Ušli smo u još jednu sedmicu bez nove Vlade FBiH, više od šest mjeseci nakon što su održani opći izbori u našoj zemlji.

Iako je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) tačno u noći izbora 3. oktobra nametnuo promjene koje su za cilj imale deblokiranje Federacije BiH, koja je ulazila već u petu godinu s Vladom u tehničkom mandatu, do deblokiranja, kao što i sami svjedočimo, nije došlo.

Mada je Kristijan Šmit ubrzao procese i uklonio neke mehanizme u funkcioniranju domova naroda BiH, ali istovremeno nacionalnim klubovima pojedinačno dao veću moć u izboru novog rukovodstva FBiH, on je potpuno zanemario drugi izvor potencijalne blokade, a to su funkcije predsjednika i potpredsjednika Federacije, gdje samo jedno od njih troje može odbiti dati saglasnost za formiranje novih vlasti i tako držati FBiH za taoca.

To se upravo desilo s Refikom Lendom. Najprije je SDA, naočigled i međunarodne zajednice i stranaka opozicije, četiri delegata stranaka osmorke „prevela“ na svoju stranu, da bi, preko potpredsjednika FBiH, sada blokirala novu većinu da uspostavi novu Vladu Federacije BiH.

Stoga su mnoge oči uprte u Kristijana Šmita i očekuju njegovu reakciju, odnosno odluku kojom će deblokirati FBiH i omogućiti uspostavu novih vlasti.

Odluka o nametanju Vlade FBiH, koju pojedini prognoziraju, svakako ne bi bila dobro rješenje. Naime, ona ne bi riješila problem koji je i dalje ugrađen u sam sistem, a to je da i dalje postoji i suviše velik prostor za blokadu FBiH i držanje cijelog entiteta kao taoca nezajažljive volje za vlašću jedne političke opcije.

Zato nam od Šmita treba odluka koja će na minimum svesti mogućnost da jedan od tri člana Predsjedništva FBiH blokira cijeli entitet i kao taoca drži oba doma Parlamenta, tj. demokratsku volju građana Federacije BiH.

S obzirom na to da je iluzorno očekivati da će političke stranke po tom pitanju postići bilo kakav dogovor, Šmit je ponovo na potezu. Bit će poslije Bajrama, procjenjuju mnogi.