Poslovni avion kompanije NetJets, koja posluje u sistemu Berkshire Hathawaya američkog milijardera Vorena Bafeta, srušio se u utorak uvečer na autoputu u gradu Laredo u Teksasu, nakon čega se zapalio. U nesreći je poginula jedna osoba, dok je više putnika spašeno zahvaljujući brzoj reakciji prolaznika i spasilačkih službi.Prema policijskim podacima, u avionu se nalazilo šest osoba. Svjedoci navode da su vozači izlazili iz svojih automobila i trčali prema olupini nakon što su primijetili putnike kako pokušavaju da se izvuku kroz kokpit.Vatrogasci su se kroz gust dim probili do kabine i izvukli preostalog putnika, dok je pet policajaca završilo u bolnici zbog udisanja dima.Uzrok nesreće još nije zvanično utvrđen, ali direktor aerodroma u Laredu Gilberto Sančez izjavio je da je moguć mehanički kvar.&nbsp;

U nesreći je poginula jedna osoba

Avion u vlasništvu poznatog milijardera srušio se na autoput

Projekcijom nagrađivanog filma ''Transition'' i predstavom ''Svemajkino'', u srijedu 17. juna u Sarajevu će biti otvoreno šesto izdanje festivala queer (LGBTIQ) umjetnosti i aktivizma Kvirhana.Festival će trajati do 20. juna, okupljajući umjetnike, aktiviste, LGBTIQ zajednicu i saveznike iz BiH i regije kroz četiri dana umjetnosti, razgovora, zabave, zajedništva i otpora.Ovogodišnja tema festivala ''Otpor i borba'' polazi od iskustava LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini i regiji – iz prostora u kojem su kvir životi dugo bili potiskivani, ali nikada izbrisani. Kvirhana podsjeća da su kvir osobe uvijek bile ovdje, da opstaju i nastavljaju graditi zajednicu uprkos pritiscima, nasilju i pokušajima marginalizacije.- U vremenu kada jačaju narativi koji osporavaju rodnu ravnopravnost, feminizam i ljudska prava, Kvirhana afirmira zajednicu kao prostor znanja, otpornosti i kolektivne brige. Festival kroz umjetničke, diskurzivne i zajedničke programe povezuje prošla iskustva, savremene izazove i buduće perspektive, stvarajući prostor za susret, dijalog i zajedničko promišljanje pravednijeg društva - navode iz Sarajevskog otvorenog centra koji organizuje festival.Svečano otvaranje festivala bit će održano 17. juna u Goethe Institutu projekcijom nagrađivanog filma ''Transition'' i razgovorom sa autorom Jordanom Bryonom, nakon čega slijedi predstava ''Svemajkino'' u produkciji Magičnog teatra.Tokom narednih dana publiku očekuju razgovori o vidljivosti, autovanju i međugeneracijskom dijalogu LGBTIQ zajednice, predstave i diskusije o trans iskustvima i zdravstvenoj skrbi, filmski program ''Queer Cinema for Palestine'', kao i večernji program uz DJ nastupe, drag performanse i muzički program.Posljednji festivalski dan donosi participativne radionice, razgovore o životu s HIV-om, aktivizmu, sigurnim prostorima, kao i diskusije o važnosti pravnih pobjeda za LGBTIQ zajednicu i društvo u cjelini. Kvirhanu će zatvoriti muzički program u Domu mladih Skenderija kada će pored Deena nastupiti i Jovanka Broztitutka, #ŽeneBiH sa DJ/VJ setom i 11 drag kraljica.Iako je Kvirhana prvenstveno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, festival je otvoren i za sve one koji podržavaju LGBTIQ zajednicu ili žele propitivati ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Ulaz na festival je besplatan (uz obaveznu prijavu za određene dijelove programa), najavili su organizatori.Festival će biti održan na više lokacija u Sarajevu, uključujući Goethe Institut, Sarajevski ratni teatar (SARTR), Društveni kulturni centar (DKC) i Dom mladih Skenderija. Više informacija o programu i festivalskim aktivnostima dostupno je na kvrihana.ba i društvenim mrežama Kvirhana festivala: Instagram i Facebook.

Kvirhana podsjeća da su kvir osobe uvijek bile ovdje, da opstaju i nastavljaju graditi zajednicu uprkos pritiscima, nasilju i pokušajima marginalizaci

Danas počinje Kvirhana u Sarajevu: Festival posvečen LGBTIQ populaciji

Lideri zemalja G7, među kojima je i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump), podržali su zajedničku izjavu u kojoj su najavili jačanje vojne pomoći Ukrajini te dodatno pooštravanje sankcija protiv Rusije.U deklaraciji se navodi da su lideri G7 jedinstveni u, kako ističu, čvrstoj podršci Ukrajini u njenoj borbi za slobodu, suverenitet i teritorijalni integritet.<h2>Ekonomski pritisak</h2>Također su se obavezali da će pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, posebno kroz dodatne sankcije koje bi mogle obuhvatiti i sektor nafte i plina.U deklaraciji se Donald Tramp spominje tri puta, uz navod da, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigle dogovor o okončanju neprijateljstava, sada postoji lakši okvir za uvođenje dodatnih ekonomskih mjera protiv Rusije.- Smatramo da je ovo pravi trenutak za uvođenje dodatnih mjera, jer je predsjednik Donald Tramp postigao sporazum koji podržavamo, a koji omogućava ponovno otvaranje Hormuškog moreuza - navodi se u deklaraciji.Lideri, koji se sastaju u Evijan-le-Benu (Evian-les-Bains) na trodnevnom samitu G7, također su se obavezali da će Ukrajini isporučiti dodatne kapacitete protivzračne odbrane, nove sisteme i presretače, kao i oružje dugog dometa, te razmotriti proširenje licenci kako bi se omogućilo povećanje ukrajinske vojne proizvodnje.Deklaracija je uslijedila nakon dana u kojem je zabilježeno neočekivano približavanje stavova između Donalda Trampa&nbsp; i ostalih članica G7. U utorak je Tramp također nagovijestio spremnost da ponovo uvede sankcije na rusku naftu, koje je Vašington (Washington) prethodno suspendovao do sredine juna.- Ovaj G7 predstavlja trenutak strateškog buđenja - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u video poruci objavljenoj nakon svečane večere lidera, naglašavajući da su odluke podržale sve članice G7, uključujući i Sjedinjene Američke Države.<h2>Sporazum SAD i Irana</h2>Dokument također pozdravlja sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana te podržava međunarodnu misiju koju predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska s ciljem zaštite brodova i olakšavanja trgovine kroz Hormuški moreuz.Lideri su pozvali i na razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja energijom te istakli potencijal Kanade da u narednim godinama značajno poveća isporuke na globalna tržišta.Deklaracija se osvrće i na Kinu, protiveći se svim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, posebno upotrebom sile ili prisile u Istočnom i Južnom kineskom moru te u Tajvanskom moreuzu.Ranije je kabinet Emmanuela Makrona&nbsp; saopćio da će geopolitičke rasprave o Ukrajini i Bliskom istoku biti uključene u predsjedavajuću izjavu, umjesto u zajednički kominike.Lideri okupljeni u Evijanu dogovorili su i niz tematskih deklaracija koje se odnose na globalna partnerstva, borbu protiv raka, koordinaciju u odgovoru na epidemiju ebole, borbu protiv trgovine narkoticima i suzbijanje krijumčarenja migranata.Očekuje se da će u srijedu biti usvojene i deklaracije o kritičnim mineralima te zaštiti djece na internetu.

Deklaracija je uslijedila nakon dana u kojem je zabilježeno neočekivano približavanje stavova između Donalda Trampa  i ostalih članica G7

Lideri G7: Vrijeme za nove sankcije Rusiji i jaču podršku Ukrajini

Tramp spomenut u deklaraciji G7: Dogovor s Iranom otvorio prostor za nove mjere protiv Rusije

Umjetna inteligencija brzo postaje strateški resurs koji donosi ekonomski napredak i vojnu prednost onima koji je razvijaju i kontrolišu. Dok se lideri G7 okupljaju u Francuskoj kako bi raspravljali o AI tehnologiji, atmosfera je obilježena rastućim tenzijama.Strahovi od mogućeg američkog „prekidača za isključivanje“ postali su izraženiji nakon što je administracija Donalda Trampa (Trumpa) ograničila pristup najmoćnijim modelima jedne američke AI kompanije za strane korisnike. Odluka je dodatno pojačala zabrinutost u Evropi i otvorila pitanje pouzdanosti pristupa američkoj tehnologiji.<h2>Američka ograničenja i reakcije</h2>Sjedinjene Američke Države uvele su mjere kontrole izvoza kojima je blokiran pristup najnaprednijim AI modelima za strane državljane, bez obzira na lokaciju korištenja. Kao razlog navedena je nacionalna sigurnost.Ova odluka izazvala je šok među evropskim partnerima, koji upozoravaju da bi pristup ključnim tehnologijama mogao biti prekinut u bilo kojem trenutku.U evropskim institucijama ističu da su sigurnosne mjere razumljive, ali da ne bi smjele dovoditi do diskriminacije pouzdanih partnera i saveznika.<h2>Rast zabrinutosti u Evropskoj uniji</h2>U Evropskoj uniji raste nezadovoljstvo zbog novih američkih poteza, posebno jer su uvedeni u trenutku kada se razmatra jačanje transatlantske saradnje u oblasti čipova i umjetne inteligencije.Ovaj potez dodatno je osnažio zagovornike evropske tehnološke nezavisnosti, koji već dugo upozoravaju na preveliku zavisnost od američkih i kineskih tehnologija.<h2>Pitanje tehnološke suverenosti</h2>Odluka Vašington (Washingtona) ponovo je otvorila raspravu o tome da li američke tehnologije mogu sadržavati mehanizme koji omogućavaju njihovo daljinsko onemogućavanje.Evropski zvaničnici poručuju da je neophodno razvijati vlastite kapacitete i smanjiti zavisnost od stranih sistema, posebno u sektorima koji su ključni za sigurnost i ekonomiju.Iako u Evropi postoje različiti stavovi o tempu i obimu te nezavisnosti, sve je izraženije uvjerenje da je jačanje digitalne suverenosti postalo strateški prioritet.

Ograničenja pristupa najnaprednijim američkim AI modelima ponovo su otvorila pitanje tehnološke zavisnosti i evropske digitalne suverenosti

Trampova odluka o AI modelima izazvala zabrinutost u Evropi

Na sastanku zemalja članica G7 vođeni su brojni ozbiljni razgovori, dok je u pauzi između zasjedanja zabilježen i opušteniji razgovor lidera.Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer), japanska premijerka Sanae Takaiči (Takaichi), njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz), italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni), kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta (Antonio Costa) okupili su se oko jednog stola.Tokom neformalnog razgovora dotaknuta je i tema nikotinske ovisnosti, a Meloni je tom prilikom kazala da je prestala pušiti prije mjesec dana.- Morala sam jutros popiti tri kafe -, kazala je Đorđa Meloni, na što je Fridrih Merc uz osmijeh upitao je li uz to i zapalila cigaretu.- Ne, prestala sam. Prije mjesec dana - odgovorila je Meloni.Nakon toga, Ursula fon der Lajen&nbsp; pitala je Antonija Kostu da li je i on ranije pušio, a on je naveo da je prestao 2005. godine.Osim razgovora o navikama, lideri su se dotakli i aktuelnog Svjetskog prvenstva u nogometu.Tokom zajedničkog ručka, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i drugi lideri pridružili su se razgovoru, a neko je uzviknuo "Allez Les Bleus" u znak podrške francuskoj reprezentaciji. Spomenuta je i nedavna pobjeda Pari Sen Žermena (Paris Saint-Germain) u Ligi prvaka.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">I finally could get how the conversation went with the subtitles! But you shouldn’t cut the last part when Meloni encouraged Takaichi for quitting cigarettes after her. She looks so thoughtful unlike Takaichi. <a href="https://t.co/ZjQpg3jizH">pic.twitter.com/ZjQpg3jizH</a> <a href="https://t.co/7LjmnbWVun">https://t.co/7LjmnbWVun</a>&mdash; Ellie Okamoto (@OkmtEli) <a href="https://x.com/OkmtEli/status/2067141534164910589?ref_src=twsrc%5Etfw">June 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) u jednom trenutku komentarisao je iznenađujući neriješen rezultat između Zelenortskih Ostrva i Španije, ističući da je to "prilično izvanredno".Neformalni trenutak uslijedio je i nakon ručka, kada je Emanuel Makron zaboravio sat na stolu, što su primijetili Donald Tramp Trump) i kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney).- Ostavio je sat ovdje. Imamo njegov sat - rekao je Karni.Na to je Tramp kroz smijeh dodao:- Dajte mi to ako je otišao, dajte meni to - što je izazvalo smijeh među prisutnima.

Osim razgovora o navikama, lideri su se dotakli i aktuelnog Svjetskog prvenstva u nogometu

Iza kulisa G7 samita: Meloni otkrila da je prestala pušiti, Trump nasmijao lidere komentarom o Makronovom satu

Mađarski parlament usvojio je ustavni amandman kojim se mandat premijera ograničava na osam godina, čime se praktično onemogućava povratak na vlast bivšem premijeru Viktoru Orbanu, koji je tu funkciju obavljao ukupno 16 godina.Za 16. amandman na Temeljni zakon glasalo je 135 zastupnika, 50 ih je bilo protiv, dok je šest bilo suzdržano, saopćila je vlada u ponedjeljak. Novim propisom mandat premijera ograničava se na najviše dva mandata, pri čemu se računaju svi mandati obavljani od 2. maja 1990. godine.„Politička poruka ove odluke je jasna: moć premijera ne može biti vremenski neograničena“, navodi se u saopćenju vlade.Do izmjene zakona dolazi nakon što je stranka Tisza novog premijera Petera Mađara (Magyara) ostvarila pobjedu na parlamentarnim izborima održanim 12. aprila, čime je okončana 16-godišnja vladavina Viktora Orbana.

Do izmjene zakona dolazi nakon što je stranka Tisza novog premijera Petera Mađara (Magyara) ostvarila pobjedu na parlamentarnim izborima

Mađarska ustavom ograničila mandat premijera

Noćni napad Vlada III. Tepeša, poznatijeg kao Vlad Drakula, na turski logor sultana Mehmeda II. Osvajača dogodio se u noći između 17. i 18. juna 1462. godine u blizini Târgoviștea, prijestolnice Vlaške kneževine.Ovaj događaj, poznat kao „Bitka baklji“ ili „Noćni napad“, predstavlja jednu od najhrabrijih i najdrskijih vojnih akcija u historiji Vlaške u borbi protiv Osmanskog carstva. Cilj napada bio je iznenadni udar na turski logor s namjerom da se ubije sultan Mehmed II., čime bi osmanska vojska bila demoralizirana i oslabljena.<h2>Historijski kontekst</h2>Sredinom 15. stoljeća Osmansko carstvo nalazilo se na vrhuncu svoje ekspanzije pod vodstvom sultana Mehmeda II., koji je 1453. godine osvojio Konstantinopol. Vlaška, mala kršćanska kneževina smještena između Osmanskog carstva i Ugarskog kraljevstva, bila je pod stalnim pritiskom da plaća danak Osmanlijama.Vlad Tepeš, koji je Vlaškom vladao 1448., zatim od 1456. do 1462. godine, te ponovo 1476. godine, bio je poznat po otporu osmanskoj vlasti i surovim metodama kojima je učvršćivao svoju moć.

Godine 1461. odbio je dalje plaćati danak i pokrenuo agresivnu kampanju protiv Osmanlija, uključujući napade na njihove posade duž Dunava.Kao odgovor, Mehmed II. je 1462. godine poveo veliku vojsku, procijenjenu na između 60.000 i 100.000 vojnika, s ciljem da svrgne Vlada i pretvori Vlašku u osmansku provinciju. Vlad je raspolagao znatno manjim snagama, između 20.000 i 30.000 ljudi, pa se oslonio na gerilske metode ratovanja, uključujući taktiku spaljene zemlje, trovanje bunara i zasjede.<h2>Priprema za napad</h2>Nakon što je Mehmedova vojska u junu 1462. godine ušla u Vlašku, Vlad je povukao svoje snage prema Târgovișteu, ostavljajući iza sebe pustoš kako bi Osmanlije ostavio bez izvora snabdijevanja. Turska vojska naišla je na jeziv prizor poznat kao „Šuma nabijenih na kolac“, gdje je Vlad dao nabiti na kolac hiljade turskih zarobljenika, nastojeći psihološki zastrašiti neprijatelja. Uprkos tome, Mehmed je nastavio pohod prema Târgovișteu.Shvativši da u otvorenoj bici nema mnogo izgleda za pobjedu, Vlad je odlučio iskoristiti svoje poznavanje terena i opuštenost osmanske vojske&nbsp;te isplanirao smioni noćni napad na njihov logor.

Ovaj događaj, poznat kao „Bitka baklji“ ili „Noćni napad“, predstavlja jednu od najhrabrijih i najdrskijih vojnih akcija u historiji Vlaške 

Dan kad je Drakula izveo jedan od najhrabrijih napada na moćne Osmanlije

Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton (Hillary Clinton) izjavila je da je odluka Džoa Bajdena (Joe Biden) da se kandiduje za drugi mandat bila "strašna greška" koja je, prema njenim riječima, demokrate koštala predsjedničke funkcije u Sjedinjenim Američkim Državama i možda trajno narušila njegovo političko naslijeđe.Govoreći u ponedjeljak u 92nd Street Y na Menhetnu (Manhattanu), bivša šefica američke diplomatije i predsjednička kandidatkinja demokrata na izborima 2016. godine navela je da je Bajden prekršio ranije obećanje da će se povući iz izborne utrke, te je ocijenila da se to neispunjeno obećanje pokazalo kao katastrofalna odluka.- Napravio je strašnu grešku za sebe, svoje naslijeđe i za zemlju - kazala je Hilari Klinton.Klinton je tvrdila da bi, da je Džo Bajden krajem ljeta 2023. godine najavio da se neće ponovo kandidovati, unutarstranački demokratski predizbori iznjedrili jačeg kandidata.- Vjerujem da bi onaj ko bi prošao kroz tu utrku — bilo da je riječ o potpredsjednici, guverneru, senatoru ili nekom drugom — pobijedio Donalda Trampa (Trump) - rekla je ona, ocijenivši Bajdenovu odluku da ostane u utrci kao "tešku pogrešnu procjenu".Bivši američki predsjednik Džo Bajden na kraju je odustao od kandidature za reizbor u julu 2024. godine nakon lošeg nastupa u debati protiv Donalda Trampa. Njegova supruga Džil (Jill) Bajden kasnije je izjavila da je tokom debate pomislila da je možda doživio moždani udar.Nakon toga, Bajden je u augustu prepustio nominaciju svojoj potpredsjednici Kamali Haris (Kamala Harris), koja je nekoliko mjeseci kasnije izgubila izbore od Donalda Trampa.

Vjerujem da bi onaj ko bi prošao kroz tu utrku — bilo da je riječ o potpredsjednici, guverneru, senatoru ili nekom drugom pobijedio Donalda Trampa

Hilari Klinton: Džo Bajden je napravio veliku političku grešku, demokrate mogle bolje proći

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su okvirni sporazum koji predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara za ulaganja u Iran, a više od polovine planiranih sredstava već je osigurano, tvrdi izvor direktno upoznat s pregovorima.Fond je zamišljen kao ekonomski podsticaj za obje strane uoči zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma, dok se Vašington i Teheran pripremaju za njegovo potpisivanje u petak. Izvor, koji je želio ostati anoniman jer detalji još nisu javno objavljeni, naveo je za Reuters da će fond biti finansiran isključivo sredstvima privatnog sektora.Iako je postojanje fonda ranije spominjano, Reuters sada prvi put otkriva da je više od polovine predviđenih sredstava već rezervisano za buduće investicije.<h2>Kontekst mirovnog sporazuma</h2>Američki i iranski zvaničnici potvrdili su u nedjelju da su postigli dogovor o okviru za okončanje rata koji je započeo 28. februara napadom američkih i izraelskih snaga na Iran.Sporazum također predviđa ukidanje američke blokade Irana i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i prirodnog plina.Privatni kapital umjesto ratne odštetePrema navodima izvora, novi fond neće predstavljati program obnove niti isplatu ratne odštete, već privatni investicioni mehanizam bez učešća državnog novca ili sredstava poreznih obveznika.U finansiranju će učestvovati kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zaljevskih arapskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a planirana ulaganja obuhvataju energetiku, logistiku, proizvodnju i transport.Visoki iranski izvor izjavio je za Reuters da je Teheran prvobitno od Vašingtona tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu, ali je taj zahtjev odbijen. Nakon toga pojavila se ideja o osnivanju Fonda za obnovu i razvoj.Prema predloženom modelu, regionalne države bi doprinosile kroz kredite, kreditne linije ili direktno finansiranje obnove ratom oštećenih industrijskih postrojenja, rafinerija, aerodroma i druge infrastrukture.<h2>Neiskorišteni potencijal iranske ekonomije</h2>Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, tokom posljednje četiri decenije nije uspio privući značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija koje su ga u velikoj mjeri isključile iz globalnih finansijskih tokova.Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog plina i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu. Uz više od 92 miliona stanovnika, mladu i obrazovanu populaciju te razvijenu industrijsku bazu, Iran posjeduje značajan potencijal u oblastima petrohemije, rudarstva, turizma i poljoprivrede.<h2>Uslovi i naredni koraci</h2>Investicioni fond odvojen je od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju zamrznute iranske imovine u inostranstvu. Prema riječima izvora upoznatog s procesom, riječ je o dva različita finansijska mehanizma s odvojenim ciljevima i rokovima.Fond neće biti uspostavljen niti će početi s radom prije postizanja konačnog sporazuma. Memorandum o razumijevanju, koji bi uskoro trebao biti potpisan, predstavlja okvir za aktivnosti u narednih 60 dana.„Fond će biti formalno uspostavljen tek nakon potpisivanja konačnog sporazuma. Tokom narednih 60 dana upravitelji fonda radit će s iranskim partnerima i investitorima na definisanju projekata i investicionih prioriteta“, rekao je izvor.Glasnogovornica Bijele kuće uputila je na izjavu američkog potpredsjednika JD Vensa (Vance) za CBS, u kojoj je naveo da bi Iran mogao dobiti pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara, koji podržavaju zaljevske države, ukoliko bude poštovao odredbe sporazuma s Washingtonom.To uključuje demontažu nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog nuklearnog materijala te prihvatanje strogog sistema međunarodnih inspekcija.Izvor nije želio otkriti ko će upravljati fondom niti kako će biti organizovana njegova struktura, navodeći da ključni detalji još nisu usaglašeni.Dodao je da su među kompanijama koje su već izrazile spremnost za ulaganje firme iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i Sjedinjenih Američkih Država, ali nije želio objaviti njihov potpuni spisak.Memorandum koji pokriva period od 60 dana predstavlja tek početni okvir, a ne konačni sporazum. Očekuje se da će američki i iranski pregovarači tokom tog perioda paralelno razgovarati o nuklearnim pitanjima, sankcijama i regionalnoj sigurnosti.Iransko Ministarstvo vanjskih poslova, kao ni Ministarstvo vanjskih poslova Pakistana, koje je učestvovalo u posredovanju oko investicionog fonda, nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Fond je zamišljen kao ekonomski podsticaj za obje strane uoči zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma

Novi detalji o sporazumu SAD i Irana: Umjesto ratne odštete, spreman veliki fond

Ukrajinski bombarder Su-24 srušio se jučer u Hmeljničkoj oblasti, pri čemu su poginuli pilot i navigator, saopćilo je ukrajinsko Ratno zrakoplovstvo.Nesreća se dogodila oko 19 sati tokom izvršavanja borbene zadaće u centralnom i zapadnom dijelu Hmeljničke oblasti.U letjelici Su-24 iz sastava 7. taktičke zrakoplovne brigade nalazili su se pilot i navigator.

<blockquote class="twitter-tweet">A Ukrainian Su-24M bomber crashed in the Khmelnytskyi region, killing two pilots. The causes are being investigated. <a href="https://t.co/sO39MlKauc">pic.twitter.com/sO39MlKauc</a>&mdash; S p r i n t e r (@SprinterPress) <a href="https://x.com/SprinterPress/status/2066966485491179977?ref_src=twsrc%5Etfw">June 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na području Hmeljničke oblasti nalazi se zračna baza Starokostjantiniv, gdje je stacionirana 7. taktička zrakoplovna brigada. Uzrok pada zrakoplova i okolnosti nesreće trenutno se istražuju. Na terenu su angažirane spasilačke službe i policija, a prema dostupnim informacijama nema civilnih žrtava.Ukrajinsko Ratno zrakoplovstvo objavilo je da su u nesreći poginuli major Bohdan Hrihorovič Zaharulko i natporučnik Bohdan Oleksandrovič Babenko.- Izražavamo iskrenu sućut porodicama Zaharulka i Babenka, koji su branili našu zemlju do posljednjeg daha - poručili su iz Ratnog zrakoplovstva.Lokalni stanovnici prijavili su eksploziju u šepetivskom okrugu i na društvenim mrežama objavili snimke navodnog mjesta pada. Pojedini korisnici su pogrešno tvrdili da je riječ o lovcu MiG-29.

Izražavamo iskrenu sućut porodicama Zaharulka i Babenka, koji su branili našu zemlju do posljednjeg daha, poručili su iz Ratnog zrakoplovstva

Video / Ukrajinski bombarder Su-24 srušio se u Hmeljničkoj oblasti: Poginuli pilot i navigator

Iranski centralni štab Khatam al-Anbiya upozorio je u ponedjeljak izraelski režim da prekine, kako navode, ponovljena kršenja primirja u južnom Libanu ili će se suočiti s „oštrim odgovorom“ iranskih oružanih snaga.U saopćenju objavljenom u utorak, štab tvrdi da je „teroristička vojska cionističkog režima“ prekršila primirje 84 puta u protekla dva dana, uprkos ranijoj objavi američkog predsjednika o završetku rata.Navodi se i da izraelske snage, kako ih opisuju, nastavljaju „zločine i ubijanje potlačenog naroda Libana“, i nakon što je primirje trebalo stupiti na snagu.- Ako vojska cionističkog režima koja ubija djecu ne prekine svoja zla djela u južnom Libanu, mora čekati oštar odgovor moćnih oružanih snaga Islamske Republike Iran - stoji u saopćenju.Prema podacima libanske nacionalne novinske agencije (NNA), samo u utorak višestruki izraelski napadi u guvernoratu Nabatieh u južnom Libanu odnijeli su najmanje četiri života.Iransko upozorenje dolazi nakon objave memoranduma o razumijevanju između Teherana i Vašingtona (Washington) kojim se, kako je navedeno, želi okončati rat. Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u nedjelju da je tekst sporazuma finaliziran te da bi trebao biti potpisan u Švicarskoj (Switzerland) u petak.Prema tom dogovoru, rat na svim frontovima, uključujući Liban, trebao bi odmah i trajno biti okončan od nedjelje navečer.

Ako vojska cionističkog režima koja ubija djecu ne prekine svoja zla djela u južnom Libanu, mora čekati oštar odgovor moćnih oružanih snaga Islamske Republike Iran, stoji u saopćenju

Iranski štab zaprijetio Izraelu: Ako se ne zaustave napadi slijedi oštar odgovor


Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) navodno razmatra smjenu nekoliko visokih zvaničnika u administraciji koji su se protivili nedavno objavljenom sporazumu s Iranom, prema izvještajima izraelskih medija.Među onima koji su, kako se navodi, iznijeli prigovore bili su ministar rata Pit Hegset (Pete Hegseth) i direktor CIA-e Džon Retklif (John Ratcliffe), dok izvori koje citira Israel Hayom tvrde da su se pojavile unutrašnje podjele oko uslova i posljedica sporazuma.&nbsp;Jedan izvor je poručio:&nbsp;- Oni koji su se protivili tome mogli bi platiti ličnu cijenu."Izvještaj ukazuje na duboke podjele unutar Bijele kuće (White House) kada je riječ o američkoj politici prema Iranu, pri čemu su visoki zvaničnici podijeljeni između pristalica diplomatije i zagovornika tvrđeg pristupa Teheranu.Potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance), zajedno s izaslanicima Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Džaredom Kušnerom (Jared Kushner), navodno je podržao pregovore s Iranom, smatrajući da je diplomatski angažman najbolji put naprijed.Nasuprot njima, Hegset i Retklif, kao i drugi zvaničnici, favorizirali su konfrontacijski pristup. Prema navodima, Retklif je ranije izrazio zabrinutost zbog sporazuma, dok je američki portal Axios izvijestio da su obavještajne procjene izazvale sumnje u to hoće li Iran prihvatiti ključne američke zahtjeve.Državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) također je, kako se navodi, doveo u pitanje pojedine aspekte sporazuma tokom internih rasprava.Ipak, Israel Hayom navodi da se Rubio trenutno ne suočava s posljedicama i da i dalje uživa povjerenje unutar administracije. Izvještaj dodatno ističe rastuće nesuglasice unutar Trampove administracije kada je riječ o odnosima s Izraelom i regionalnoj eskalaciji.<h2>Rastuća frustracija</h2>Ove tenzije dolaze u trenutku rastuće frustracije u Tel Avivu (Tel Aviv) zbog memoranduma o razumijevanju (MoU) između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (United States of America), a izraelski mediji opisuju sve veći jaz između Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) i Trampa.Neslaganja su dodatno pojačana nakon što su izraelske snage izvele napade na južna predgrađa Bejruta (Beirut), neposredno prije finalizacije sporazuma. Tramp je tada, kako se navodi, oštro reagovao, poručivši na platformi Truth Social da se napad "nije trebao dogoditi, posebno na poseban dan kada smo tako blizu mirovnom sporazumu s Iranom".<h2>Kritikovao Netanjahua</h2>Tokom samita G7 u Francuskoj, Tramp je dodatno kritikovao Netanjahua, navodeći da "mora biti odgovorniji prema Libanu".Prema izvještajima, Teheran i Vašington (Washington) su finalizirali tekst sporazuma čiji je cilj okončanje sukoba koji je uslijedio nakon američko-izraelskih operacija započetih krajem februara.Sporazum, kako se navodi, predviđa trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući Liban, kao i prekid američke pomorske blokade prema Iranu.

Državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) također je, kako se navodi, doveo u pitanje pojedine aspekte sporazuma tokom internih rasprava

Američka administracija na čelu sa Trampom 

Tramp razmatra smjenu ministra rata Pita Hegseta i direktora CIA-e

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) danas završava razgovore na samitu G7 u Francuskoj, nastojeći uvjeriti saveznike, ali i domaću javnost, u vrijednost sporazuma postignutog s Iranom.Na sastanku lidera najrazvijenijih industrijskih zemalja Tramp je predstavio okvirni dogovor za koji tvrdi da će spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, iako ni Bijela kuća niti Teheran do sada nisu objavili tekst memoranduma.<h2>Zvanično potpisivanje</h2>Prema najavama, američki i iranski zvaničnici trebali bi dokument zvanično potpisati u petak tokom ceremonije u švicarskom odmaralištu na obali Lucernskog jezera (Lake Lucerne).Govoreći o sporazumu, Tramp je rekao:- To je sjajan dokument. Evo šta u njemu piše: 'Iran nikada neće imati nuklearno oružje'. Neće ga imati da ga kupi, da ga razvije, neće imati nuklearno oružje. I rekao bih da je to oko 99,9 posto onoga što sam želio."Uprkos tome, sporazum izaziva brojne sumnje kako u Sjedinjenim Američkim Državama tako i među saveznicima.Dio Trampove Republikanske stranke smatra da dogovor nije dovoljno snažan da ograniči iranski nuklearni program, dok Izrael i međunarodna zajednica s oprezom prate hoće li sporazum zaista omogućiti ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za promet naftnih tankera.Dodatnu neizvjesnost izazivaju različita tumačenja sadržaja sporazuma. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) izjavio je da bi nastavak izraelske okupacije juga Libana predstavljao kršenje dogovora.- Bez povlačenja izraelskih snaga s teritorija koje su zauzele tokom ovog rata, rat nije u potpunosti završen - poručio je.S druge strane, Tramp je rekao da eventualni novi izraelski napad na Hezbollah ne bi nužno doveo do propasti sporazuma, ali je istovremeno izrazio nezadovoljstvo načinom na koji Izrael vodi rat u Libanu. Naveo je da sukob s Hezbollahom traje predugo te da u njemu strada previše ljudi.<h2>Susret s&nbsp;Modijem </h2>Na marginama samita Tramp bi se trebao sastati i s indijskim premijerom Narendrom Modijem (Narendra Modi), u osjetljivom trenutku za odnose dvije države nakon pogibije trojice indijskih mornara u američkom napadu u Omanskom zaljevu.Planirani su i odvojeni razgovori s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom el Sisijem (Abdel-Fattah el-Sisi), dok su lideri G7 s arapskim zvaničnicima već razgovarali o alternativnim energetskim rutama iz Zaljeva koje bi zaobišle Hormuški moreuz.

Neće ga imati da ga kupi, da ga razvije, neće imati nuklearno oružje, naveo je Tramp

Tramp brani dogovor s Iranom: "Ovo je 99,9 posto onoga što sam želio"

Izrael procjenjuje da bi Iran mogao iskoristiti najavljenih 60 dana pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama za dodatno unapređenje svog nuklearnog programa i približavanje proizvodnji nuklearnog oružja.Kako navodi izraelski Kanal 12, pozivajući se na visoke izraelske zvaničnike, u Izraelu raste zabrinutost zbog prijavljenog 60-dnevnog perioda nuklearnih pregovora između Teherana i Vašingtona (Washington), koji bi trebali biti dio memoranduma o razumijevanju u nastajanju.U istom izvještaju navodi se da Izrael smatra kako iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei (Mojtaba Khamenei) nema namjeru postići konačni sporazum o nuklearnom programu.Prema toj procjeni, memorandum je prvenstveno odobren kako bi se omogućilo ponovno otvaranje Hormuškog moreuza te režimu osiguralo određeno ekonomsko olakšanje.Izraelski odbrambeni zvaničnici, navodi se u izvještaju, upozoravaju vlasti da će Teheran „razvući proces i 60 dana pregovora pretvoriti u mnogo više“.Jedan visoki izraelski zvaničnik izjavio je za tu televiziju da bi bilo iznenađenje ukoliko Iran ne iskoristi „sve svoje napore i trikove da skrati vrijeme do nuklearnog proboja pod okriljem pregovora“.

U istom izvještaju navodi se da Izrael smatra kako iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei (Mojtaba Khamenei) nema namjeru postići konačni sporazum o nuklearnom programu

Iran koristi pregovore kao paravan za ubrzanje nuklearnog programa?

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je u utorak da predsjednik Donald Tramp nikada nije imao namjeru postaviti Rezu Pahlavija za lidera Irana, opisujući okvirni sporazum između SAD-a i Irana kao dio šireg regionalnog mirovnog okvira.- Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država nikada nije rekao da mu je cilj da postavi Rezu Pahlavija kao novog lidera Irana - rekao je Vens u intervjuu za Megyn Kelly na YouTubeu.- Ono što je rekao jeste da, ako iranski narod želi da ustane… odlično; to je njihova stvar… to je između njih i njihove vlade.<h2>Diplomatski put</h2>Vens je dodao da je cilj SAD-a bio zaustavljanje iranskog nuklearnog programa „bilo diplomatskim putem ili vojnim putem, kako je na kraju i krenuo tim putem“.Potpredsjednik je sporazum opisao kao „regionalni mirovni dogovor“ koji bi se proširio izvan Irana i uključio zemlje Zaljeva, Izrael i Liban.- Ideja je da, ako se Iranci budu pridržavali, dobićemo zaista transformativan sporazum za Bliski istok, a ako ne, neće dobiti nikakve ekonomske koristi - rekao je.Vance je također odbacio poređenja s Marshallovim planom, navodeći da se sporazum razlikuje u dvije ključne stvari.- Prvo, Marshallov plan je bio finansiran novcem američkih poreznih obveznika – ovo nije novac američkih poreznih obveznika - rekao je i dodao: „Drugo, kažemo da ćete dobiti koristi od sporazuma samo ako promijenite svoje ponašanje.“<h2>"Riječ po riječ"</h2>- Ako žele koristi od sporazuma, pitanje obogaćivanja će biti na stolu, a što je još važnije, verifikacija i inspekcije će biti na stolu - dodao je Vens.Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana potpisan je elektronski u nedjelju, a uključuje prekid vojnih operacija na svim frontovima i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uz stvaranje osnove za pregovore o iranskom nuklearnom programu povezane s ublažavanjem sankcija. Ceremonija potpisivanja planirana je za 19. juni u Švicarskoj.Tramp je, obraćajući se na marginama samita G7 u Francuskoj, najavio da će objaviti puni tekst memoranduma i održati konferenciju za medije na kojoj će ga pročitati „riječ po riječ“.

Američki potpredsjednik kaže da je cilj bio zaustavljanje iranskog nuklearnog programa „diplomatskim ili vojnim putem“

Vens: Tramp nikada nije nastojao postaviti Rezu Pahlavija za lidera Irana

Nakon što su u javnost isplivali detalji memoranduma o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, reagovao je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, koji je oštro kritikovao taj potez.On je izrazio snažno nezadovoljstvo pristupom Washingtona, ocijenivši da približavanje i dogovor sa vlastima u Teheranu predstavlja ozbiljan moralni i politički promašaj Zapada.U svojoj izjavi naglasio je da takav sporazum vidi kao popuštanje pred, kako tvrdi, represivnim režimom i „zanemarivanje patnje iranskog naroda“.– Ovo je ishod dogovora i kompromisa s kriminalnim režimom. Pristati na sporazum s režimom koji je u samo dva dana ubio više od 40.000 demonstranata nije samo moralno pogrešno, već je i katastrofalna strateška greška – kazao je Pahlavi.Prema njegovim riječima, svaki pokušaj približavanja Teheranu bez promjene unutrašnjih prilika osuđen je na neuspjeh, a posljedice takve politike, kako tvrdi, osjetit će šira međunarodna zajednica.Pahlavi dalje navodi da Islamska Republika već decenijama djeluje protiv vlastitog naroda, tvrdeći da se radi o dugotrajnom sukobu režima s građanima.

Al Arabiya objavila kompletan sadržaj historijskog sporazuma SAD i Irana: Ovo su detalji

– Rat Islamske Republike protiv naroda Irana traje nesmanjenim intenzitetom već 47 godina. Režim koji nikada nije postigao mir sa sopstvenim građanima, nikada neće postići ni stvarni mir sa svijetom – naveo je.On je pozvao međunarodnu zajednicu da u fokusu pregovora budu građani Irana, a ne vlast u Teheranu.– Međunarodna zajednica mora podržati borbu iranskog naroda za slobodu i staviti ih u centar svakog pregovora i osovinu svake politike prema Iranu. Ali da budem jasan: sa podrškom svijeta ili bez nje, ovaj režim će pasti, a narod Irana će se osloboditi iz kandži tiranije – istakao je.U završnom dijelu upozorio je da bi eventualno ublažavanje sankcija Teheran mogao iskoristiti za jačanje svojih aktivnosti u inostranstvu, uključujući, kako tvrdi, nastavak destabilizacije i pritisaka na protivnike režima.Reza Pahlavi trenutno živi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp;

Avion u vlasništvu poznatog milijardera srušio se na autoput

Danas počinje Kvirhana u Sarajevu: Festival posvečen LGBTIQ populaciji

Tramp spomenut u deklaraciji G7: Dogovor s Iranom otvorio prostor za nove mjere protiv Rusije

Trampova odluka o AI modelima izazvala zabrinutost u Evropi

Iza kulisa G7 samita: Meloni otkrila da je prestala pušiti, Trump nasmijao lidere komentarom o Makronovom satu

Mađarska ustavom ograničila mandat premijera

Dan kad je Drakula izveo jedan od najhrabrijih napada na moćne Osmanlije

Hilari Klinton: Džo Bajden je napravio veliku političku grešku, demokrate mogle bolje proći

Novi detalji o sporazumu SAD i Irana: Umjesto ratne odštete, spreman veliki fond

Video / Ukrajinski bombarder Su-24 srušio se u Hmeljničkoj oblasti: Poginuli pilot i navigator

Iranski štab zaprijetio Izraelu: Ako se ne zaustave napadi slijedi oštar odgovor

Tramp razmatra smjenu ministra rata Pita Hegseta i direktora CIA-e

Tramp brani dogovor s Iranom: "Ovo je 99,9 posto onoga što sam želio"

Iran koristi pregovore kao paravan za ubrzanje nuklearnog programa?

Vens: Tramp nikada nije nastojao postaviti Rezu Pahlavija za lidera Irana

Sin posljednjeg šaha ogorčen zbog sporazuma SAD i Irana: "Ovo je katastrofalna greška"

Globus

Avion u vlasništvu poznatog milijardera srušio se na autoput

Danas počinje Kvirhana u Sarajevu: Festival posvečen LGBTIQ populaciji

Tramp spomenut u deklaraciji G7: Dogovor s Iranom otvorio prostor za nove mjere protiv Rusije

Trampova odluka o AI modelima izazvala zabrinutost u Evropi

Iza kulisa G7 samita: Meloni otkrila da je prestala pušiti, Trump nasmijao lidere komentarom o Makronovom satu

Mađarska ustavom ograničila mandat premijera

Dan kad je Drakula izveo jedan od najhrabrijih napada na moćne Osmanlije

Hilari Klinton: Džo Bajden je napravio veliku političku grešku, demokrate mogle bolje proći

Novi detalji o sporazumu SAD i Irana: Umjesto ratne odštete, spreman veliki fond

Video / Ukrajinski bombarder Su-24 srušio se u Hmeljničkoj oblasti: Poginuli pilot i navigator

Iranski štab zaprijetio Izraelu: Ako se ne zaustave napadi slijedi oštar odgovor

Tramp razmatra smjenu ministra rata Pita Hegseta i direktora CIA-e

Tramp brani dogovor s Iranom: "Ovo je 99,9 posto onoga što sam želio"

Iran koristi pregovore kao paravan za ubrzanje nuklearnog programa?

Vens: Tramp nikada nije nastojao postaviti Rezu Pahlavija za lidera Irana

Sin posljednjeg šaha ogorčen zbog sporazuma SAD i Irana: "Ovo je katastrofalna greška"