KRIMINAL David Cufaj i Smail Šikalo hapšeni zbog šverca kokaina

Kako su Sarajlije učvrstile veze sa narko-kartelima u Latinskoj Americi

Osim Bosanaca, Srbijanci i Crnogorci su postali vodeći u švercu kokaina za evropsko tržište

Avaz.ba / Blic.rs

Cufaj, Šikalo i Jakšić

Foto: Arhiv


Sve veći broj Srbijanaca na južnoameričkom kontinentu koji zauzimaju vodeći poziciju u organizovanju šverca kokaina u istočnu Evropu, nalazi se pod lupom međunarodnih policija, a za izvjesnim Titom, čovjekom koga je peruanska specijalna jedinica označila moćnijim čak i od El Čapa, sada intenzivno traga američka DEA. Međutim, kako je došlo do stvaranja i jačanja srbijanskog kartela u Južnoj Americi? 

Prvi kontakti

Sve je počelo još prije 15 godina, jer su tada zabilježeni prvi kontakti sa Latinskom Amerikom koje su ostvarivali kriminalci sa Balkana, mahom iz Srbije i Crne Gore. Novinski tekstovi iz tog perioda svjedoče da to nisu obavezno bili ljudi sa kriminalnim dosijeom, niti osobe koje su bježale od ruke zakona na našim prostorima, već oni koji su vidjeli priliku da dobro zarade.

Srbijanci su vremenom ostvarivali sve veći broj kontakata u Urugvaju, Peruu, Brazilu i drugim zemljama. U prvi mah su odrađivali "manje" poslove utovara i istovara, čime su sticali povjerenje velikih gurpa koje vode svjetski poznati narko-bosovi. Nije im mnogo trebalo da se na hirarhijskoj piramidi uzdignu na sam vrh i da danas za njima tragaju svjetske policije.

U vremenu kada se tržište kokaina smatra drugim najvećim na svetu i kada je procijenjeno da samo u zemljama EU "bijeli prah" koristi više od četiri miliona ljudi, srbijanski državljani našli su način da njima zagospodare i "uberu" milionske prihode.

Među Srbijancima i Crnogorcima, bilo je i ljudi iz naše zemlje. Veliku pažnju bh. javnosti izazvalo je i hapšenje dva boksera – Davida Cufaja i Samila Šikala.

  • David Cufaj

    David Cufaj

    Foto: Arhiv


Cufaj u medijima se prvi put spominje 2017. godine, kada ga je policija uhapsila zbog pokušaja da sa još pet osoba prošvercuje dvije tone kokaina sakrivenih u limenkama špargle, čija se vrijednost procenjivala na 174 miliona dolara.

Pisalo se da je bio u prijateljskim odnosima sa narko-bosom Hozeom Rohasom, vlasnikom nekoliko građevinskih kompanija koje su se također bavile transportom, što se smatralo paravanom za šverc kokaina.

Koliko su se veze Cufaja razgranale i učvrstile, govori podatak da je nakon kratkog boravka u pritvoru pušten da se brani sa slobode. Takva odluka sudije Anđela Mendivila naišla je na veliku osudu, jer je i najvećim laicima bilo jasno da će Cufaj iskoristiti priliku i pobjeći, uprkos tome što se sud branio kako je Cufaj dokazao da radi za jednu rudarsku kompaniju, ali i kao pomoćni trener u klubu "Bolivar".

Tako je i bilo. Cufaj je nestao bez traga.

  • Smail Šikalo

    Smail Šikalo

    Foto: Arhiv


Nedugo poslije drame oko Cufajevog bjekstva, pao je i Smail Šikalo, Cufajev prijatelj iz djetinjstva. Policija je prilikom hapšenja Šikala i još jednog Peruanca u luksuznom naselju u gradu Truhuljo pronašla i 800 paketa kokaina. Njihova namjera bila je da kokain spakovan u manje pakete prošvercuje u tovaru sa ribom, a komercijalna vrijednost zapljenjene droge procenjivana je na 800 miliona dolara.

Posebnu vezu između Cufaja i Šikala predstavlja činjenica da su još kao djeca zajedno trenirali boks u istom klubu - Novi Grad, zbog čega se pretpostavlja da su se sa misterioznim Titom spojili upravo preko sportskih veza.

Potisnuo "voždovački klan"

Prije Šikala i Cufaja, nešto "veći igrač" za šverc "bijelog praha" iz Latinske Amerike u Evropu bio je Zoran Jakšić, poznat po članstvu u klanu "Amerika", koji je devedesetih godina u Srbiji potisnula poznati „voždovački klan“. Peruanski mediji navode da je Tito Jakšića, još davnih dana, slao da nadgleda pakovanje i transport droge i ostvari kontakte sa tamošnjim narko-bosovima.

Zoran Jakšić prvi put je u Peruu uhapšen 1998. godine i smatra se da mu je boravak u zatvoru otvorio vrata za dalje poslovanje, jer je iza rešetaka sklapao kontakte. Ni robija na koju je bio osuđen nije ga opametila i on je po izlasku na slobodu nastavio da se bavi švercom kokaina.

  • Zoran Jakšić

    Zoran Jakšić

    Foto: Blic.rs


Uhapšen je ponovo 2016. godine i tada je obnarodovano da je "vlasnik" više od 10 identiteta, da za njim traga 25 zemalja među kojima su Nemačka, Argentina, Grčka, Australija i Amerika. Lisice na ruke stavljene su mu kada je sa lažnim dokumentima pokušao da pređe granicu iz Perua u Ekvador.

Tri godine kasnije osuđen je na 25 godina zatvora zbog krijumčarenja kokain hidrohlodira u Evropu i Sjevernu Ameriku.

NA VRH

Podijeli članak na