KOMENTAR DANA

Zaslužujemo li kaznu?!

Čak 4,1 milijardu KM platili smo ove godine hranu iz uvoza, stvarajući rekordan deficit u robnoj razmjeni

Čak 4,1 milijardu KM platili smo ove godine hranu iz uvoza. Fena

Alen Bajramovic

29.12.2025

Kraj je godine, svode se računi, vrši popis i prave inventure, a brojevi nam ni ovaj put ne daju povoda za optimizam. Naprotiv, prilika je ovo da se još jedanput, više nego ikada, zabrinemo nad našom i sudbinom budućih generacija, jer s neodgovornošću i bahatošću srljamo u propast i glad s prvom značajnijom krizom koja bi nam zatvorila granice. A imali smo već takvih, u danima pandemije koronavirusa, naprimjer, kada smo panično kupovali namirnice i gomilali zalihe.

Čak 4,1 milijardu KM platili smo ove godine hranu iz uvoza, stvarajući rekordan deficit u robnoj razmjeni prehrambenog sektora od nevjerovatnih 3,1 milijardu maraka. Zemlja koja je nekada bila poznata po velikim prerađivačkim sistemima i proizvodila veći dio hrane za potrebe vlastitog stanovništva, danas kupuje i meso, i mlijeko, poljoprivredne artikle i žito, pa čak i vodu, jer na zapuštenim obradivim površinama ne proizvodi ni trećinu potrebnih količina. Dok stotine miliona KM, koji se s različitih nivoa vlasti, očigledno bez značajnijih rezultata, usmjeravaju u poljoprivredne podsticaje, našim novcem razvijamo tuđe ekonomije. Upozorenja koja godinama dolaze iz medija, od eksperata, vladinih i nevladinih organizacija, ne slušamo, pa poput pacijenta upitnog mentalnog zdravlja trpimo dvostruku štetu, dok sve više tonemo u ovisnost o uvozu.

Propuštenih prilika sjetit ćemo se kada bude prekasno da žalimo zašto nismo slijedili primjere razvijenijih država, koje decenijama razvijaju vlastitu proizvodnju hrane, svjesne da ova grana proizvodnje nije izvor basnoslovne zarade, ali stabilnosti i sigurnosti svakako jeste. S cijenama hrane, koje posljednjih godina vrtoglavo rastu, takvo pravilo se mijenja, ali pitanja koliko je prehrambena industrija danas možda mogla predstavljati i okosnicu razvoja, da smo razmišljali na vrijeme, zavijek će ostati bez odgovora.

U državi sa značajnim prirodnim potencijalima, ali praznim selima, zapuštenim njivama i pašnjacima, jedina logična pitanja su – zaslužujemo li kaznu zbog ovakvog odnosa i zaslužujemo li zemlju na kojoj smo imali privilegiju da budemo rođeni.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.