TENZIJE RASTU

Profesor Adis Maksić za "Avaz": SAD moraju uvažiti strah Rusa od NATO pakta

Vladimir Putin ne želi rat, ne želi ući u Ukrajinu, nije spreman na posljedice ako to uradi jer to vodi ka stvaranju nove “gvozdene zavjese”, kaže Maksić

Maksić: Potrebni kompromisi. Avaz / Agencije

Piše: A. Bajramović

15.2.2022

Sve što se dešava posljednjih mjeseci na granici Ukrajine i Rusije dio je nastojanja Rusije da dobije što bolju pregovaračku poziciju, što veće ustupke i čvršće garancije da Ukrajina neće biti njegov dio i da NATO neće biti na njenim granicama. Ovo je u razgovoru za “Avaz” kazao profesor za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch, Adis Maksić.

Putin ne želi rat

- Vladimir Putin ne želi rat, ne želi ući u Ukrajinu, nije spreman na posljedice ako to uradi jer to vodi ka stvaranju nove “gvozdene zavjese”. On želi dobiti što više garancija i ustupaka, a ako ništa ne postigne onda možemo pričati o nekom ograničenom ulasku, a ne općoj invaziji koja se najavljivala – kaže prof. dr Adis Maksić.

U slučaju da rješenje ne bude postignuto diplomatskim putem, on smatra da bi Rusija eventualno išla na priznavanje ili vojno zauzimanje proruskih regija Luhansk i Donjeck u Ukrajini. Tako bi, ako ne bude mogla kroz pregovore, vojno spriječila pristupanje Ukrajine NATO-u.

- U ruskoj geopolitičkoj kulturi nakon “hladnog rata” ima nešto što se zove “bliže okruženje”. To je koncept kroz koji Rusi vide sferu njihovog utjecaja u bivšim sovjetskim republikama. Izgubili su Baltik, koji je u NATO-u, ali ne žele da izgube druge, da budu okruženi NATO članicama. Šta god NATO mislio o samom sebi, on ne može uticati, niti ima pravo da utiče na to kako će ga Rusi doživljavati. Mogu za sebe smatrati da promoviraju demokratiju, ljudska prava i slobode, da su oni “good guy”, a Rusi “bad guy”, ali većina Rusa ih vidi kao suparnika. Oni NATO ne žele na svojim granicama u Ukrajini i Gruziji. U Gruziji su to postigli, rasparčavši je sa Južnom Osetijom i Abhazijom 2008. godine i do danas nema nigdje priče o Gruziji u NATO-u. To trenutno rade i u Ukrajini. To je način da se spriječi približavanje Ukrajine NATO-u jer onda NATO ima problem da primi državu sa takvim teritorijalnim sporovima, koja ne kontroliše veliki dio svoje teritorije – pojašnjava profesor Maksić.


Odgovornost je i na zapadu

Pristup SAD-a u doadašnjem toku ukrajinske krize Maksić smatra pogrešnim, te kaže da se do rješenja mora doći kompromisom jer “gvozdena zavjesa” nikome ne bi odgovarala.

- Predsjednik SAD Joe Biden na Rusiju, kroz čitavu svoju karijeru, gleda u tim moralnim kategorijama - oni su loši, oni su protiv američkih vrijednosti, moramo se boriti na sve načine protiv toga. On je donekle i u pravu, jer politika se mora voditi oštro i “sa mišićima”, ali postoji i prostor i vrijeme za kompromis. Mislim da ovdje treba uvažiti strah, ne Vladimira Putina, već Rusa od NATO pakta – ističe Maksić.

Smatra da sukobi nikome nisu u interesu i da bi za sve, pa i za Balkan, bilo korisno da dođe do deeskalacije.

- Mi smo sporedni, Ukrajina je centar, ali sve će se odražavati i na nas jer imamo dvije suparničke strane koje bi željele jačati svoj utjecaj i u našem regionu. Prije smo imali Jugoslaviju, koja je imala autonomnu politiku pa nas je štitila od tih sukoba. Sad to nemamo, sad imamo RS i FBiH, jedne okrenute u jednom, druge u drugom pravcu. Na udaru smo tih sila i ako dođe do sukoba to će se neminovno odraziti na nas, jer će se naše “različite” strane gurati u suprotnim pravcima – zaključuje prof. dr Adis Maksić.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.