Američki ministar vojske Den Driskol (Dan Driscoll) do prije nekoliko mjeseci bio je ime poznato gotovo isključivo unutar vojnih krugova Vašingtona. Danas, sa samo 38 godina, nalazi se u ulozi jedne od ključnih figura u američkom pokušaju da zaključi najteži diplomatski spor Evrope – rat u Ukrajini. Njegov politički uspon toliko je brz da se i u DC-ju pitaju kako je mladi pravnik i bivši oficir, bez ijednog dana diplomatskog iskustva, postao jedno od glavnih lica mirovnih napora administracije Donalda Trampa (Trump).
Vensov prijatelj
Driskolova karijera nije počela u kabinetima, nego na terenu. Kao komandir voda služio je u Iraku 2009. godine, nakon čega se posvetio pravu i finansijama. Presudni trenutak dogodio se na Yaleu, gdje je upoznao Džej-Di Vensa (JD Vance), današnjeg potpredsjednika SAD. Njihovo dugogodišnje prijateljstvo kasnije će otvoriti Driskolu vrata Bijele kuće.
fazu, Driskol je postao osoba koja vodi razgovore od Kijeva do Abu Dabija – i koja drži u rukama nacrt sporazuma koji bi, ukoliko se zaključi, mogao obilježiti evropsku politiku ove decenije.
Nakon Trampovog povratka na vlast, Senat ga je bez većih kontroverzi potvrdio za ministra vojske. Brzo je dobio reputaciju čovjeka koji preuzima zadatke. U političkoj strukturi koja tradicionalno naglašava iskustvo i hijerarhiju, Driskol je postao primjer nove lojalističke generacije.
Presudan dan bio je 20. novembar. Driskol je tada nenajavljeno stigao u Kijev na sastanak koji je prvobitno bio zamišljen kao tehničko savjetovanje o vojnoj opremi. Međutim, iz Bijele kuće je dobio novi nalog: ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom uručiti nacrt američko-ruskog mirovnog okvira od 28 tačaka. Taj potez, izveden bez prethodne najave, bio je jasan signal da Tramp lično želi ubrzati proces i da Driskol postaje operativni nosilac američke strategije.
Za razliku od klasičnih diplomata, Driskol se u pregovore uključuje iz perspektive tehnološke i industrijske logike ratovanja. On je među prvim američkim zvaničnicima otvoreno naglašavao vrijednost ukrajinskog razvoja improviziranih dronova i autonomnih borbenih sistema, ističući da ukrajinska industrija ima kapacitete koji američkoj obrambenoj industriji trenutno nedostaju.
Industrija dronova
SAD planiraju nabaviti barem milion dronova u narednim godinama, dok Ukrajina već sada proizvodi više od 1,5 miliona godišnje. Ta industrijska prednost Kijeva mogla bi postati dio buduće mirovne formule, a Driskol je jedan od rijetkih u američkoj administraciji koji može u detalje objasniti kako takva razmjena može izgledati.
Driskol predstavlja generacijski zaokret u Trampovom kabinetu. Za razliku od starijih, etabliranih diplomata, on dolazi iz svijeta vojnog iskustva, pravne stručnosti i industrijskog razumijevanja modernog ratovanja.
U procesu koji je daleko od završenog, ali koji ulazi u ključnu fazu, Driskol je postao osoba koja vodi razgovore od Kijeva do Abu Dabija – i koja drži u rukama nacrt sporazuma koji bi, ukoliko se zaključi, mogao obilježiti evropsku politiku ove decenije.
