Čelnici Rumunije i Moldavije očigledno gaje snažnu međusobnu političku i ličnu naklonost. Početkom maja moldavska predsjednica Maia Sandu i njen rumunski kolega Nikušor Dan objavili su zajedničku fotografiju na društvenim mrežama na kojoj nasmijani sjede jedan pored drugog u rumunskom vojnom avionu.
- Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će se održati sastanak Evropske političke zajednice - napisala je Maia Sandu.
Bio je to prvi put da su lideri Moldavije i Rumunije zajedno putovali na međunarodni skup i da su protokolarno dočekani kao zajednički dvojac. Taj potez se u političkim krugovima tumači kao simbolična poruka u kontekstu sve češće rasprave o mogućem ujedinjenju dvije države, piše Deutsche Welle.
Po prvi put u obje zemlje istovremeno su na vlasti lideri koji otvoreno ili implicitno ne odbacuju ideju približavanja ili ujedinjenja. Raniji moldavski predsjednici bili su protiv takvih ideja, dok je u Rumuniji najistaknutiji zagovornik bio Traian Băsescu, predsjednik od 2004. do 2014. godine.
"Rumunija je spremna"
Aktuelna predsjednica Moldavije Maia Sandu poznata je kao zagovornica evropskog puta i približavanja Rumuniji, ali ranije je izbjegavala direktno izjašnjavanje o ujedinjenju. Posljednjih mjeseci, međutim, u više intervjua sve otvorenije govori o toj mogućnosti.
U januaru 2026. izjavila je za BBC da bi lično glasala za ujedinjenje na referendumu, što je izazvalo oštre reakcije dijela opozicije koja je optužila za „izdaju”. Uprkos kritikama, Sandu je i kasnije ponovila slične stavove u razgovoru za Le Monde.
Rumunski predsjednik Nicušor Dan otvoreno podržava ideju približavanja i poručuje: "Rumunija je spremna.”
On je ujedno prvi rumunski predsjednik koji, prema ocjenama analitičara, ne zauzima patronizirajući odnos prema Moldaviji, nego je tretira kao ravnopravnog partnera, što u Kišinjevu ima pozitivan odjek.
Oboje lidera imaju i zajedničku biografsku liniju – borbu protiv korupcije i političkih zloupotreba. Maia Sandu je i državljanka Rumunije, kao i veliki broj građana Moldavije. Tokom rumunskih izbora 2025. javno je podržala Nikušora Dana.
Politička i historijska povezanost
Iako naizgled neobično, situacija u kojoj predsjednica jedne države ima državljanstvo druge i politički je podržava, pokazuje duboku povezanost dvije zemlje – jezičku, kulturnu i istorijsku.
U obje države službeni jezik je rumunski. Nekadašnja Kneževina Moldavija podijeljena je 1812. između Ruskog i Osmanskog carstva, a granica je uspostavljena rijekom Prut. Nakon Prvog svjetskog rata dio Moldavije se 1918. godine ujedinio s Rumunijom.
Kasnije je 1940. godine, u dogovoru između Staljina i nacističke Njemačke, istočni dio Moldavije ponovo pripojen SSSR-u, čime je nastala Moldavska Sovjetska Republika, koja je nezavisnost stekla 1991. godine.
Otpori i geopolitičke tenzije
Ideja ujedinjenja dugo nije imala široku podršku, a Rusija je od 1991. godine upozoravala na, kako je nazivala, „fašističke planove ujedinjenja”. Te tenzije su bile jedan od faktora koji su doprinijeli i konfliktu u Pridnjestrovlju početkom 1990-ih.
Prema istraživanjima iz 2026. godine, oko 42 posto građana Moldavije podržava ujedinjenje, dok 47 posto i dalje preferira očuvanje nezavisnosti. U Rumuniji podrška je znatno veća i iznosi oko 72 posto.
Jedan od razloga promjene javnog mnijenja je rat u Ukrajini, koji je dodatno udaljio Moldaviju od Rusije. Više od trećine stanovnika Moldavije ima i rumunsko državljanstvo, dok je Rumunija njen najveći trgovinski partner i ključna podrška u energetskom povezivanju s EU.
Savezi pisaca Rumunije i Republike Moldavije početkom maja poručili su u zajedničkoj izjavi: "Vrijeme je da se s deklaracija prijeđe na konkretne korake.” Ipak, potrajat će do ostvarenja tog cilja. U ustavima obje države postoje visoke prepreke za ujedinjenje, a Moldavija se i u tom dokumentu obvezala na vojnu neutralnost. Ali najveća je nepoznanica što bi bilo s Pridnjestrovljem, područjem koje i danas kontroliraju proruski separatisti.
"To je sasvim njihova stvar"
Unatoč svemu, tema ujedinjenja dobiva zamah. Tako su, primjerice, moldavski birači važan čimbenik na izborima u Rumuniji i pridonijeli su pobjedi Nikušora Dana 2025. – protiv krajnje desnog kandidata Georgea Simiona, predsjednika stranke koja se, paradoksalno, zove Savez za ujedinjenje Rumuna. Time Sandu i Dan imaju važnu ulogu u tome da temu ujedinjenja ne prepuste rumunjskoj krajnjoj desnici.
U Republici Moldaviji Maja Sandu se zbog zagovaranja ujedinjenja suočila s optužbama za izdaju od proruski orijentiranih stranaka. Postoje i neovisni kritički glasovi koji smatraju da nije primjereno da predsjednica, usred odmaklih pregovora o pristupanju EU‑u, zagovara ujedinjenje s Rumunijom.
No visoka predstavnica EU‑a za vanjsku politiku Kaja Kalas u tome ne vidi problem. Na to je pitanje nedavno odgovorila da o eventualnom ujedinjenju mogu odlučiti isključivo građani Republike Moldavije i Rumunije – nitko drugi.
