Svjetski priznati pisac, Sarajlija Aleksandar Hemon, dobitnik je glavne nagrade PEN centra Sjedinjenih Američkih Država za književno djelo. Ovu prestižnu nagradu Hemon je dobio za usmenu historiju o bh. izbjeglicama &quot;How Did You Get Here?: Tales of Displacement&quot;.

Hemonovi romani i novele koje pi&scaron;e na engleskom i maternjem jeziku prepoznati su u najrelevantnijim književnim krugovima na svijetu, a ovo priznanje jo&scaron; je jedna potvrda talenta rođenog Sarajlije.&nbsp;

Hemonu je u moru čestitki, na svoj način, čestitao i Danis Tanović, jedini bh. oskarovac. Tanović je Hemonu na dru&scaron;tvenoj mreži Facebook napisao, kratko i jasno: &quot;Bravo, lafe!&quot;

Inače, PEN Amerika ove nagrade dodjeljuje od 1963. godine.&nbsp;

Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. u Sarajevu. Iz BiH se odselio 1992. godine. Ovaj bh. pisac svjetskog glasa duže od dvije decenije živi u SAD. Prozu pi&scaron;e na engleskom jeziku, a njegova autobiografska proza &quot;Knjiga mojih života&quot; međunarodni je bestseler i knjiga koju je kritika opisala kao remek-djelo.

Ličnost dana Aleksandar Hemon

Bravo, lafe!

Agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Sakib Softić jučer je predao aplikaciju za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije, koju je ovaj sud izrekao prije deset godina.&nbsp;

Zbog zahtjeva za reviziju ovih dana stižu burne reakcije predstavnika RS u smislu &nbsp;optužbi o neustavnom djelovanju &bdquo;bo&scaron;njačke političke komponente&ldquo;, uni&scaron;tenju povjerenja, pomirenja i čega sve ne, ba&scaron; kao da su ti isti u protekle 22 godine bili &nbsp;perjanice za&scaron;tite ovih ljudskih i političkih vrijednosti u BiH. &nbsp;

S ni&scaron;ta manje snage, u smislu zastupanja prava na reviziju, reagiraju i predstavnici Federacije, tačnije bo&scaron;njački politički predstavnici, poku&scaron;avajući nam ovo pitanje &nbsp; nametnuti kao njihovu neprestanu brigu o na&scaron;oj pro&scaron;losti i budućnosti, zaboravljajući da je revizija pravo žrtava na istinu o događajima koji su od njih i napravili žrtve, a nikako nečija dobra volja ili politička vizija. Taman posla!

Treba sumnjati da će zahtjev za reviziju, pred općim kolapsom svega &scaron;to život znači u BiH, predstavnici i jednog i drugog entiteta i naroda koje predstavljaju, od danas imati na dnevnom političkom meniju kao razlog za sve dosada&scaron;nje neuspjehe svojih &nbsp;politika.&nbsp;

Revizija će, već se to vidi, itekako dobro doći onima koji nemaju odgovora ko je u državi godinama krao i otimao, za&scaron;to se ne grade fabrike i ne otvaraju nova radna mjesta, zbog čega propadaju banke, za&scaron;to omladina hljeba traži u Afganistanu, Ukrajini... &nbsp;

Stoga, jučer predatu aplikaciju za reviziju presude treba ostaviti sudijama Međunarodnog suda pravde u Hagu i vjerovati da su pravni argumenti koje im je ponudio bh. tim za reviziju, s agentom Sakibom Softićem na čelu, dovoljno snažni da ih sudije i prihvate. Ili, ako nisu, da ih odbace! &Scaron;ta god da se dogodi u Hagu, žrtve su jedine koje svoj sud imaju pravo izreći i nakon Suda! &nbsp; 
&nbsp;

Komentar dana

Pravo na reviziju

Prije skoro sedam godina Nedim Fejzić je u krvavom pohodu kroz selo Hlapčevići kod Visokog ubio troje ljudi, a sedmero ranio, među kojima je i četvero djece. Kasnije će se ispostaviti da je Fejzić bolovao od paranoidne &scaron;izofrenije i da nije redovno uzimao lijekove.&nbsp;

Uzima li Fejzić danas neophodne lijekove, nije poznato, ali se zna da u BiH trenutno nema &nbsp;lijeka &bdquo;moditen&ldquo; za oboljele od &scaron;izofrenije i paranoidne psihoze, &scaron;to su dijagnoze spominjane i u njegovom slučaju.

Dodu&scaron;e, s obzirom na to da u prodaji ima lijekova s ovim sastojkom i od drugih proizvođača, samo su mnogo skuplji od &bdquo;moditena&ldquo;, čiji tro&scaron;kovi idu na teret socijalnog osiguranja, možda država novcem građana za oboljele poput Fejzića koji su na liječenju, ali u zatvoru, te skupe lijekove kupuje.&nbsp;

No, u ovom trenutku za dru&scaron;tvo vi&scaron;e nije problem Fejzić, nego stotine, a možda i nekoliko hiljada oboljelih od &scaron;izofrenije čije porodice jedva osiguravaju novac za osnovne potrep&scaron;tine, a kamoli za skupe lijekove.&nbsp;

U ovom trenutku niko ne zna koliki je broj oboljelih od &scaron;izofrenije bez redovne terapije i ko od njih može poći u kakav pohod sličan onom Fejzićevom. Da razloga za strah ima, upozoravaju i ljekari koji kažu da je realno očekivati pogor&scaron;anje stanja takvih pacijenta i da oni mogu biti opasni i za &scaron;iru zajednicu.&nbsp;

Drugim riječima, svakodnevno je svako od nas u opasnosti da sretne nekog od oboljelih od &scaron;izofrenije koji ne uzimaju redovno terapiju, ba&scaron; u trenutku kada nisu svjesni svojih postupaka i &nbsp;kada, uz sve uvažavanje njihovog stanja, uistinu predstavljaju hodajuće bombe.&nbsp;

Zato, nadležni bi trebali hitno ispitati za&scaron;to u apotekama nema jedinog besplatnog lijeka za oboljele od &scaron;izofrenije i riskira li to neko možda nove hlapčeviće zbog nečijeg interesa da se rasprodaju skupi lijekovi za oboljele od ove bolesti. Ali, neko bi morao reagirati i hitno rije&scaron;iti ovu situaciju, jer &nbsp;eventualne posljedice ne mogu kupiti ni platiti nikakvim nekome namijenjenim profitom.

Hodajuće bombe

Premijer liga Bosne i Hercegovine godinama je bila na marginama. Kvalitet igre u najelitnijem razredu bh. nogometa bio je lo&scaron;, stadioni poluprazni, a u sveopće sivilo uklopile su se i sudije.&nbsp;

Bio je to jasan signal čelnicima Nogometnog saveza BiH da poduzmu hitne korake. Liga je od ove sezone skraćena na 12 klubova, a već je primijećen napredak. Najvi&scaron;e se to odnosi na suđenje.&nbsp;

Liga je postala zanimljivija, a ekipe su u ovoj sezoni ostvarile najvi&scaron;e gostujućih pobjeda u historiji Premijer lige. Krovna kuća evropskog nogometa (UEFA) prepoznala je napredak, pa je na adresu NSBiH poslala zahtjev za delegiranje bh. sudije Ognjena Valjića za utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. O kojoj je utakmici riječ, bit će poznato za nekoliko dana.&nbsp;

Nema sumnje da je mladom Banjalučaninu ukazana velika čast i povjerenje, ali i odgovornost da na najbolji način u Evropi predstavi BiH.

Ognjen Valjić rođen je 20. maja 1981. godine u Banjoj Luci. Od 2011. nalazi se na FIFA-inoj listi.

Ličnost dana Ognjen Valjić

Novo priznanje

Nakon &scaron;to je u Memfisu stigao u polufinale, najbolji bh. teniser Damir Džumhur nastavio je s dobrim igrama i na narednom turniru u Sjedinjenim Američkim Državama.

U 1. kolu turnira u Delraj Biču, Damir je bez velikih problema savladao Rusa Konstantina Kravčuka, 6:3 i 6:4 i ponovio rezultat od pro&scaron;le sezone kada je stigao do 2. kola ATP 250 turnira. Ono &scaron;to je posebno bitno za Džumhura jeste da se nalazi blizu svog najboljeg renkinga, 71. mjesta na svijetu (trenutno na 79. mjestu), i ako u narednim turnirima bude imao solidne nastupe, brzo će krenuti prema svom cilju, plasmanu u top 50 igrača svijeta.

Za ljubitelje tenisa u Bosni i Hercegovini posebno je važno da Damir ostane u svojoj najboljoj formi kako bi pomogao da na&scaron;a reprezentacija u aprilu nastavi pisati historiju.

U aprilu ćemo u Zenici dočekati Holandiju u 2. kolu Prve grupe Euro-afričke zone, a eventualni trijumf značio bi plasman u plej-of i meč za ulazak u najjaču, Svjetsku grupu.

Ličnost dana        Damir Džumhur

Korak do najboljeg renkinga karijere

Nekoliko stotina uglavnom mladih i obrazovanih Tuzlaka krenut će ovih dana put Afganistana da rade u američkoj vojnoj bazi Bagram kako bi osigurali egzistenciju sebi i svojim porodicama.

Svi koji odlaze godinama su bili bez posla, pa su egzistencijalni spas potražili u azijskog zemlji, jer ga, i pored najbolje volje, u svojoj državi nisu mogli naći.&nbsp;

Otužno je bilo gledati redove mladića i djevojaka pred tuzlanskim hotelom u kojem su ovog mjeseca predstavnici kompanije &bdquo;Flour&ldquo; intervjuirali potencijalne putnike na rad u Afganistan.&nbsp;

I žene i mu&scaron;karci, dugogodi&scaron;nji vlasnici diploma Tuzlanskog univerziteta bez zaposlenja, privatni obrtnici koji su, &scaron;to zbog nameta države, &scaron;to zbog općeg stanja u njoj, bili prisiljeni zatvoriti svoje radnje, sve poznata gradska lica, željeli su samo jedno: da rade i žive od svog rada.&nbsp;

Bosanci i Hercegovci, poznato je, poželjna su radna snaga diljem svijeta, počev od onih koji hljeb zarađuju kao pomoćno osoblje na kruzerima, vojnim bazama NATO-a po Iraku i Afganistanu, do medicinskih sestara i ljekara koji su se posljednje dvije-tri godine rasplinuli po bolnicama i staračkim domovima &scaron;irom Evrope. Jednostavno, gdje god da odu, za sobom ostavljaju trag po&scaron;tenih, stručnih i vrijednih radnika, utirući tako put sljedećim spremnim za odlazak!

Država sigurno zna da svakodnevno trbuhom za kruhom u bijeli svijet odlazi njena najpotentnija radna snaga i da godi&scaron;nje u potrazi za poslom iz nje nestane stanovnika dovoljno za jedan prosječan bosanski grad. Zna i ne radi ni&scaron;ta da bude drukčije.

Kada na rad u Afganistan iz Tuzle uskoro ode 500 do 1.000 mladića i djevojaka, mladih bračnih parova, hranitelja porodica&hellip; pitanje je hoće li se iko od onih koji su im prije koji mjesec obećavali posao i pravdu samo da bi glasali za njih, poče&scaron;ati po glavi i upitati za&scaron;to ba&scaron; u Afganistan.&nbsp;

Naravno da neće, jer nisu ni do sada. Sjetit će ih se opet samo za izbore i kada budu trebali naplatiti porez!

Gastarbajteri u Afganistanu

Neboj&scaron;a Stanojević ovih je dana na novinske stupce dospio kao vođa tima &quot;Synergy Moon&ldquo;, koji &scaron;alje robota na Mjesec. Ranije, 2004. godine, Tuzlak je pokrenuo bosansku ekspediciju oko svijeta iz koje je nastao dokumentarni serijal &bdquo;Put oko svijeta &ndash; Prva bh. ekspedicija&ldquo;.&nbsp;

Ovaj reditelj, publicista, istraživač i humanista autor je brojnih dokumentarnih filmova i reportaža sa svjetskim ličnostima kao &scaron;to su Dalaj-lama, Elton Džon (John), Tina Tarner (Turner), Nelson Mandela... Za sebe kaže da ne sanja svoje snove, već ih živi. Vlastitim primjerom Stanojević može biti inspiracija mladima, pogotovo onima u BiH, da se upornost i predan rad uvijek na kraju isplate.

Svjedoči to i Stanojevićev notes u koji pi&scaron;e sve svoje ideje i snove, a, kako kaže, sve &scaron;to je u njemu do sada zapisao, realizirao je, jer za dobre ideje uvijek dođe i dobro vrijeme. Stanojević je rođen 1969. u Tuzli, a 1992. godine emigrirao je u Južnu Afriku. Posljednju godinu i po živi u Istri.

Ličnost dana Nebojša Stanojević

Živi svoje snove

Informacija o tome da je vrlo realno očekivati da će Međunarodni monetarni fond (MMF) čekati jo&scaron; do kraja marta, te će, nastave li se političke blokade, raskinuti aktuelni pro&scaron;ireni aranžman sa BiH težak 1,077 milijardi KM, a koju je obznanio ministar finansija RS Zoran Tegeltija, samo je logična posljedica niza uzroka.

Na prvom mjestu, kontinuirana politička kriza vlasti, koja se, iz poznatih razloga, pretvorila u otvoreni rat na relaciji između srpskih predstavnika u institucijama BiH i lidera SDA i člana Predsjedni&scaron;tva BiH Bakir Izetbegovića.

Međunarodni monetarni fond, koji treba biti određeni garant makroekonomske stabilnosti u BiH, a time i stranim investitorima da ulažu u na&scaron;u državu, reklo bi se, na&scaron;ao se u neobranom grožđu. Njegovo napu&scaron;tanje BiH značilo bi jo&scaron; jedan udarac za na&scaron;u državu, koju političke svađe već izvjesno vrijeme vuku u ambis.

Ponajvi&scaron;e zbog toga &scaron;to gubimo važnu polugu, svojevrsnog korektora u osiguravanju fiskalno stabilne i finansijski održive države. Treba, naime, imati na umu da je MMF-ov striktni program za BiH, osim &scaron;to državi donosi potreban novac, usmjeren ka dono&scaron;enju strukturalnih reformi pomoću kojih BiH jače napreduje ka EU.

Bez toga, te&scaron;ko možemo imati potrebnu disciplinu u dono&scaron;enju socioekonomskih reformi, koje nam donose ne samo kandidatski status u EU nego i potrebnu sposobnost da idemo ukorak s reformama koje već duže provode na&scaron;i susjedi u regionu. Ono &scaron;to vlasti u ovom momentu treba najvi&scaron;e brinuti jeste skoro pa sigurni pad stranih investicija, koji će neminovno slijediti.&nbsp;

Ali, sve to, čini se, posvađane političare, koji se natječu u &scaron;to o&scaron;trijoj retorici, &scaron;to že&scaron;ćim potezima, mnogo ne brine. Odgovornost je riječ koja je posve izbačena iz njihovih platformi. Odgovorna politika ne&scaron;to je &scaron;to je vi&scaron;e svojstveno, primjerice, Srbiji, ili Crnoj Gori nego BiH. Ipak, nadati se da će razum prevladati prije nego &scaron;to bude prekasno.

I MMF bježi iz BiH?

Punih 25 godina otkako su prvi povratnici montirali &scaron;atore u dolini Sutjeske, dokazujući tako svoju čežnju za domovima iz kojih su protjerani i odlučnost da se vrate u okolna sela, prvi stubovi za struju trenutno se postavljaju u Zamr&scaron;tenu. Kao da su katranom premazani trupci od suhog zlata, čak četvrt stoljeća povratnici u podnožje Treskavca, u kojem je nekad uspijevala čak i kafa, morali su sagorijevati svijeće kako bi razbili mrak u selu.&nbsp;

Zamr&scaron;ten nije jedino selo u kojem je sve namr&scaron;teno i zamr&scaron;eno, u kojem se povratnici poput male djece raduju izumima Tesle i Edisona. &nbsp;

Jo&scaron; je mnogo povratnika koji u 21. stoljeću žive u mraku, siroma&scaron;tvu, daleko od &scaron;kole, bolnice, prodavnice. Samo zbog toga &scaron;to ne žive u općini važnijoj od drugih, &scaron;to nisu mogli utjecati da međunarodna pomoć ne zavr&scaron;i u džepovima stranačkih tajkuna i &scaron;to malo ko shvata koliko je zamr&scaron;tenski mrak teži od gradske magle, koja često puni prve stranice &scaron;tampe i minute dnevnika.&nbsp;

Povratnički problemi već dugi niz godina kao da nikoga ne dotiču, kao da se podrazumijevaju i kao da nailaze na neizgovoren odgovor: &bdquo;Ko im je kriv &scaron;to su se vratili.&ldquo; Mnogi su davno potro&scaron;ili svoj patriotizam, odlučili živjeti tamo gdje struja nije problem, a ne u mjestima prema kojima ih je, prije 16 godina, srce vuklo. (I) zbog toga se danas gradovi uz Drinu pretvaraju u gradove staraca, u kojima je života i Bosne sve manje.&nbsp;

Mnogi će reći da je proces povratka zavr&scaron;en prije nekoliko godina. Od ljubavi, prema Bosni i zavičaju, ne može se živjeti. Ali, može od farmi ovaca podignutih nakon odluke Rijaseta IZBiH da se kurbani moraju otkupiti u BiH. Moglo bi i od plantaža malina s neobrađenih obala Lima, proizvodnje krompira s rogatičkih visoravni, ribe s Drinskog jezera, vode s bistrih žepskih izvora... o fabrikama da i ne govorimo.&nbsp;

Moglo bi kada bi povratak bio bitan, kada bi povratnici bili ravnopravni, kada bi se u ovoj zemlji vidjelo dalje od ličnog i stranačkog plota.

Povratnici u mraku

Svjetsko prvenstvo u skijanju u Sent Moricu ostat će zapamćeno po austrijskom skija&scaron;u Marselu Hir&scaron;eru (Marcel Hirscher), koji je jučer, posljednjeg dana smotre, pokupio i treće zlato, potvrdiv&scaron;i da na snježnim stazama trenutno nema dostojnog konkurenta.&nbsp;

Dvadedestsedmogodi&scaron;nji Austrijanac je posljednju pobjedu ostvario u slalomu, a prije toga, osvojio je zlato i u veleslalomu, te kombinaciji. Tako, postao je prvi skija&scaron; koji je na jednom prvenstvu osvojio tri najsjajnija odlična u tri različite discipline, a s njima, popravio je svoj ukupni bilans u karijeri na &scaron;est zlatnih zemalja sa svjetskih prvenstava. Bolji učinak ima samo njegov sunarodnjak Toni Sailer, koji je osvojio sedam. Također, prvi je skija&scaron; nakon 1999. godine i legendarnog Alberta Tombe koji je pobijedio i u slalomu i u veleslalonu.

No, to nije sve. Hir&scaron;erova forma iz Sent Morica jasan je pokazatelj kako će teći nastavak sezone u Svjetskom kupu, u kojem Austrijanac drži vrh poretka i na putu je da osvoji i &scaron;esti naslov ukupnog pobjednika. Do sada, Hir&scaron;er je u Svjetskom kupu ostvario 43 pobjede, a na podij se penjao čak 105 puta. Jedino čime se ba&scaron; ne može pohvaliti je učinak sa zimskih olimpijskih igara, jer je do sada osvojio samo jednu medalju, i to srebrnu u Sočiju.

LIČNOST DANA    Marsel Hiršer

Kralj skijanja

Najnovija kriza u BiH izazvana najavom predaje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije, prema svemu sudeći, mogla bi kulminirati potpunom blokadom rada Parlamenta BiH i Vijeća ministara, na čije sjednice, prema nekim naznakama, predstavnici stranaka iz RS u narednom periodu ne namjeravaju dolaziti.&nbsp;

Čak je jučer Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH, kazao da &bdquo;može doći i do sukoba&ldquo;, a brojne su reakcije iz RS na odluku o pokretanju revizije presude poprimile prijeteće tonove.&nbsp;

Za sada je neizvjesno ko i kako će naći izlaz i rje&scaron;enje iz novonastale situacije i kako će se bez sile raspetljati svojevrsni Gordijev čvor koji sve vi&scaron;e steže državu i čije posljedice u konačnici najvi&scaron;e osjećaju građani.&nbsp;

Premda je pitanje zadovoljenja pravde i prava na pokretanje postupaka u ime pravde ne&scaron;to o čemu ne bi trebalo biti dilema i rasprava, činjenica je da su političke strukture u BiH, nažalost, zarad prvenstveno vlastitih interesa uspjele, zloupotrebljavajući upravo ovo pitanje, stvoriti ambijent u kojem se građanima nameće polarizacija prema njihovim stavovima.&nbsp;

Također, činjenica je da je tema o reviziji presude, osim novonastale krize, poslužila i kao pla&scaron;t kojim političari nastoje prekriti svoj nerad i neuspjehe i jo&scaron; jednom posegnuti za starim oprobanim receptom, a to je da buđenjem i hranjenjem međunacionalne mržnje nastoje za sebe osigurati jo&scaron; koji mandat na vlasti.

Jer, očigledno je da računaju da jedino na taj način građani u ovoj zemlji mogu dobiti amneziju i zaboraviti ko je kriv za to &scaron;to ih je većina gladna, bez posla, s niskim primanjima, da udi&scaron;u zagađen zrak, da imaju probleme s javnim prijevozom, vodom, da im je ugrožena sigurnost, da kriminal i korupcija cvjetaju...

No, možda su se političari ovaj put ipak prevarili. Jer, sudeći prema komentarima u javnosti, i oni građani koji podržavaju zahtjev za reviziju presude i oni koji nisu njeni zagovornici, ne žele amnestirati &nbsp;&bdquo;svoje&ldquo; političke predstavnike od odgovornosti za težak život njih i njihove djece i &scaron;tetu koju nanose i njima i državi.&nbsp;

Gordijev čvor

Film Faruka Sokolovića &bdquo;Makedonac&ldquo;, koji je u petak prikazan u Mostaru, priča je o pobjedi dobra nad zlom i ljudskosti nad divlja&scaron;tvom. Nastala je u najtežem periodu u novijoj historiji na&scaron;e zemlje, prije 25 godina, u opkoljenom Goraždu, a decenijama koje su pred nama slat će dobrim ljudima razumljivu poruku da heroji nisu zli ljudi koji su ubijali nejake, već časni ratnici koji su, uprkos tragediji koju su doživjeli, imali snage, razuma i humanosti da se ne svete, da oproste i da spa&scaron;avaju živote.

Upravo tako je postupio Amir Reko Makedonac, prvi komandant 43. drinske udarne brigade ARBiH iz Goražda. Oficir biv&scaron;e JNA koji je radio u Bitolju i Zaječaru, početkom rata u BiH odlučio je napustiti službu te dolazi u već napadnuto Goražde. Imenovan je za komandanta 43. drinske udarne brigade, koja je odolijevala najtežim napadima na desnoj obali Drine.&nbsp;

U komandi brigade, od kurira je saznao za smrt najdražih, majke Azize, djeda Salke i jo&scaron; petero rođaka. Skromni oficir o svemu je progovorio tek 2012., kada smo zabilježili potresan susret komandanta Reke s njegovim ratnim zarobljenicima. Od tada priča o ovom heroju ne gubi na aktuelnosti. Amir Reko danas je uspje&scaron;an biznismen. Rođen je 1963. godine u selu Gudelj &ndash; Jo&scaron;anica kod Foče. Oženjen je i ima dvoje djece.

Ličnost dana Amir Reko

Časni komandant

Poraz nikad nije dobar način da se započne karijera u novom klubu. Upravo to se dogodilo Jusufu Nurkiću, u debiju za Portland trejl blejzerse u NBA ligi, jer je njegov tim potučen do nogu u meču protiv Juta džeza.

No, &scaron;to se samog Nurkića tiče, bolji debi nije mogao ni poželjeti. Trener mu je podario tek 21 minutu na parketu, imajući u vidu da je na&scaron; ko&scaron;arka&scaron; van forme, ali je bh. reprezentativac svaku sekundu maksimalno iskoristio. Ubilježio je 13 poena, bez proma&scaron;aja iz igre, sedam skokova i tri ukradene lopte. Nije zanemarivo ni da je u ovoj utakmici nasuprot sebe imao jednog od najskupljih svjetskih centara, francuskog gorostasa Rudija Gobera (Rudy Gobert).

S obzirom na to da će Nurkić, kako tvrde NBA analitičari, dobivati sve vi&scaron;e prostora, prvi meč u dresu Portlanda mogao bi zaista biti &quot;početak jednog divnog prijateljstva&quot;.

Jusuf Nurkić rođen je 23. avgusta 1994. u Živinicama. Nakon prvih ko&scaron;arka&scaron;kih koraka u La&scaron;kom, igrao je za Cedevitu i Zadar, a potom se preselio preko velike bare, u najjaču svjetsku ligu. Prije prelaska u Portland, Nurkić je branio boje Denver nagetsa.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Jusuf Nurkić

Početak jednog divnog prijateljstva

Odlučeno je: Bosna i Hercegovina podnosi aplikaciju za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu iz 2007. godine po tužbi BiH protiv Srbije! Ovu odluku sinoć je javnosti saopćio bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva BiH Bakir Izetbegović nakon savjetovanja o podno&scaron;enju aplikacije kojem su prisustvovali mnogi predstavnici bh. politike, akademske zajednice, predstavnici žrtava, kao i Islamske zajednice BiH.

Tim eksperata uključenih u pripremu aplikacije, na čelu sa Sakibom Softićem, opunomoćenikom BiH u postupku podno&scaron;enja aplikacije za reviziju, saznajemo, prisutne na sinoćnjem savjetovanju obavijestio je o postojanju novih i neoborivih dokaza i činjenica koji će potvrditi uče&scaron;će režima Slobodana Milo&scaron;evića u agresiji na BiH i zločinima koje je taj režim počinio nad građanima na&scaron;e zemlje.

O koliko kvalitetnim i za sud relevantnim dokazima se radi, naravno, procijenit će sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu, &scaron;to svi mi, a posebno oni koji su tokom agresije izgubili svoje najmilije, s nestrpljenjem očekujemo.

Podno&scaron;enje aplikacije za reviziju presude MSP iz 2007. godine ima za cilj utvrđivanje istine o ulozi jednog režima u tragičnim događajima devedesetih godina na prostoru BiH, a nikako adresiranje krivice građanima Srbije za ne&scaron;to &scaron;to je režim činio u njihovo ime.

Zahtjev za reviziju, svakako, ne bi smio biti&nbsp; prepreka procesu pomirenja među narodima, kao ni građenju kvalitetnih političkih i svakih drugih odnosa sa susjednim državama među kojima Srbija, bez obzira na to &scaron;ta se događalo u pro&scaron;losti, važi za nekoga s kim BiH treba i mora graditi dobre odnose.

Za očekivati je da zahtjev za reviziju neće poremetiti političke odnose unutar BiH, kako to najavljuju neki političari iz Banje Luke. Isto tako, za očekivati je da tim pravnika koji zastupa reviziju neće dozvoliti da bh. žrtve jo&scaron; jednom budu ponižene.

Pravda za žrtve

Filmografija Aide Begić, rediteljke poslijeratne generacije u BiH, bogatija je za jo&scaron; jedno dugometražno ostvarenje. Nakon nagrađivanih drama &quot;Snijeg&quot; i &quot;Djeca&quot;, Begić je na jugoistoku Turske, u &Scaron;anliurfi, jučer zavr&scaron;ila snimanje svog novog igranog filma &quot;Yetim&quot;, koji govori o sirijskoj siročadi.

Međunarodno priznata bh. rediteljka, dobitnica prestižnih nagrada na filmskim festivalima u Kanu, Solunu, Lisabonu, Fajru i rodnom Sarajevu, posjetila je sirijske izbjeglice u Turskoj jo&scaron; pro&scaron;le godine, slu&scaron;ala stra&scaron;ne priče o djeci koja su u ratom zahvaćenoj zemlji ostala bez jednog ili oba roditelja.

Kada je sirijsku siročad upoznala, priznala je, dobila je konkretnu sliku o svemu &scaron;to se de&scaron;ava, a &scaron;to nije mogla hladnokrvno gledati. Priznala je da, kada se susrela sa sirijskim izbjeglicama, posebno s jetimima, susrela se i sa mnogo boli. Ali, u svemu tome radovala ju je činjenica da ljudi, uprkos svemu proživljenom, nisu izgubili nadu i volju za životom. &nbsp;

De&scaron;avanja u Siriji veoma su potresla na&scaron;u rediteljku i nije ih mogla ignorirati, jer slike nesretnih ljudi uveliko su je podsjetile na rat u BiH i nesreću njenog naroda.

Uporedo s ovim ostvarenjem, Begić priprema jo&scaron; jedan filmski projekt pod nazivom &quot;Balada&quot;, koji želi slaviti ženu koju rediteljka vidi kao veliku snagu, izvor ljepote i ustrajnosti, kakva je i sama. Begić je inače agilna članica Udruženja rediteljica i reditelja u BiH.

Rođena je u Sarajevu 1976. godine. U braku je s istaknutim snimateljem Erolom Zubčevićem, s kojim ima dvoje djece.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Aida Begić

Susret s boli

U idealnom svijetu države se ne bi mije&scaron;ale u kom&scaron;ijske poslove, kako se to pretenciozno nagla&scaron;ava u protokolu diplomatske bilaterale. Da je tako, Bosna i Hercegovina odavno bi bila prva, a ne na začelju, čak i iza Srbije, dakle bila bi lokomotiva evropskog ekspresa s destinacijom ka Briselu i Berlinu.

Ali, živimo u svijetu u kojem pravda često kasni ili je često zgazi politika. U biti, radi se o realpolitici, u kojoj je, trenutno, regionalni &scaron;ampion Aleksandar Vučić. Ostali su najče&scaron;će manje originalni imitatori - mnogi od njih i opskurne figure iz minulih balkanskih ratova. Zato nije nevažno kad u susjednoj Srbiji počne izborna utrka za predsjednika. Iako je to, naravno, samo unutra&scaron;nja stvar te države, a ne ono o čemu lome glavu Bosanci, Hrvati ili Crnogorci...

Za BiH nije isto imati jo&scaron; Tomislava Nikolića u bilo kojem srpskom političkom gnijezdu, znajući da je on, kao i Milorad Dodik, iz vlastitih interesa spreman rabiti neki imaginarni svesrpski patriotizam, od kojeg mnoge poslije tog &ldquo;juna&scaron;tva&rdquo; zaboli glava. Uprkos svemu, bolje je na čelu Srbije imati makar transformiranog Vučića, pa čak, i uz često ljigavi populizam, prozapadnog Vuka Jeremića.

Beograd, naravno, odavno mrsi konce i u BiH, pri čemu prolazi ili je pro&scaron;ao (sudski) nekažnjeno uz svu onu bosansku uspavanost, domaće političko vrenje i borbu za vlast i bh. resurse koji ostaju prioritet Sarajeva. Tim prije za BiH i jeste vrlo bitno ko će se popeti na srbijanski tron. O tome umnogome ovisi i hoće li se iz Beograda na Bosnu gledati kao na kapiju Zapada ili zadnja vrata Orijenta.

Uz sve, kad god su joj sitni &scaron;ićari bili preči od moralne opstojnosti, Bosna je bila podložna katastrofi, a onda i dugogodi&scaron;njoj stagnaciji. Ne zauzeti ispravan stav o važnim de&scaron;avanjima u vlastitoj avliji, odnosno regionu, najgora je vrsta političke nepismenosti. Važno je da političko Sarajevo konačno shvati svoju ulogu i obavezu - da artikulirano brani demokratski svijet sloboda i prava, jer u taj su projekt upravo u Bosni investirali Amerikanci i cijeli Zapad. I od toga se neće odustati.

&nbsp;

Bravo, lafe!

Pravo na reviziju

Hodajuće bombe

Novo priznanje

Korak do najboljeg renkinga karijere

Gastarbajteri u Afganistanu

Živi svoje snove

I MMF bježi iz BiH?

Povratnici u mraku

Kralj skijanja

Gordijev čvor

Časni komandant

Početak jednog divnog prijateljstva

Pravda za žrtve

Susret s boli

Zapadna kapija

Kolumne

Bravo, lafe!

Pravo na reviziju

Hodajuće bombe

Novo priznanje

Korak do najboljeg renkinga karijere

Gastarbajteri u Afganistanu

Živi svoje snove

I MMF bježi iz BiH?

Povratnici u mraku

Kralj skijanja

Gordijev čvor

Časni komandant

Početak jednog divnog prijateljstva

Pravda za žrtve

Susret s boli

Zapadna kapija