Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori kako je godina iza nas, kao i niz prethodnih, bila izuzetno teška za penzionere te da status ove populacije nije poboljšan u mandatu odlazeće federalne vlasti. Nažalost, na osnovu svih pokazatelja, građane treće životne dobi u Federaciji BiH ne može ohrabriti ni boljim prognozama za 2015. godinu.

Možete li se osvrnuti na rad Zavoda u protekloj godini?

- U prethodnoj godini smo imali rashode blizu 1,85 milijardi KM, a prihode za 50 miliona manje. Taj deficit od 2,5 posto uspijevali smo finansirati iz vlastitih izvora, koristeći djelimično sredstva od doprinosa iz tekućeg mjeseca. Osvrćući se na godinu u cjelini, možemo reći da je ona bila standardno teška kao i pet-šest prethodnih, uz dodatnu opterećujuću činjenicu da smo „plivali” u tekućem deficitu, koji je lagano rastao. Uz 7.000 penzionera i 90 miliona KM više za isplatu penzija, Zavod PIO/MIO je i u 2014. godini smanjio, u apsolutnom iznosu, troškove funkcioniranja, a stvarali smo uvjete da u tom trendu nastavimo i narednih godina.

Socijalni pritisak

S druge strane, možete li ocijeniti kakva je 2014. bila za one zbog kojih Zavod i postoji - penzionere?

- S januarom 2014. godine penzije su povećane za pet posto, iako tada nije bilo čvrstog i potpunog pokrića u planiranim prihodima, a sve zbog socijalnog pritiska koji čine ovako niske penzije. Na kraju godine se praktično i desilo ono što se moglo i pretpostaviti pa smo napravili taj dodatni deficit od 50 miliona KM, jer nismo imali jasne dodatne prihode koji će pokriti to povećanje. Međutim, i pored tog povećanja, i dalje više od polovice penzionera, tačnije 235.000 njih, ima penziju do 326 KM, što je, svi ćemo se složiti, iznos premalen za normalan život.

Možete li nam prema sadašnjim pokazateljima reći kakva će 2015. godina biti za penzionere u FBiH, možete li ih ohrabriti prognozama?

- Kod davanja takvih prognoza treba imati na umu da je broj penzionera u 2014. porastao sa 388.000 na 395.000, znači za 1,8 posto, i da se očekuje i dalji rast, da broj zaposlenih i nije baš rastao, da MMF prognozira da će BDP u BiH za 2015. porasti za 3,5 posto. Također, Federalno ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na prijedlog našeg finansijskog plana, jer je iznos sredstava koji mi potražujemo, na temelju zakonom predviđenog finansiranja dijela povoljnijih penzija iz budžeta, za oko 36 miliona KM veći nego što je ograničenje koje je FBiH prihvatila u sporazumu sa MMF-om. Uz sve realne parametre, naš finansijski plan za ovu godinu, bez povećanja penzija, je iznad 1,9 milijardi KM. Za više penzije potrebno je realno povećanje prihoda od doprinosa, a do toga može doći ili povećanjem broja zaposlenih ili prosječne plaće.

Krnjić: „Plivanje“ u tekućem deficitu

Hronični problem

Često čujemo kako ima problema s punjenjem fondova iz kojih se vrše isplate penzija, zbog čega je to tako?

- Teškoće u punjenju izvanbudžetskih fondova su hroničan problem od rata naovamo. Vremenom je sve veći broj stanovnika egzistencijalno vezan uz primanja iz tih fondova, ovdje uglavnom mislim na penzionere. Paralelno s porastom broja stanovnika koji ovise o penzijama, vlast, poslodavci uz, rekao bih 100-postotnu saglasnost zaposlenika, vrše pritisak i donose propise da se što manje izdvaja iz BDP-a za penzijski sistem. Pri tome zaboravljaju da sadašnje generacije nisu izgradile gotovo nijedno vrednije dobro, već „grickaju“ ono što im je ostavila generacija koju doživljavaju kao teret.

I trenutno se u javnosti raspravlja o potrebi smanjenja doprinosa, kao uvjetu za povećanje zaposlenosti, dolazak stranih investicija... Kako gledate na takve inicijative?

- Pri takvim inicijativama se ne želi vidjeti da doprinosi u Federaciji BiH nisu veći, već uglavnom manji nego u zemljama okruženja i u razvijenim zemljama Evrope. Prosječna bruto satnica u FBiH je 3,8 eura, a minimalna 1,7, i niža je od svih zemalja bivše Jugoslavije, osim možda Makedonije i Kosova. Svjedoci smo da je Njemačka, a slično je i kod ostalih zapadnoevropskih zemalja, nedavno donijela zakon o minimalnoj bruto satnici od 8,5 eura, prosječna je, vjerovatno, viša od 20 eura. Pa pitam se gdje je cijena rada konkurentnija? Pitam se šta će poslovni sektor dobiti na konkurentnosti u odnosu na cijenu rada u zapadnoj Evropi, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji... ako mu se prosječna ili minimalna bruto satnica smanji za 0,1-0,2 eura?

Kome bi onda koristilo smanjenje doprinosa?

- Tom mjerom će se samo povećati profiti stranih banaka, stranih trgovačkih lanaca, a istovremeno dovesti socijalni sektor u još veću krizu. Mislim da treba izučiti i posljedice potpuno istih mjera koje je uradila RS 2007. godine, koje su rezultirale povećanjem nezaposlenosti sa 34,2 na 38,4 posto i smanjenjem broja zaposlenih u tom periodu za 20.000. Predlažem da se identificiraju i otklone uzroci koji dovode do toga da se „istopi“ izuzetno konkurentna cijena rada do konačne cijene proizvoda sa 3,8 na više od 20 eura.

Isplate nacrno

Prije nekoliko dana Porezna uprava FBiH pozvala je radnike da provjere svoj status, s obzirom na to da veliki broj poslodavaca ne vrši uplatu doprinosa. Kako se to odražava na rad Zavoda, s obzirom na to da mnogi zbog toga ne mogu ostvariti pravo na penziju?

- Uz naprijed spomenute sistemske probleme koje imamo, potrebno je istaći finansijsku nedisciplinu, dakle izbjegavanje ili odlaganje plaćanja doprinosa naročito državnih kompanija, zdravstvenih ustanova i hiljada manjih poslodavaca. Naša procjena je da godišnje izgubimo zbog toga oko sedam posto prihoda, odnosno oko 110 miliona. Najgore u tome je da vlasti to čak i pravno „aminuju“. Naprimjer, postoji čak zakon koji “Željeznicama FBiH” omogućava da ne plaćaju doprinose, rudnicima (osim Banovića i Đurđevika) neformalno se omogućava isto. Pri tome, ni vlastima ni zaposlenicima tih firmi ne pada na pamet da rade i primaju solidne plaće, sa sredstvima koja su im, svojim radom, ostavile generacije koje su sada u penziji. U prethodnih nekoliko godina počeli su i kantoni odlagati plaćanje doprinosa, tako da neki od njih duguju doprinose za dvije-tri pa i više plaća.

Kako to spriječiti?

- Porezna uprava se žali da nema dovoljno inspektora da uspješnije kontrolira naplatu svih javnih prihoda. Možda je to i tako, ali nešto se mora uraditi da se spriječi masovna prevara, koju radi oko 90 posto malih poslodavaca, advokata, stomatologa i drugih samostalnih obrtnika u obračunu plaća na način da se prikazuje minimalna ili umanjena plaća kao osnovica za obračun, a nacrno isplaćuje razlika.

Šešelj nema pravo na penziju, na sudu ćemo to dokazati!  

Zavod je u posljednje vrijeme spominjan i u kontekstu haškog optuženika Vojislava Šešelja, koji je zatražio invalidsku penziju od Zavoda na čijem ste čelu. Ima li novosti u ovome slučaju?  

- Ja sam već više puta ponovio da je naš stav da on nema ni pravnog, a kamoli nekog drugog osnova da mu priznamo pravo na invalidsku penziju i mi ćemo pri tome ostati. Kroz sudski ili drugi pravni put to ćemo i postići.

Vlada FBiH nije se mogla koncentrirati na reformu zbog političkih kriza, hapšenja...

- Mandat Vlade FBiH je obilježen političkim krizama, pokušajima prekompozicije vladajuće većine, hapšenjima predsjednika, ministara... U takvom ambijentu naravno da nije realno očekivati da se Vlada koncentrira na reformu tako krupnog sistema kakav je penzijski sistem - smatra Krnjić.