EKONOMIJA

Cijene nafte pale šestu sedmicu zaredom

Posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala za 4,6 posto. Ilustracija

Index.hr

19.11.2018

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, šeste zaredom, skliznuvši na najniže nivoe u više mjeseci, jer se ulagači plaše da će zbog usporavanja rasta globalne ekonomija oslabiti potražnja za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 4,6 posto, na 66,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,6 posto, na 56,46 dolara, što je novi najniži nivo od marta. 

Od avgusta do početka oktobra cijene nafte su snažno rasle, dosegnuvši najviši nivo u gotovo četiri godine, jer su se ulagači plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, nakon što SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.

Ipak, u proteklih šest sedmica cijene nafte potonule su više od 20 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su se ulagači plašili.

Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.

Nakon što se nedavno pokazalo da je u trećem tromjesečju usporen rast u SAD i Kini, prošle je sedmice objavljeno da je japanska ekonomija, treća po veličini u svijetu, u proteklom kvartalu pala za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 

Njemačka je ekonomija, pak, u trećem tromjesečju na godišnjem nivou porasla za 1,1 posto, no u odnosu na prethodni kvartal pala za 0,2 posto, što je njegov prvi pad od 2015. godine.

S druge strane, proizvodnja nafte u SAD dostigla je prošle sedmice novi rekordni nivo od 11,7 miliona barela dnevno.

Uz to, u petak je kompanija "Baker Hughes" objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD porastao već peti put u posljednjih šest sedmica, za dva postrojenja, na njih ukupno 888, najviše od marta 2015. godine. A to znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje.

Saudijska Arabija najavljuju smanjenje proizvodnje. Ilustracija

Zbog toga drugi veliki proizvođači, kao što je Saudijska Arabija, najavljuju smanjenje proizvodnje.

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) sastat će se 6. decembra u Beču kako bi dogovorile proizvodnu politiku za idućih šest mjeseci.

Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, želi da ta organizacija smanji proizvodnju za oko 1,4 miliona barela dnevno, što odgovara oko 1,5 posto ukupne globalne ponude. Saudijci žele da i Rusija smanji proizvodnju, ali Moskva se tek treba službeno obavezati na sudjelovanje u zajedničkoj akciji.

Većina analitičara očekuje da će OPEC uskoro početi smanjivati proizvodnju jer strahuje od reprize 2014. godine, kada su cijene nafte oštro pale zbog znatno veće ponude u odnosu na potražnju. 

Sada se ponovo nazire sličan problem, i to uprkos američkim sankcijama iranskom naftnom sektoru. Drugi su proizvođači, naime, više nego nadoknadili smanjenu ponudu iz Irana, što je rezultiralo gomilanjem zaliha. 

Naznake smanjenja proizvodnje mogle bi pak potaknuti skok cijena, smatraju neki analitičari, posebice u slučaju još dubljeg pada proizvodnje u Venecueli i Libiji.

Zahvaljujući tome, krajem prošle sedmice cijene su se nafte ponešto stabilizirale, nakon oštrog pada posljednjih sedmica.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.