Nedavno iznošenje zvanične statistike prema kojoj je izvoz BiH u prošloj godini iznosio 8,6 milijardi KM, što je za 3,6 posto više nego u 2013. godini, prema ocjenama relevantnih analiza, puko je mazanje očiju.

Institucije nadležne za analizu ovih podataka su, naime, doslovno prešutili podatak da smo lani uvezli inostrane proizvode čak od 16,2 milijardi KM, što je rekordan iznos kada je riječ o uvozu!

Nekompetentna vlast

Vanjskotrgovinski deficit nam, doduše, nije rekordan, ali je pozamašan, te iznosi 7,5 milijardi KM. Pokrivenost izvoza uvozom je u odnosu na 2013. pogoršana, te je iznosila 53,6 posto.

Izvozna orijentacija može maloj zemlji poput BiH, koja prednjači sa najvišom stopom nezaposlenosti, biti garancija za dugoročno održiv ekonomski rast, međutim zbilja je, nažalost, takva da zbog nekompetentnih vlasti koje nisu pokazale viziju, izostaje svaka podrška za izvozno orijentirana preduzeća,

Šain: Slabija produktivnost rada 

O tome, uostalom, svjedoči i navedena statistika, iako ona, ni izbliza ne može dočarati katastrofalnu situaciju u kojoj se nalazi bh. privreda.

Rak-rana, koja se zove "vanjsko-trgovinski deficit", najbolje utemeljenje nalazi u zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima su najveći izvoznici u BiH godinama i ujedno i njeni najveći uvoznici. To, ne samo da negativno utječe na ukupnu strukturu bh. privrede, već i ne daje gotovo nikakav prostor za njen razvoj, a samim time ni za povećanje izvoza.

Analitičari, profesori, pa i sami privrednici, navode široku lepezu zašto se iz godine u godinu suočavamo sa izrazito lošim podacima o izvozu.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže za "Avaz" da su naša preduzeća, koja su orijentirana izvozu,  generalno manje konkurentna od inostranih.

Barbarić: Nedostaje nam samopouzdanja

- U prvom redu su naši privrednici opterećeni raznim fiskalnim davanjima tako da ih to tjera da imaju skuplji proizvod nego što ima konkurencija. Također, imamo slabiju produktivnost rada, kao i nedovoljno atraktivne odnosno dijelom i nedovoljno kvalitetne proizvode koji svjetsko tržište prihvata. Mi jednostavno nismo ni u krugu onih koji dovoljno lobiraju za svoje proizvode. Jer nije dovoljan samo kvalitet proizvoda i niska cijena, već i adekvatan marketing i organizirano pozitivno lobiranje za naše proizvode - kaže profesor Šain.

Fiskalne olakšice

Ističe kako se ne smije zanemariti ni činjenica da bh. privreda generalno gledajući nema dovoljno kapaciteta za izvoz. Naveo je primjer vina, kojeg imamo, ali ne dovoljno za velika tržišta.

- Svakako, ključno je da se mora promijeniti i odnos države prema izvoznicima. Država im mora dati određena fiskalne olakšice te stimulirati raznim mjerama kako bi što više izvozili. To je na kraju u interesu samog platnog bilansa koji je krajnje negativan - tvrdi Šain.

Širokobriješki "Feal" jedna je od bh. kompanija koja već duže izvozno orijentirana, te kao takva postiže uspjeh i u zemljama s najjačim ekonomijama, poput Njemčka. Inače, specijalizirana je za proizvodnju aluminijski i metalnih komponenti koji se koriste u graditeljstvu, te u željezničkom saobraćaju.

- U okviru našeg poslovanje mi izvozimo oko 80 posto. U 2014. Investirali smo oko dvadesetak miliona eura u novu opremu  tehnologiju. Sada smo skoro duplirali kapacitete, a to je bila osnova da proširimo neke mogućnosti plasmana naših proizvoda na evropsko tržište. U 2015. planiramo povećanje prodaje pogotovo za Njemačku željeznicu (Deutsche bahn), kao i za Britansku željeznicu. Već sada imamo desetak miliona eura ugovorenih poslova za ovu vrstu industrije - kazao nam je Barbarić.

Na upit kako povećati izvoz iz BiH, Barbarić daje zanimljiv odgovor, tvrdeći da bh. privrednicima u prvom redu nedostaje samopouzdanja u svoje mogućnosti.

- Nadalje, da bi se pojavili na međunarodnom tržištu morate imati kvalitetan proizvod. Imamo različitih nivoa nekih izvoznih politika, odnosno jednostavne I složenije proizvode. Navest ću vam naš primjer. Mi radimo komponente za vozove, ali prije nego što uopće dođemo u poziciju da ponudimo proizvod, moramo imati certifikat određene vrste indsutrije. Jer strani kupci ne mogu sebi dozvoliti situaciju da ulaze u aranžmane s parterima koji nisu prošli provjere - pojasnio je Barbarić.

Razvojni instituti

Cijeni i da treba koristiti iskustva ljudi koji proizvode plasiraju na domaćem planu područjima, te dodaju da se moramo osloboditi predrasudea o tome da su proizvodi koji dolaze iz inostranstva apriori kvalitetniji od domaćih.

Ističe i da je apsurd u tome što školujemo mlade ljude za određena zanimanja, a da nemamo uopće nemamo razvojnih instituta.

- Zatim nemamo povezanost visokoškolskih institucija sa privredom. To radimo na dva paralelna kolosijeka, umjesto da se to radimo uz pomoć države, kako bi iskoristili sve domaće potencijale - kaže Barbarić.

Jazvin: Trebam iskoristiti blizinu EU

Predsjednik Uprave "Prevent BH" Almir Jazvin kaže za "Avaz" da je ova grupacija više puta naglašavala da BiH kao izvozno orijentisana ekonomija ima niz prednosti koje može potencirati u cilju ostvarenja što većeg izvoza u EU.

- Naime, blizina Uniji i pojedinačnim tržištima, stabilna valuta, povoljna i dostupna cijena energije, industrijska kultura su samo neke od prednosti koje se mogu još snažnije naglasiti u odnosu na druge zemlje izvoznike u EU. Tu je naravno i pouzdana i relativno mlada radna snaga. Iako su rješenja inidrektnih poreza relativno povoljna, reforma sistema direktnih poreza je nužna kako bi se dalje ojačala privreda i poduzetništvo, a posebno izvozne kompanije - kaže Jazvin

Jazvin: Ulaganja su neophodna

Naglasio je da dostupnost sirovina nije značajna, te da su, uvažavajući takvo stanje, naše kompanije primorane da uvoze sirovinu.

- Smatramo da bi se sistemskim unaprijeđenjem sirovinske baze, nekim industrijama u BiH omogućilo značajno povećanje konkurentnosti proizvoda. Rad na dizajnu razvoju, kvalitetu i pouzdanosti  su sastavni dio procesa svake kompanije. Bez  ulaganja u takve resurse kompanije neće dugoročno opstati na izuzetno konkurentnom tržištu. Javne politike treba da se se fokusiraju na povoljan ambijent sa aspekta troškova a kroz eliminaciju nepotrebnih taksi, dok poduzetnici i kompanije moraju da ojačaju osnovne preduslove za postizanje ili održavanje konkurentosti - ocijenio je on.

Šta kaže statistika?

Najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH I u prošloj godini je bila Njemačka. U ovu državu izvezli smo 1,3 milijarde KM, ali istovremeno smo uvezli proizvode u vrijednosti od 1,8 milijardi KM. U Tursku smo primjerice izvezli tek 234 miliona KM, a zauzvrat uvezli 582,1 miliona KM.

Kada se gleda na strukturu izvoza, tu prednjače metali, a izvezli smo ih u iznosu od 1,1 milijardi KM. Zanimljivo je, međutim da smo istovremeno uvezli skoro istu količinu metala.