Na današnji dan 2023. godine, preminuo je bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist i romanopisac Dževad Karahasan.

Karahasan je rođen u Duvnu, 25. januara 1953., gdje je završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao. Dugo godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije “Odjek” kao urednik za kulturna pitanja, te bio dramaturg u Zeničkom narodnom pozorištu.

Profesor u Berlinu

Od 1986. do 1993. Karahasan je bio docent za dramaturgiju i historiju drame na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje je vršio i dužnost dekana. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnosti “Izraz” u Sarajevu. Od 1993., nakon odlaska iz Sarajeva usljed agresije na BiH, živio je u Grazu. Od 1994. do 1995. bio je gostujući profesor na Univerzitetu u Salzburgu, 2001. u Inzbruku, a u Berlinu od 2009. do 2010. godine.

Karahasanova djela krasi modernistička i inovativna pripovijedna tehnika u kojoj se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija proze, kao i bogatstvo jezika. Iako prvenstveno, prema vlastitom izboru i angažmanu dramski pisac, Karahasan je ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi. Cijenjen i uspješan dramski autor, prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, prema mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu jednog od svojih uzora Miroslava Krleže koji je također bio fasciniran pozorištem, za koje je napisao veći broj poznatih drama. Ipak, Karahasanova najsnažnija djela su romani i esejistička memoaristika.

Objavio je zbirke pripovijedaka “Kraljevske legende”, “Kuća za umorne” i “Izvještaji iz tamnog vilajeta”, romane “Istočni diwan”, “Šahrijarov prsten”, “Sara i Serafina”, drame “Kralju ipak ne sviđa se gluma” i “Misionari”, knjige o teoriji drame “Pozorište i kritika” i “Model u dramaturgiji”, esejističke knjige “O jeziku i strahu”, “Dnevnik selidbe”, “Dosadna razmatranja”, “Knjiga vrtova”, “Dnevnik melanholije” i dr. “Šta pepeo priča” romaneskna je trilogija (Sjeme smrti, Utjeha noćnog neba i Miris straha) posvećena Omeru Hajamu (Hajjam).

Rođen njemački filozof Johan Gotlib Fihte

1762. - Rođen njemački filozof Johan Gotlib Fihte (Johann Gottlieb Fichte), istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. U "Govorima njemačkoj naciji" 1807. i 1808. doprinio je jačanju otpora Nijemaca francuskom caru Napoleonu I. Djela: "Pokušaj kritike sveg otkrivenja", "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke".

1861. - Australska pjevačica Neli Melba (Nellie), jedan od najvećih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. vijeka, rođena je na današnji dan. S velikim uspjehom je decenijama nastupala u gotovo svim najvećim operskim kućama u svijetu, uključujući londonski Kovent garden i njujoršku Metropoliten operu.

1864. - Umro američki pisac Natanijel Hotorn (Nathaniel Hawthorne), jedan od prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovijetkama prikazao je moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga zaokupljale teme grijeha, prestupa i oholosti. Ispoljavao je sklonost ka apstrakciji i alegoriji, pa su njegovi likovi više ovaploćenje moralnih načela nego žive ličnosti. Djela: romani "Skarletno slovo", "Kuća sa sedam zabata", "Blajdelska romansa", "Mermerni faun", pripovijetke "Dvaput ispričane priče", "Živopisne priče za djecu".

1881. - Rođen Mustafa Kemal-paša Ataturk, "otac" moderne Turske, pod čijim je vođstvom, 1923., proglašena Republika Turska, a on je postao njen prvi predsjednik. Tokom 18 godina vladavine proveo je najznačajnije reforme u turskoj historiji. Proklamovao je jednakost svih građana, provodio agrarnu reformu, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, dao izborno pravo ženama... Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza 1934. godine. Preminuo je 10. novembra 1938. godine.

Umro književnik Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista

1912. - Umro književnik Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U djelima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu "Kurijer varšavski" objavljivao vrlo čitane hronike. Učestovao je u ustanku protiv kmetskog sistema koji je 1863. podigla revolucionarna stranka "Crvenih". Djela: romani "Lutka", "Talas se vraća", "Mrtva straža", "Emancipovana žena", "Faraon", zbirke pripovijedaka "Stanar potkrovlja", "Jakubov san", "Balska haljina", "Prokleta sreća", "Sitnice", "Večernje pripovijetke".

1930. - Rođen Nikica Kalogjera, hrvatski i jugoslavenski kompozitor i dirigent. Komponovao je zabavnu i filmsku muziku, te muziku za pozorište, televizijske drame i serije. Napisao je više od hiljadu kompozicija, a prvu ploču snimio je 1952. godine za diskografsku kuću „Jugoton“ zajedno s legendom zabavne muzike Ivom Robićem s kojim je sarađivao skoro pola vijeka. Najveće uspjehe postigao je na Festivalu zabavne muzike Split. I danas se pjevaju njegove pobjedničke kompozicije sa Splitskog festivala poput "Maškara", "Veslaj", "Moje suze", "Nono, dobri moj nono", a pjesma "Nima Splita do Splita" postala je himna tog festivala i grada Splita.

1947. - U Tetovu kod Zenice rođen Džemaludin Alić, bosanskohercegovački književnik, autor romana “Demijurg”. Gimnaziju je završio u Zenici, a studije južnoslovenskih književnosti i jezika uspješno je okončao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1972. godine. Prvi roman “I smrt će proći” objavio je 1978. godine u Zagrebu. Ostala djela: romani “Trošenje grijeha”, “ Kukci”, i “Pataren”; knjiga priča “Zamka za Ishaka Ledinu”, “Komadanje Orfeja”, izbor kritike, polemike i eseja, te “Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX. stoljeća”. Romani „Demijurg“ i “Pataren” prevedeni su i objavljeni i na njemačkom jeziku.

1994. - Umrla bivša američka prva dama Žaklina Kenedi Onazis (Jacqueline Kennedy Onassis), supruga predsjednika SAD Džona Kenedija (John Kennedy), ubijenog 1963. u atentatu. Pet godina nakon Kenedijeve smrti udala se za grčkog brodovlasnika Aristotela Onazisa, koga je također nadživjela.