Na današnji dan 2016. godine, preminuo je legendarni američki bokser Muhamed Ali (Muhammad), rođen kao Kasijus Marselus Klej mlađi (Cassius Marcellus Clay, Jr.). Prema mnogim ocjenama, bio je najveći bokser teške kategorije u historiji te jedan od najvećih sportista 20. vijeka.

Ali je počeo karijeru u amaterskom boksu, a nakon osvajanja zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine u poluteškoj kategoriji, prelazi u profesionalne boksere.

Šampionske titule

Prvu borbu za šampiona u profesionalnom boksu imao je 1964., kada je pobijedio tada aktuelnog prvaka Sonija Listona (Sonny), postavši novi svjetski prvak u teškoj kategoriji.

Nakon osvajanja titule Ali javno prihvata islam, te pod utjecajem grupe Nacija islama, koja je bila simbol borbe crnačkog stanovništva SAD protiv ropstva i ugnjetavanja, uzima ime Cassius X, ali mu vođa grupe daje novo ime - Muhamed Ali.

Za vrijeme Vijetnamskog rata Ali je odbio regrutaciju, zbog čega je osuđen, a Bokserska federacija mu je zabranila nastupe i oduzela šampionsku titulu, koju je do tada uspješno branio više puta. Prekid službene karijere trajao je skoro tri godine.

Godine 1970., Ali ponovo dobija licencu za nastupe te se bori za šampionsku titulu protiv Džoa Frejzera (Joe Fraizer) i doživljava jedan od rijetkih poraza u karijeri, ali se Frejzeru odužio u borbi 1974. godine. Ta pobjeda mu je donijela mogućnost novog napada na naslov protiv Džordža Formana (George Foreman), koja je održana 1974. godine u Zairu. Ali je pobijedio te osvojio titulu šampiona drugi put, koju je kasnije uspješno branio ponovo protiv Frejzera, ali i drugih boksera.

Treći put Ali osvaja titulu šampiona protiv Leona Spinksa 1979. godine, od kojeg ju je i izgubio godinu ranije.

Parkinsonova bolest

Osim što je bio vrhunski bokser, Muhamed Ali se isticao i brojnim kontroverznim izjava i ponašanjem. Prelazak na islam, poseban način verbalnog i neverbalnog provociranja protivnika prije, za vrijeme i nakon meča, te vješto korištenje medija učinili su Alija prvom i najvećom medijskom sportskom zvijezdom 20. vijeka.

Nažalost, nakon prestanka karijere obolio je od Parkinsonove bolesti. U karijeri je imao ukupno 61 profesionalni meč, od kojih je pobijedio 56, i to 37 nokautom. Nije imao nijedan neriješen meč, a pet je izgubio.

Alijeva borba s relativno anonimnim bokserom Čakom Vepnerom (Chuck Wepner), u kojoj je pobijedio u 15. rundi tehničkim nokautom, nadahnula je holivudskog glumca Silvestera Satalonea (Sylvester Stallone) da napiše scenarij za film "Rocky", koji je kasnije nagrađen Oskarom.

Muhamed Ali izabran je za najboljeg sportistu svih vremena u izboru koji je proveden među novinarima njemačkog časopisa „Bild“ i najvećeg sportistu 20. vijeka prema ispitivanju javnog mnijenja u Italiji.

Umro francuski kompozitor Žorž Bize

1875. - Umro francuski kompozitor Žorž Bize (Georges Bizet), autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma, jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u Ce-duru".

1899. - Preminuo austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi (Johann Straus), tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Nadimak mu je bio "kralj valcera". Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta. Djela: operete "Slijepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".

1906. - Rođena francuska pjevačica i igračica afroameričkog porijekla Žozefina Beker (Joséphine Baker), koja se u Drugom svjetskom ratu uključila u pokret otpora protiv njemačkih nacista, za šta je odlikovana najvišim francuskim ordenima. Svjetsku slavu je stekla nakon 1925., kad je počela da nastupa u pariskim kabareima "Foli Beržer" i "Kazino d` Pari". Pjevala je šansone, obogativši te tipično francuske pjesme elementarnošću džeza američkih crnaca.

1924. - Umro austrijski pisac Franc Kafka (Franz), autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog djela koje izmiče definitivnoj procjeni i dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj molbi da budu spaljeni. Djela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovijetke "Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski ljekar", "Umjetnik u gladovanju".

Rođen bh. književnik, novinar i dramatičar Derviš Sušić

1925. - U Vlasenici je rođen bh. književnik, novinar i dramatičar Derviš Sušić. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je učestvovao pridruživši se partizanima već kao sedamnaestogodišnjak, Sušić je radio kao učitelj u Srebrenici i Tuzli, a potom kao novinar lista „Oslobođenje“, koje mu je za izuzetan rad dodijelio prvu Zlatnu značku „Oslobođenja“. Uporedo je radio novinarski posao i za list „Zadrugar“, a zatim postao upravnik Narodne biblioteke u Tuzli, koja je 4. aprila 2002. godine nazvana njegovim imenom: Javna ustanova i narodna biblioteka „Derviš Sušić“. Široj publici Sušić je najpoznatiji po kultnoj seriji „Tale“, koja je snimana u Tešnju, u produkciji TV Sarajevo, 1978. godine, a režirao ju je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih režisera Sulejman Kupusović. Serija govori o svakodnevici poštenjačine i šaljivdžije Tala, čovjeka kojeg je pregazio život i koji stalno upada u probleme, a sve se dešava neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. Posljednji Sušićev roman „Čudnovato“ objavljen je dvije godine nakon njegove smrti, 1992., a djelo koje je izazvalo i danas izaziva najviše polemika je „Parergon“, objavljeno 1980. godine. U „Parergonu“, antifašističkoj polemičkoj knjizi, napisanoj kao dodatak, odnosno Bilješka uz roman „Tale“, Sušić je preispitivao ulogu bošnjačkog establišmenta i Islamske zajednice u Drugom svjetskom ratu, govoreći, kako je često isticao, svoju istinu. Preminuo je u Tuzli nakon dugogodišnje borbe s teškom bolešću, 1. septembra 1990., u 65. godini, a sahranjen je u Aleji velikana u Sarajevu.

1926. - Rođen američki pisac Alen Ginzberg (Allen Ginsberg), koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova snažno retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svijeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956., smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".

1965. - Američki astronaut Edvard Vajt (Edward White) izašao iz svemirskog broda "Gemini 4", koji je kružio oko Zemlje i tako postao prvi Amerikanac koji je "šetao" kosmosom, tri i po mjeseca poslije ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

1986. - Rođen Rafael „Rafa” Nadal Parera, španski teniser. Nadal je 209 sedmica bio svjetski broj 1 u singlu, a pet puta je završio kao broj 1 na kraju godine. Osvojio je 22 Grand slem titula u pojedinačnoj konkurenciji, uključujući rekordnih 14 titula na French Openu.

2001. - Umro čuveni holivudski glumac Entoni Kvin (Anthony Quinn) U svojoj 50-godišnjoj filmskoj karijeri snimio je više od sto filmova, a Oskara je osvojio za sporednu ulogu u filmovima “Viva Zapata!” i “Žudnja za životom”. Većina publike sjeća ga se po ulozi grčkog seljaka Zorbe u filmu “Grk Zorba” iz 1964. za koju je bio nominiran za Oskara.