Mada su iz SDP-a BiH požurili da prošlonedjeljni sastanak političkih lidera kod reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) BiH Huseina ef. Kavazovića označe i kao nedopustivo i direktno miješanje vjerskog lidera Bošnjaka u političke tokove i odnose, čini se da to ipak nije bila Kavazovićeva namjera niti su ostali učesnici sastanka to doživjeli na način kako to vidi predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Gorko iskustvo

Doista, teško je povjerovati da bi Radončić ili Konaković, nakon gorkog iskustva koje su u prošlosti imali i imaju sa SDA i Bakirom Izetbegovićem, bili spremni bacati pojas za političko spašavanje načetog i izbušenog broda najveće bošnjačke stranke.

Njihove duboke političke razlike, u odnosu na korumpiranu vlast predvođenu SDA i različite vizije budućnosti države i naroda, očito, ostaju nepomirljive. Ali najmanji zajednički imenilac mora ostati državotvorna briga za prognane povratnike u RS, Bošnjake i Hrvate, i Srebrenicu, kao mjesto genocida.

To je crvena linija, kako kaže reis Kavazović, ne samo za Islamsku zajednicu, koja je zabrinuta i za svoj opstanak na ovom dijelu BiH.  

Balansiranje IZBIH

Izjava koja je potpisana, ne s Islamskom zajednicom, nego u prisustvu i poželjnu medijaciju reisu-l-uleme, spisak je konkretnih sistemskih mjera pomoći povratničkoj populaciji i žrtvama genocida i etničkog čišćenja. U tome trebaju učestvovati svi nivoi vlasti i sve stranke, i one probošnjačke, i one probosanske, i vladajuće i opozicione.

Okupljanje na poziv ef. Kavazovića ima još jednu važnu dimenziju. Pojedini analitičari u tome vide početak novog, balansiranijeg odnosa IZBiH prema svim bošnjačkim i probosanskim strankama i političarima, gdje više ne bi smjelo biti ekskluzivne i nekritičke bliskosti Islamske zajednice sa SDA i njenim liderom.