NA DANAŠNJI DAN

Preminuo Josip Broz Tito

Sahranjen je u Beogradu, u mauzoleju nazvanom „Kuća cvijeća“ na Dedinju

Josip Broz Tito. dw.com

4.5.2023

Na današnji dan 1980. godine preminuo je Josip Broz Tito, jugoslavenski doživotni predsjednik i suosnivač Pokreta nesvrstanih zemalja. Bio je komunist i borac protiv fašizma. Od 1943. do svoje smrti imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslavenske narodne armije.

Tito je rođen u Kumrovcu 7. maja 1892., u vrijeme kad je ovim prostorima vladala Austro-Ugarska monarhija, kao sedmo od petnaestero djece Franje i Marije Broz. Osmero Titove braće i sestara umrlo je pri rođenju ili u ranom djetinjstvu. Dok je učio bravarski zanat (1907-1910), prvi put se zainteresirao za radnička prava. Godine 1910., učlanio se u Radnički sindikat i Savez socijalističke omladine te samim tim postao član Socijaldemokratske stranke.

Komandant NOPOJ-a

U Prvom svjetskom ratu učestvovao je kao austrougarski vojnik, te je 1915. zarobljen i odveden u ruski radni logor. Oktobarska revolucija 1917. ga je zatekla u Omsku, gdje je dobrovoljno pristupio Internacionalnim odredima Crvene garde.

Početkom novembra 1920. godine, odmah po povratku u tadašnju Kraljevinu Jogoslaviju, Broz se učlanio u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ). U augustu 1928. imenovan je za sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, a na sastanku Politbiroa 27. juna 1941. godine, kada je formiran je Glavni štab, postaje komandant Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ).

700.000 ljudi na sahrani

Titova vladavina do 1950. godine može se smatrati totalitarizmom, a od 1950. počinju reforme i postupna liberalizacija, da bi, donošenjem Ustava 1963. godine, u Jugoslaviji krenule promjene u pravcu federalizacije i decentralizacije. Na Osmom kongresu SKJ 1964. godine u Beogradu Titu je zvanično promijenjena titula, te je umjesto generalnog sekretara postao predsjednik Saveza komunista Jugoslavije.

Kada je Josip Broz Tito, 4. maja 1980., umro u Univerzitetskoj klinici u Ljubljani, u 88. godini života, čitava je Jugoslavija tugovala. Umro je „otac socijalističke višenacionalne Jugoslavije“ s kojim je okončana čitava era, a njegova sahrana okupila je brojne političke i javne ličnosti iz svih država svijeta.

Sahranjen je u Beogradu, u mauzoleju nazvanom „Kuća cvijeća“ na Dedinju, 8. maja, uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja svijeta te čak 700.000 ljudi. Lista državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu bila je impozantna, između ostalih: četiri kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova. 

Bartolomeo Kristofori di Frančesko pored svog izuma - klavira. wikipedia.org

Rođen izumitelj klavira

Bartolomeo Kristofori di Frančesko (Cristofori di Francesco), italijanski graditelj muzičkih instrumenata, koji se smatra izumiteljem klavira, rođen je 4. maja 1655. u Padovi u tadašnjoj Mletačkoj Republici.

Najvažnija prekretnica u Bartolomeovom životu desila se kada se zaposlio kod toskanskog princa Ferdinanda Medičija (Medici), u dobi od 33 godine (1688.). Princ Ferdinand III bio je ljubitelj muzike i mecena muzičara.

Bartolomeo je u tom periodu izradio tri nova instrumenta s tipkama, odnosno tri klavira.

Odri Hepbern kao Holi u filmu „Doručak kod Tifanija“. mondo.rs

94. godišnjica rođenja glumice Odri Hepbern

Godine 1929., na današnji dan, u Briselu, u Belgiji, rođena je jedna od najpoznatijih i najljepših glumica koja se ikad pojavila na filmu Odri Hepbern (Audrey Hepburn).

Nakon Drugog svjetskog rata, Hepbern se preselila s majkom u Amsterdam, gdje je nastavila studij baleta, koji je bila prekinula usljed ratnih djejstava, a 1948. debitovala je u holandskom filmu „Sedam lekcija“, s malom ulogom stjuardese. Iste godine je s majkom preselila u London, gdje je studirala klasični balet, a u slobodno vrijeme radila kao model. Uskoro je počela dobijati manje uloge u filmovima.

Njena prva velika uloga bila je uloga balerine u filmu „The secret people“, zbog koje biva zapažena i dobija glavnu ulogu u brodvejskoj muzičkoj komediji „Gigi“, u Njujorku. Za ulogu Gigi dobija prestižnu teatarsku nagradu.

Oskar za „Praznik u Rimu“

Zatim joj je ponuđena uloga u holivudskom filmu „Praznik u Rimu“ s Gregorijem Pekom (Gregory Peck), za koju, 1953. godine, osvaja Oskara za najbolju glumicu.

Ipak, proslavila ju je uloga Holi u filmu „Doručak kod Tifanija“, kada postaje jedna od najvećih filmskih ikona 20. vijeka. Jedna od posljednjih Odrinih uloga bila je u modernoj komediji „Svi su se smijali“.

Ambasadorica UNICEF-a

Odri je bila i ambasadorica UNICEF-a. Zbog svojih iskustava tokom Drugog svjetskog rata odlučila je, početkom 80-ih godina prošlog vijeka, ostatak svog života posvetiti pomaganju djeci iz najsiromašnijih zemalja. Za humanitarni rad je dobila brojne nagrade, između ostalih, Medalju slobode koju joj je 1992. uručio američki predsjednik Džordž Buš (George Bush).

Godine 1992., Hepbern je oboljela od rijetke vrste raka slijepog crijeva. Operirana je u Los Anđeleskoj bolnici, ali rak se nastavio širiti. Kako nije željela primati hemoterapiju, Hepbern je preminula 20. januara 1993. u Tolocenazu u Švicarskoj. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.