REPUBLIKA SRPSKA

Raste broj djece žrtava pedofila

Nezavisne novine

28.5.2018

Broj krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece u prva četiri mjeseca ove godine znatno se povećao u odnosu na isti period lani, potvrđeno je u MUP-u RS.

- U periodu januar - april 2018. godine na području RS evidentirano je 13 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, dok je u istom periodu 2017. godine evidentirano jedno krivično djelo u kojem je dijete bilo žrtva seksualnog iskorištavanja i odnosilo se na krivično djelo trgovina maloljetnim licima - naglasili su za "Nezavisne" u MUP-u RS.

Prema njihovim riječima, od ukupno 13 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, koja su zabilježena ove godine, šest se odnosi na iskorištavanje djece za pornografiju, jedno krivično djelo upoznavanja djece s pornografijom, tri krivična djela obljuba djeteta mlađeg od 15 godina, dva krivična djela spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina, kao i, kako kažu, jedno krivično djelo proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje dječije pornografije.

Naglasili su da su u 2017. godini rasvijetljena sva evidentirana krivična djela koja su u toj godini počinjena, osim jednog, koje je rasvijetljeno u toku 2018., dok su, kako tvrde, sva krivična djela u 2018. rasvijetljena.

A dugoočekivani registar pedofila, čija je svrha prevencija, odnosno sprečavanje izvršenja ovakvih krivičnih djela, trebao bi napokon biti uspostavljen do kraja oktobra.

- Registar pedofila će se uspostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece - istakli su u MUP-u.

Naglasili su da je, prema ovom zakonu, MUP RS zadužen za uspostavljanje i vođenje ovog registra, za davanje podataka iz registra, za traženje podataka o osuđivanosti za krivična djela o čijim počiniocima se vodi registar nadležnog organa koji tu evidenciju vodi ukoliko osobe za koje se traže podaci nije upisano u kaznenoj evidenciji koja se vodi u RS.

Dodali su da su još nadležni i za fotografiranje lica upisanog u ovaj registar prilikom svakog njegovog obaveznog ličnog javljanja u roku od 15 dana od izdržane kazne, kao i za obavještavanje lica koja su upisana u spomenuti registar na osnovu podataka i kaznene evidencije o obavezama iz zakona.

Istakli su da se, prema ovom zakonu, podaci iz registra mogu dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova, kao i organima koji učestvuju u postupku davanja uvjetnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.

- Podaci se mogu dati i organima, organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom, ako za to postoji opravdan interes - istakli su u MUP-u.

Kazali su da se, osim toga, podaci iz registra mogu dati i inozenim državnim organima u skladu s pravilima međunarodne pravne pomoći.

- Prema spomenutom zakonu, ovi podaci vode se trajno i ne brišu se, a u skladu sa članom 4, oni predstavljaju tajni podatak - ističu u MUP-u.

Sanja Džombić, portparol Ministarstva pravde RS, kazala je da je cilj da osobe pravosnažno osuđene za navedena krivična djela budu pod stalnim nadzorom nadležnih institucija.

- Cilj je i da se prati njihovo kretanje, kako bi im se onemogućilo da nakon izdržane kazne rade s djecom, ali i da se približavaju objektima u kojima borave djeca - kazala je Džombić za "Nezavisne".

Ona je dodala da bi, prema sličnom modelu po kojem je izrađen ovaj registar u RS, bilo korisno da postupe i ostali nivoi vlasti u BiH, a s krajnjim ciljem unapređenja u prevenciji i suzbijanju ovog oblika kriminaliteta.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.