Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) od početka mandata, 1. avgusta 2021., nailazi na osporavanja iz RS, kasnije i na kritike dijela političkih stranaka u FBiH, a pojedini medijski navodi govore i o mogućem njegovom odlasku do kraja godine.

Dio međunarodne zajednice navodno je započeo pregovore o njegovom uklanjanju s trenutne pozicije. Iako kritiziran, Šmit se od većine svojih prethodnika razlikuje po želji, spremnosti i odlučnosti da intervenira, deblokira i riješi problem. Kome smeta Šmit, ali i OHR uopće?

- Mislim da je vrijeme da počnemo razmišljati o vremenu nakon Šmita, ali se postavlja suštinsko pitanje – šta da se radi u situacijama kad imate političke aktere koji izigravaju pravila, djeluju kontra Ustava i negiraju institucije? Primarno mislim na Milorada Dodika i kompaniju oko njega. Ko je taj ko će ponuditi finalnu interpretaciju sadržaja Dejtonskog sporazuma – pita profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar Adnan Huskić.

On smatra da instituciju Visokog predstavnika, prije eventualnog gašenja, treba zamijeniti sudska instanca, Vrhovni sud koji će presuđivati u slučaju neizbježnih sporova u vezi sa sadržajem i primjenom određenih zakonskih rješenja. Očekuje da EU inicira rješenje po kojem bi takva sudska instanca bila u njenoj nadležnosti, iako ni u tom slučaju nije siguran da bi visokog predstavnika ona mogla zamijeniti.

- Da su se, na pravi način, kapacitirale i afirmirale institucije pravosuđa na državnom nivou, da Ustavni sud može da funkcioniše kao pravi Ustavni sud, a ne da se stotine njegovih odluka ne provodi, onda bismo mogli reći da je nadležnosti visokog predstavnika lako prebaciti na domaću sudsku instancu. Čak i ako je i napravimo ona će vrlo brzo biti progutana od politike. Moramo zadržati finalnog arbitra – ističe Huskić za „Avaz“.