NOVA ANALIZA

Institut za proučavanje rata: Ovo bi mogao biti novi plan Putina

Za to manipulira "sporazumom o žitu" i udara na ukrajinsku luku i infrastrukturu za žito

Vladimir Putin. Russian Presidential Press Service via AP

A. O.

22.7.2023

Institut za proučavanje rata (ISW) dao je novu analizu o stanju u Ukrajini i ruskoj agresiji na tu državu, gdje ističe da Rusija još jednom želi potkopati podršku Zapada Ukrajini.

Za to manipulira "sporazumom o žitu" i udara na ukrajinsku luku i infrastrukturu za žito.

Dodaju da Kremlj pokušava ublažiti izjavu ruskog Ministarstva odbrane od 19. jula u vezi s civilnim plovilima u Crnom moru kao vojnim ciljevima. Prema mišljenju stručnjaka, Rusija manevrira kako bi sačuvala mogućnost izmjene postojećeg sporazuma, umjesto da pregovara o potpuno novom, jer nastoji dobiti značajne ustupke od Zapada.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije vjerovatno pokušava dokazati da je Rusija još uvijek de jure strana unatoč povlačenju iz sporazuma o žitu, kako bi ostavilo otvorenim kanal za Rusiju da ponovno pregovara o sporazumu o žitu pod uvjetima za nju povoljnijim, umjesto da sklopi potpuno novi.

Također, ističu da je Putin iznio niz zahtjeva za povratak Rusije na sporazum od 19. jula, posebno ukidanje sankcija na ruske isporuke žitarica i gnojiva te ponovno uspostavljanje veze ruskih banaka koje opslužuju opskrbu hranom sa SWIFT-om. Stručnjaci zaključuju: pojačani udari ruske vojske na ukrajinsku lučku i žitnu infrastrukturu, kao i prijetnje pomorskom eskalacijom u Crnom moru, vjerovatno imaju za cilj, između ostalog, izvršiti pritisak na Zapad da pristane na te zahtjeve.

ISW naglašava da Kremlj redovito koristi eskalirajuću retoriku s ciljem prisiljavanja Zapada na ustupke, pri čemu neki dužnosnici često potiskuju retoriku, dok drugi glume spremnost da se uključe u pregovore. Napominje se i da je Vladimir Putin nastavio ulagati napore u sijanje razdora unutar NATO-a te između Ukrajine i NATO-a, vjerovatno s ciljem potpore naporima Kremlja u vezi s Inicijativom za crnomorsko žito i potkopavanja dugoročne podrške Zapada Ukrajini. U izvještaju se navodi da bi hapšenje teroriste i kritičara ruske vlade Igora Girkina (Strelkov) od 21. jula moglo biti javna manifestacija promjene odnosa snaga između frakcija u Kremlju, vjerovatno na štetu ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), u kojoj je Girkin služio. Ruski insajderski izvori tvrde da je Girkinovo hapšenje dio napora Kremlja da se obračuna s određenim osobama visokog profila nakon oružane pobune osnivača grupe Wagner Jevgenija Prigožina 24. juna.

Osim toga, ruske su vlasti pokrenule i kazneni postupak protiv Girkinovog suradnika, bivšeg pukovnika Glavne obavještajne uprave (GRU) Volodimira Kvačkova, zbog optužbi za diskreditaciju ruskih oružanih snaga. Analitičari ističu da je "Wagnerova" pobuna vjerovatno promijenila odnos snaga u Kremlju, potencijalno lišavajući neke pojedince - uključujući Girkina - Putinove naklonosti, a time i dijela njihove moći. Što se tiče protuofanzive, stručnjaci ističu da su ukrajinske trupe 21. jula nastavile protuofanzivne operacije na najmanje tri područja fronte i da su na nekim područjima postigle uspjeh.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.