “Rainbow”. Blekmor je bio rangiran na 55. mjesto popisa "100 najboljih gitarista svih vremena u 2003." časopisa „Rolling Stone“.

Rođen Faruk Šehić, bosanskohercegovački književnik i novinar

1970. - Rođen Faruk Šehić, bosanskohercegovački književnik i novinar. Dobitnik je Nagrade Evropske unije za književnost za prozno djelo “Knjiga o Uni” 2013. godine. Tokom agresije na BiH 1992. – 1995., sve vrijeme je bio pripadnik 5. korpusa Armije BiH. Jednom je bio teško ranjen. Rat je završio u činu poručnika. Poeziju, prozu, eseje te likovne i književne kritike objavljuje od 1998. godine. Književna kritika ga smatra jednim od najdarovitijih mlađih pisaca iz Bosne i Hercegovine, te predvodnikom tzv. pregažene generacije. Njegove knjige “Hit depo” (poezija), “Pod pritiskom” (kratke priče) i “Transsarajevo” (poezija) objavljivane su u više izdanja. Član je Društva pisaca BiH i P.E.N. Centra u BiH. Djela su mu prevedena na francuski, mađarski, poljski, engleski, hrvatski i italijanski jezik.

1981. - Žak Houdek (Jacques), hrvatski pjevač mlade generacije, nadimka „Gospodin Glas“, rođen je na današnji dan. Njegovi poznatiji hitovi su: „Stotinama godina“, „Zauvijek tvoj“, „Živim za to“, „Nov čovjek“, „Srećom imam tebe“, „Dužna si“, „Nepobjediva“ i „Na krilima ljubavi“.

1982. - Rođen Fuad Backović, poznatiji kao Din, bosanskohercegovački pop pjevač. Karijeru je počeo sredinom 1990-ih u boy-bendu "Seven Up", a nakon raspada benda nastupao je solo. Najveći uspjeh mu je predstavljanje Bosne i Hercegovine na Eurosongu 2004. s pjesmom "In the Disco", kada se plasirao na deveto mjesto. Još jednom je predstavljao BiH na Eurosongu, 2016., zajedno s Dalal Midhat-Talakić, Anom Rucner i Jalom, ne uspjevši se plasirati u finale.

1986. - Umrla francuska književnica Simon de Bovoar (Simone de Beauvoir), egistencijalista, autorica romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Djela: romani "Mandarini", "Lijepe slike", "Drugi pol", memoari "Uspomene dobro vaspitane djevojke".