CRNA HRONIKA

Nezapamćen slučaj u BiH: Majka i sin kod Bosanske Krupe zajedno izvršili samoubistvo

Tijela pronašao komšija

M. M.

14.1.2015

Osamdesetrogodišnja Dušanka Lukač i njen sin Brane (55) objesili su se jučer u hodniku porodične kuće u selu Jasenica, kod Bosanske Krupe, potvrđeno je za "Avaz" iz MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Tijela majke i sina pronašao je komšija Milan Vejinović koji je o svemu obavijestio policiju. 

Policija je odmah izašla na mjesto događaja, na kojem nisu primijećeni tragovi djelovanja treće osobe. 

Smrt je konstatovao dežurni ljekar Doma zdravlja Bosanska Krupa. Po nalogu dežurnog tužioca tijela su prevezena u krupljanski Dom zdravlja, gdje je obavljena obdukcija.

Nalaz doktora patologa je potvrdio mišljenje službenika MUP-a da se radi o dvostrukom samoubistvu vješanjem o konopac, a na tijelima nisu pronađeni tragovi nasilja

Tijela su nakon toga predata kćerki, odnosno sestri tragično stradalih, Nadi Nedimović. 

Nezvanično se moglo čuti da su prilikom samoubistva majka i sin koristili isti konopac, međutim, iz policije nam ovu informaciju nisu mogli ni potvrditi niti demantovati. 

Portparol MUP-a USK-a Ale Šiljdedić nam je rekao da će više detalja o eventualnim motivima ovog slučaja biti poznato sutra tokom dana.

- Jedino što u ovom trenutku mogu reći je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, te da se radi o dvostrukom suicidu, kratko nam je kazao Šiljdedić. 

Komšije su kazale kako se radi o poštenim i čestitim ljudima, koji ni sa kim nisu imali problema, te da ih je na ovaj potez vjerovatno natjerala neimaština.

Također, za Branu se moglo čuti da je često bio depresivan, te da je i ranije spominjao kako će se nakon smrti majke ubiti, ali da se ovome niko nije mogao nadati. 

Nakon smrti Dušankinog muža prije desetak godina, majka i sin živjeli su sami i bavili se uzgojem stoke. 

Komšija koji ih je pronašao ih je i inače obilazio i pomagao im, pa im je tako i kobnog dana donio hranu i kolače. 

Selo Jasenica je inače povratničko naselje u kojem je u prijeratnom periodu živjelo oko hiljadu stanovnika srpske nacionalnosti, ali se nakon rata vratilo svega pedesetak mještana, uglavnom starijih osoba koje žive u teškoj ekonomskoj situaciji.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.