Državni sekretar SAD-a Marco Rubio rekao je zakonodavcima da nedavne prijetnje administracije u vezi s Grenlandom ne znače da je invazija neizbježna te da je cilj Sjedinjenih Država kupovina ostrva od Danske, prema osobama upoznatim s razgovorima.

Rubijeve izjave, koje su date u ponedjeljak tokom zatvorenog brifinga, dolaze u trenutku kada Bijela kuća sve otvorenije koristi ratobornu retoriku o preuzimanju kontrole nad ostrvom. Predsjednik Donald Trump i visoki zvaničnici njegove administracije javno su odbili isključiti mogućnost zauzimanja teritorije silom.

„Predsjednik Trump je jasno dao do znanja da je sticanje Grenlanda prioritet nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država i da je ključno za odvraćanje naših protivnika u arktičkoj regiji“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. „Predsjednik i njegov tim razmatraju niz opcija kako bi se postigao ovaj važan vanjskopolitički cilj, a korištenje američke vojske uvijek je opcija kojom raspolaže vrhovni komandant.“

State Department nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Trump je o kupovini Grenlanda govorio još tokom svog prvog mandata, ali je posljednjih mjeseci postao znatno odlučniji u nastojanju da taj teritorij postane dio SAD-a.

Članice NATO-a upozorile su da bi američki napad na Grenland, samoupravno ostrvo koje je dio Danske, faktički značio kraj višedecenijskog političko-vojnog saveza.

Rubijevi komentari izneseni su tokom brifinga najviših zvaničnika administracije – uključujući ministra odbrane Petea Hegsetha i predsjedavajućeg Združenog generalštaba, generala Dana Cainea – pred kongresnim rukovodstvom, a koji se odnosio na operaciju hapšenja predsjednika Venecuele Nicolása Madura i planove administracije za budućnost te zemlje. Prema navodima prisutnih, Rubio je bio glavni govornik.

Njegove izjave uslijedile su nakon što je lider demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer upitao da li Trumpova administracija planira koristiti vojnu silu i na drugim mjestima, uključujući Meksiko i Grenland, navela je jedna od osoba upoznatih s brifingom.

Nije jasno da li je Rubio pokušavao umiriti zabrinute zakonodavce, ali Trumpova administracija već dugo šalje poruke da želi uvjeriti Dansku da prepusti kontrolu nad Grenlandom. Američki i evropski zvaničnici tvrde da nisu primijetili nikakve znakove da se Bijela kuća priprema za vojnu invaziju Grenlanda.

Senator Lindsey Graham, jedan od najodanijih Trumpovih saveznika u Kongresu, rekao je da je ono što administracija radi u vezi s Grenlandom „u potpunosti stvar pregovora“.

„Potrebna nam je pravna kontrola i pravne garancije kako bismo opravdali izgradnju infrastrukture i raspoređivanje naših ljudi na terenu“, rekao je Graham.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina stanovnika Grenlanda protivi tome da postanu dio Sjedinjenih Američkih Država.

Neki američki zakonodavci i evropski zvaničnici zabrinuti su da nedavna američka vojna operacija svrgavanja Madura, zajedno s američkim udarima u Nigeriji i Iranu, ukazuju na to da je Trump danas spremniji koristiti silu nego u bilo kojem ranijem periodu tokom svoja dva predsjednička mandata.

Tokom brifinga, Rubio je umanjivao mogućnost da SAD silom zauzmu Grenland, navode izvori upoznati sa sastankom. Međutim, Stephen Miller, jedan od Trumpovih najbližih savjetnika, u televizijskom intervjuu u ponedjeljak nije isključio invaziju.

„Niko se neće vojno sukobiti sa Sjedinjenim Državama oko budućnosti Grenlanda“, rekao je Miller za CNN.

„Potrebno nam je da kontrolišemo Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti, a Evropskoj uniji je također u interesu da mi to učinimo – i oni to znaju“, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One dan ranije.

Trump insistira da SAD moraju kontrolisati Grenland kako bi bolje zaštitile Arktik od Rusije i Kine. Također je otvoreno govorio o tome da američka vlada i kompanije dobiju veći pristup kritičnim mineralima na ostrvu.

Danska vlada odgovorila je nudeći mogućnost stacioniranja većeg broja američkih vojnika na Grenlandu i davanja novih, poboljšanih prava na eksploataciju rudnih bogatstava. Kako bi odgovorila na Trumpove sigurnosne zabrinutosti u vezi s Arktikom, Danska je investirala u sigurnosnu infrastrukturu ostrva i najavila ulaganja od više milijardi dolara u nova vojna sredstva, poput brodova i aviona.

Trump je te poteze u nedjelju ismijao, rekavši da Kopenhagen time praktično kupuje „još jedne sanke za pse“.

Strah od agresivne američke akcije proširio se širom Evrope, pa je šest evropskih lidera u utorak zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen potpisalo neuobičajenu zajedničku izjavu u kojoj pozivaju SAD da „zajednički“ s saveznicima rješavaju sigurnosna pitanja na Arktiku.

Frederiksen je u ponedjeljak bila znatno direktnija, poručivši za danski javni servis DR da bi „sve prestalo postojati“ ukoliko bi SAD napale neku NATO zemlju kako bi zauzele Grenland.

„Međunarodna zajednica kakvu poznajemo, demokratska pravila igre, NATO – najjači odbrambeni savez na svijetu – sve bi se to raspalo ako bi jedna članica NATO-a odlučila napasti drugu“, rekla je.