- Želim čestitati Bosni i Hercegovini na usvajanju zakona kojim se kažnjava odlazak na strana ratišta. Sada, naravno, taj zakon treba provesti. No, za nas je taj čin izuzetno vrijedan i, još jednom, čestitam ljudima u BiH koji su radili na tom zakonu i usvojili ga - izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" Robert Bratke (Bradtke), ključni čovjek Stejt departmenta za borbu protiv terorističke organizacije Islamska država (IS).

Ovaj visoki američki dužnosnik zauzima jednu od najvažnijih pozicija u okviru globalnih napora za borbu protiv zla koje izaziva strah i nesigurnost širom svijeta. Intervju je urađen prije stravičnog napada u Francuskoj, ali su poruke koje Bratke šalje nakon tog događaja dobile i novu težinu. S njim smo razgovarali u njegovom uredu u Stejt departmentu. Iz njega on, sa saradnicima, koordinira napore SAD i saveznika u borbi protiv terorista Islamske države i drugih sličnih organizacija.

Prvi u regionu

Bratke ističe da je BiH prije mnogih u svijetu donijela pravne norme protiv odlaska boraca na strana ratišta.

- Vi ne samo da ste bili prvi u regionu nego ste djelovali čak i prije Ujedinjenih naroda. Rezolucijom 2178 pozivaju se države da ojačaju svoje zakone i sankcioniraju odlazak na strana ratišta, a vi ste to napravili prije takvog poziva. Sjedinjene Države veoma cijene i pozdravljaju taj napor i stalo nam je da se zakon provodi. Također, cijenimo i određena hapšenja koja su urađena radi suzbijanja odlaska na strana ratišta. Sjedinjene Države žele jačati saradnju sa BiH na ovom planu - naglašava Bratke.

Možete li nekako sumirati aktivnosti na borbi protiv Islamske države (IS). Šta se događa na tom području?

- Organizacije poput IS-a i El-Nusre veoma dobro koriste internet i društvene mreže za regrutaciju ljudi. Oni se predstavljaju kao sveti branitelji islama. No, realnost je nešto sasvim drugo! Oni su, jednostavno, teroristi koji ubijaju sve što im stane na put. Oni ubijaju muslimane, ali i nemuslimane. Na područjima pod njihovom kontrolom prema ženama se postupa užasno, oni obezglavljuju humanitarne radnike, novinare…

Oni nisu stvorili nikakav idealni halifat! Štaviše, mi dobivamo sve više izvještaja o rastućem nezadovoljstvu na područjima pod njihovom kontrolom. Hrane je sve manje, nema vode i struje, nezadovoljstvo raste. Oni kontrolu nad zaposjednutim područjima održavaju upotrebom sirove sile. Stranci koji su došli privučeni bajkovitim pričama, odmah ostaju bez pasoša, pa se više ne mogu vratiti. Oni koji žele napustiti ta područja suočavaju se sa smrtnom kaznom. Mi dobivamo sve brojnije i sve kredibilnije izvještaje o nezadovoljstvu stranaca i egzekucijama koje se provode i nad njima.

Dakle, svako ko se odluči da ode u taj "veliki, sveti rat" odmah na licu mjesta spozna da se radi o iluziji. Ali, isto tako postane svjestan da se lako nazad ne može.

Pobjeđujemo li u tom ratu?

- Mislim da vidimo jasan i definitivan napredak. Više je pomaka na terenu, države se bolje i brže bore protiv radikalizacije u njenom samom začetku… Vidimo da države sve više usvajaju nove zakone, po uzoru na BiH, kako bi spriječile odlazak na strana ratišta. Kada govorimo o IS-u, ne treba se ograničiti samo na njih. Tu su i Front Nusra i grupa Horasan te slične terorističke organizacije. Sve one operiraju na području Sirije i Iraka.  

Dakle, na svim frontovima vidimo napredak, uključujući i vojni. Savezničke operacije svakodnevno situaciju na terenu čine sve težom za IS i srodne terorističke organizacije. Ipak, niko ne treba misliti da se radi o kratkoročnom problemu. Trebat će nam vremena da ih savladamo.

Koliko vremena?

- Ne bih se usudio prognozirati. Pod naporima generala Alena, mi smo ovo pokušali posmatrati kao trogodišnji napor. No, ako se osvrnete na ono što se dešavalo s El-Kaidom, nakon Afganistana, neki od tih boraca vratili su se godinama kasnije. Dakle, postoji opasnost da se oni koji su se borili tamo, koji su se radikalizirali, vrate u svoje države da bi odatle išli negdje drugo. Dakle, oni će biti tu još mnogo godina. Stoga, govorimo o dugoročnoj prijetnji.

O kojem se broju ljudi radi? Koliko se stranaca bori u formacijama IS-a i srodnih organizacija?

- Neke procjene govore o više od 18.000 ljudi. No, mora se znati da je teško precizno govoriti. Nije to da imate ček-listu pa se na ulazu upišete. Ukupan broj pripadnika IS-a je 20.000-30.000. Ali, ovo su procjene koje mi djeluju zastarjelo i trebat će ih detaljnije obraditi. Mislim da se radi o većem broju boraca kako IS-a tako i srodnih terorističkih grupa.

Koliko je od tih stranih boraca došlo s područja Evrope?

- Radi se o starim podacima i procjenama. Vjerujemo da se s područja zapadne Evrope među teroristima nalazi oko 3.000 ljudi. No, ovim podacima mora se pristupiti oprezno.

Zašto? Nema saradnje između država?

- Ne, ne! Saradnja je sve bolja i države se sve bolje nose s ovim izazovom. Problem je što, kako sam rekao, nemate neki obrazac da se ljudi prijavljuju, nemate pouzdane podatke na koje se možete osloniti… Ovo je neprijatelj i problem koji zahtijeva pažljiv, detaljan i dugotrajan pristup. Onda, problem je što je relativno lako doći do Sirije i Iraka. I ovo je još jedna od razlika između ovog sukoba i onoga u Afganistanu. Ima mnogo različitih načina da se dođe do Sirije i odatle uđe u Irak. A vrlo je teško u potpunosti odsjeći sve te puteve.

Igla u sijenu

Kuda vode glavni putevi?

- Uglavnom kroz Tursku! No, to ne znači da smo mi u sukobu ili nezadovoljni Turskom. Naprotiv! Njena granica sa Sirijom duga je 900 kilometara. To je vrlo teško u cijelosti kontrolirati. Pogledajte, 2013. godine Tursku je posjetilo 36 miliona turista! Tražiti potencijalne strane borce je kao tragati za iglom u plastu sijena. Turska zaista ulaže maksimalne napore i ima rezultate u suzbijanju priliva terorista, pa oni nalaze druge pravce.

 Je li u ovih 3.000 stranih boraca iz Evrope i dio koji dolazi s Balkana?

- Ta brojka odnosi se na zapadnu Evropu, države gdje imamo vizne odnose, pa se donekle i može pratiti kretanje ljudi. Što se Balkana tiče, to je nekih 1.000 ljudi. I to je dodatak na ovih 3.000.

Odakle najviše dolazi stranih boraca, s područja Balkana? Iz BiH?

- Naši podaci govore da oni dolaze iz Albanije, Makedonije, s Kosova i da- iz BiH.

A Srbija?

- I iz Srbije ima određeni broj stranih dobrovoljaca u redovima terorista.

ŽImate li po državama Balkana podatke…

- Ne bih ulazio u to. Ipak je bolje da same države te brojke objave. Pitanje koliko stranih dobrovoljaca iz BiH ratuje u Siriji i Iraku više je za bh. vlasti nego za Vašington.

A šta je s onima koji se vraćaju? Imate li te podatke? Koliko ih je, šta rade, gdje su?
 
- To je, isto tako, vrlo teško pitanje. Dosta ljudi ode i vrati se tajno, dosta njih na društvenim mrežama govori o svojim iskustvima. Najčešće se radi o vrlo lošim situacijama i sjećanjima. Dakle, ne mogu reći koliko ih se vratio, ali sasvim je jasno da nas oni veoma brinu. Iskustva koja imam do sada su ogromna i o njima bih satima mogao pričati. Na izazov stranih boraca ne može se odgovoriti samo vojno, ali ni samo politički ili ekonomski. Problem je veliki, višeslojan i zahtijeva multidisciplinarni pristup. I dugo vremena da se dođe do rezultata.

Kako sarađujete s vlastima država na Balkanu?

- Mislim da je ona dosta dobra. Redovno razmjenjujemo podatke, u stalnoj smo komunikaciji s vlastima država u regionu, ja sam jesenas posjetio nekoliko država zapadnog Balkana. I ta praksa bit će nastavljena. I iz kontakata s našim ambasadama znam da imamo veoma dobru saradnju u vezi s ovim pitanjem.

Nedavno je Ambasada SAD u BiH objavila da bi voljela da Tužilaštvo BiH problem terorizma i stranih boraca ozbiljnije tretira. Kako to komentirate?

- Da! Vidio sam tu izjavu i u potpunosti je podržavam. Mi zaista smatramo da se ovom problemu u Tužilaštvu i organima BiH treba pristupati svaki dan sveobuhvatno. Potrebna je saradnja i razmjena informacija i podataka. I to ne važi samo za BiH nego i za brojne druge države. I mi smo tu lekciju morali naučiti nakon 11. septembra 2001. Saradnja istražnih, tužilačkih, obavještajnih i drugih organizacija mora biti ojačana. To važi za dosta država svijeta. Uključujući BiH.

Političko rješenje za Siriju

- Pred nama su ogromni izazovi. Imamo dugi sukob u Siriji i jedna od bitnih lekcija i stvari jeste da se nađe kvalitetno i održivo mirovno rješenje. Ovakva kakva jeste, Sirija je magnet za strane borce. Iz nje je stvorena teritorija nad kojom se ne upravlja i to je ogroman problem. I dok se mi borimo protiv terorista, nastojimo doći i do rješenja za sirijsku krizu.

Onda, nema jednostavnog rješenja. Moramo se koristiti svim sredstvima u borbi protiv stranih boraca - od razmjene obavještajnih podataka, promjene zakona i njihovog jačeg provođenja, jačanja sigurnosti granica, programa za rješavanje nasilnog ekstremizma, prekidanja izvora finansiranja ovih terorističkih organizacija…

Traženo je da se uključim

- Relativno brzo napustit ću ovu poziciju. Na moje mjesto dolazi čovjek koji je bio naš ambasador u Bahreinu, a prije toga u Jemenu. On je veoma kvalificiran da nastavi posao koji radim. Zove se Tom Kradžeski (Krajesky). Došao sam početkom prošle godine na ovu poziciju iz penzije. Tada je problem s teroristima i organizacijama poput IS-a postajao sve veći. Od mene je zatraženo da se uključim odmah, na kraći period i pomognem u savladavanju problema. Na temelju toga sam i prihvatio. Nije bilo opcije da na ovom poslu ostanem dugo - navodi on.

 Kormak je sposobna

- BiH i njeni građani vrlo su sretan narod jer će vam uskoro doći naša nova ambasadorica, Morin Kormak (Maureen Cormack). Ona je izuzetan diplomata, vrlo je sposobna i kvalificirana, a radila je i u ovom uredu, na pitanjima borbe protiv IS-a i drugih organizacija, savjetovala je generala Alena, s njom sam u ovim uredima vrlo tijesno sarađivao. Ambasadorica Kormak vrlo je sposobna i siguran sam da će pomoći BiH koliko god bude mogla - kaže Bratke.