VREMEPLOV

Na današnji dan su rođeni Kant i Lenjin, a okončano je i prvo putovanje oko svijeta jedrilicom

Njemačka vojska u Prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu kod Ipra prvi put je upotrijebila bojni otrov 22. aprila 1915. godine

Događaji koji su obilježili 22. april. Ilustracija

A. K.

22.4.2021

Na današnji dan, 22. aprila, rođen je njemački filozof Imanuel Kant, britanski brod je prvi prešao Atlanski okean 1838. godine, a rođen je i jedan od najvećih violinista 20. vijeka.

1451. - Rođena španska kraljica Isabela Prva Katolička, kraljica Kastilje od 1474., čijom su udajom 1479. za Fernanda Drugog spojeni Kastilja sa Aragonom i stvorena Španija. Nastojeći da ojačaju Rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. utemeljili su zloglasni sud inkvizicije, a 1492. protjerali su Jevreje iz Španije. Borbe sa Mavarima pobjedonosno su okončali 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade. Iste godine opremili su ekspediciju španskog moreplovca italijanskog porijekla Kristofora Kolumba, koji je otkrio Ameriku, a 1503. su od Francuske preoteli Napuljsku kraljevinu.

1529. - U Saragosi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1724. - Rođen njemački filozof Imanuel Kant, profesor Univerziteta u Kenigsbergu, rodonačelnik njemačke klasične filozofije, čije učenje ima tri suštinska obilježja: kopernikanski obrat, kriticizam i primat praktičnog nad teorijskim umom. U znaku prvog pošao je od pretpostavke da se predmeti moraju upravljati prema saznanju, a ne obrnuto, odnosno da su ljudske saznajne moći nezavisne od iskustva i da je čovjek zakonodavac prirode. Pod drugim je podrazumijevao neophodnost transcendentalnog ispitivanja ljudskih moći u znaku pitanja "šta /kao čovjek/ mogu da znam?" i "šta /kao umno biće/ treba da činim?". Primat praktičnog uma izveo je iz nemogućnosti da se zakoni slobode izvedu iz nužnosti, odnosno iz zakona prirode, ili um iz čulnosti i razuma. Postavio je i hipotezu o prirodnom postanku Zemlje i nebeskih tijela - Kantova kosmogonijska hipoteza. Djela: "Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage", "Opšta istorija prirode i teorije neba".

1766. - Rođena francuska spisateljica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal, čija je knjiga "O Njemačkoj" znatno uticala na razvoj romantizma. Njen salon u Parizu bio je jedno od najvažnijih stjecišta intelektualaca krajem 18. vijeka. Kao protivnik francuskog cara Napoleona Prvog emigrirala je iz Francuske i potom je živjela u Njemačkoj, Italiji, Rusiji i Švedskoj. Ostala djela: romani "Delfina", "Korina".

1838. - Britanski brod "Sirijus" prvi prešao Atlantski okean, koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo je 18 dana i deset časova.

1870. - Rođen Vladimir Iljič Uljanov - Lenjin, predvodnik Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, prvi sovjetski lider, vlastodržac i tvorac sistema koji je omogućio decenije terora poznate kao "staljinizam". Kao zakleti neprijatelj demokratije uspostavio je autoritarne odnose u boljševičkoj partiji i "diktaturu proletarijata" u društvu. Djela: "Šta su 'prijatelji naroda' i kako se oni bore protiv socijaldemokrata?", "Razvitak kapitalizma u Rusiji", "Zadaci ruskih socijaldemokrata", "Šta da se radi?", "Korak naprijed, dva koraka nazad", "Dvije taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji", "Agrarni program ruske socijaldemokratske radničke partije", "Materijalizam i empiriokriticizam", "Socijalizam i rat" /s Grigorijem Zinovjevom/, "Imperijalizam kao najviši stadijum kapitalizma", "Aprilske teze", "Država i revolucija", "Proleterska revolucija i renegat Kaucki", "Dječija bolest 'ljevičarstva' u komunizmu".

1876. - Rođen austrijski ljekar Robert Baranji, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1914. Rasvijetlio je funkciju vestibularnog aparata - organa koji reguliše ravnotežu ljudskog tijela i tonus mišića. Doprinio je i boljem upoznavanju funkcije malog mozga i liječenju nekih oboljenja tog dijela mozga.



Proputovao svijet jedrilicom

1889. - Vlada SAD teritoriju Oklahome, otetu od Indijanaca, proglasila otvorenom za bijele naseljenike i već prvog dana u nju je nagrnulo najmanje 50.000 ljudi.

1904. - Rođen američki atomski fizičar Robert Openhajmer, koji je u Drugom svjetskom ratu rukovodio izradom prve atomske bombe. Na poziv Ministarstva rata SAD 1942. napustio je Univerzitet i do 1945. vodio je laboratoriju za izradu bombe u Los Alamosu. Od 1953. bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima, jer se protivio izradi hidrogenske bombe i zalagao za mirnodopsko korišćenje nuklearne energije. Rehabilitovan je 1963.

1915. - Njemačka vojska u Prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrijebila bojni otrov.

1916. - Rođen američki violinista jevrejskog porijekla Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. vijeka. Počeo je da svira u petoj godini i svjetsku karijeru je napravio već kao "čudo od djeteta" - njegovu interpretaciju "Violinskog koncerta" Feliksa Mendelsona, kojom se u sedmoj godini predstavio publici na koncertu u San Francisku, muzička kritika je ocijenila kao senzacionalnu. Osnovao je 1963. "Školu Jehudija Menjuhina" za muzički nadarenu djecu.

1933. - Umro engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju "Rols-Rojs", čija su vozila nenadmašna po luksuzu i kvalitetu. "Rols-Rojs" proizvodi i avionske motore.

1945. - Oko 600 preživjelih zatočenika u zloglasnom ustaškom logoru "Jasenovac" pokušalo u očajničkom jurišu na stražare da se dokopa slobode, ali je u tome uspjelo samo 60 njih. 

1969. - Britanac Robin Noks-Džonston poslije 312 dana od isplovljavanja iz luke Falmut okončao prvo putovanje oko svijeta jedrilicom s jednim članom posade.

1992. - Od ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo oko 200 ljudi.


Požar u Sarajevu

1994. - Umro nekadašnji američki predsjednik Ričard Milhaus Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podnio ostavku pod prijetnjom smjenjivanja. Predsjednik SAD je postao 1969. i ponovo je izabran 1972, ali nije okončao četvorogodišnji mandat, jer se 1974. povukao zbog afere "Votergejt". Primoran je da odstupi s funkcije kad je dokazano da je uoči predsjedničkih izbora 1971. kao kandidat Republikanske stranke naredio špijuniranje suparničke Demokratske stranke. Naslijedio ga je potpredsjednik Džerald Ford, koji mu je dao pun oproštaj. Nikson je potpredsjednik SAD bio od 1953. do 1960, kad je na predsjedničkim izborima izgubio od Džona Kenedija. Normalizovao je 1972. odnose s Kinom poslije tajne diplomatije specijalnog savjetnika Henrija Kisindžera.

1995. - Armija Ruande pod dominacijom plemena Tutsi otvorila vatru na pripadnike rivalskog plemena Hutu u izbjegličkom logoru Kibeho i ubila oko 2.000 ljudi.

1997. - Peruanska vojska prodrla u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi, oslobodivši 70 talaca koje su četiri mjeseca držali gerilci ljevičarskog pokreta "Tupak Amaru". U toku akcije poginuli su jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.

2004. - Za vrijeme nesreće na željezničkoj stanici u Sjevernoj Koreji poginulo 150 putnika, dok je više od 1.000 povrijeđeno. Uzrok nesreće bio je eksploziv, natovaren u vagonima.

2007. - U požaru u Domu za nezbrinutu djecu "Bjelave" u Sarajevu izgorjelo pet beba, dok je 20 djece povrijeđeno.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.