Anhel di Marija (Angel Di Maria) napunio je 29 godina 14. februara, a najbolji&nbsp; rođendanski poklon darovao je sam sebi isto veče.

Dva gola u pobjedi nad Pari Sen Žermenom i briljantna igra kojom je u drugi plan potisnuo i svog slavnijeg sugrađanina, nogometnog čarobnjaka Lea Mesija (Messi), ovom su Argentincu osigurali status nogometnog heroja u Parizu.

PSG je zbrisao Mesijevu Barcelonu sa 4:0 u prvom meču osmine finala Lige prvaka, &scaron;to je jedno od najvećih poniženja koje je katalonski gigant pretrpio na evropskoj sceni.

Zasluga je hitronogog krila iz Rosarija u čijoj se karijeri do sada samo na obe&scaron;tećenja klubovima prilikom transfera &quot;obrnulo&quot; vi&scaron;e od 140 miliona eura.

Jednako je impresivna i lista timova čiji je dres nosio Di Marija. Nakon matičnog Rosarija, a prije francuskog prvaka (za PSG je potpisao u avgustu 2015.), igrao je Di Marija za portugalsku Benfiku, potom Barcinog ljutog rivala Real Madrid i engleski Mančester junajted.

Ličnost dana Anhel di Marija

Bolji i od Mesija

Ja nisam nikada bila član nijedne stranke i to je moja smetnja... Na birou rada su samo očajnici, ja sam jedna od njih.

To govori Mirsada Mulać, diplomirana pravnica iz Potoka kraj Mostara. Ona pripada armiji od 100.000 ljudi koji duže od devet godina na biroima za zapo&scaron;ljavanje u na&scaron;oj zemlji čekaju posao. Njene riječi savr&scaron;eno oslikavaju glavni razlog zbog kojeg Mirsada, ali i mnogi drugi, neuspje&scaron;no tragaju za zaposlenjem. Nisu članovi stranaka.

Obrnutom proporcijom, postoje stotine ljudi koji su decenijama na državnim jaslama. Neki od njih to su zaslužili vlastitim kvalitetima i sposobno&scaron;ću, ali, da se ne lažemo, ima i onih koji u toplim kancelarijama državnih firmi i institucija obitavaju isključivo zbog konekcija s političkim miljeom. To je u Bosni i Hercegovini fakat, činjenica u koju su mnogi od nas uvjereni kao i u podatak da će sunce sutra ujutro ponovo izaći.

Kako nagla&scaron;ava Mulać, često je bila najbolji kandidat na ispitima i konkursima, ali &quot;posao su dobivale kćerke, sinovi i supruge funkcionera&quot;. I ne treba sumnjati da je to istina. Jer, najbolji dokaz ove teze krije se u činjenici da je mali milion državnih kompanija propao ili se nalazi na rubu opstanka. A to, sasvim sigurno, nije zbog toga &scaron;to su u ovim firmama zapo&scaron;ljavali sposobne, a ne podobne.

I, da stvar bude gora, ti podobni će se opet spasiti i kada kompanija propadne. Njihova stranačka &quot;podobnost&quot; omogućit će im da samo uskoče u neko drugo državno preduzeće. Ali, treba imati razumjevanja za takve tipove. Njihov je svijet drugačiji, u njemu vladaju namje&scaron;teni konkursi, prodata radna mjesta i stranačke veze.

Oni se jednostavno ne bi mogli snaći u realnom svijetu. Oni su kao zebre koje žive u zoolo&scaron;kim vrtovima. Hrana im je unaprijed osigurana, a jo&scaron; se ne moraju svake sekunde osvrtati da li im prijete gladni lavovi.

Živeći pod stranačkom kupolom, podobnici jednostavno ne znaju kako je to biti izložen surovoj stvarnosti. Onoj u kojoj Mirsada Mulać, diplomirana pravnica, čeka posao od 1988.

&nbsp;

Komentar dana

Decenije na birou

Godinama policajci sa srednjom stručnom spremom uposleni u državnim policijskim agencijama primaju niže plaće nego uposleni s istom stručnom spremom u drugim državnim institucijama. Tek sutra će Predstavnički dom Parlamenta BiH glasati o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH u drugom čitanju koje bi trebale ispraviti ovu krivu Drinu i dovesti policajce u ravnopravan položaj s ostalim državnim uposlenicima.

No, kada dopune budu i usvojene i u Domu naroda, da ne bi ostale mrtvo slovo na papiru, u budžetu bi trebalo osigurati dodatnih oko pet miliona maraka bez uračunatih poreza i doprinosa da policajci i dobiju vi&scaron;e plaće.

Već se moglo čuti da bi ovo mogao biti problem za Vijeće ministara BiH, koje ne zna kako zakrpati sve rupe u budžetu. No, niti u državnoj vladi, a niti Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH ne pomi&scaron;ljaju na to da ukinu neki svoj luksuz i tako ostvare prijeko potrebne u&scaron;tede i isplate ih tamo gdje su neophodne.

Naprotiv, njima su potrebne godine da i minimalno smanje neku od svojih privilegija. 
A mogle bi, recimo, vlasti prepoloviti cifru od 22 miliona maraka, koliko godi&scaron;nje tro&scaron;e na telefoniranje, ča&scaron;ćavanje po restoranima i vožnju službenim automobilima. Ta je suma četiri i po puta vi&scaron;a nego ona koja treba da bi policajci i njihove porodice živjeli, a ne preživljavali, kao sada.

No, iako godinama čekaju na pravednije isplate plaća, državni policajci, već navikli na diskriminaciju, dok ne ugledaju promjenu na svojim platnim listama, bit će skeptični i prema odlukama koje im idu u prilog. Jer, na&scaron;a vlast bezbroj ih je puta uvjerila da je poput Danajaca i da joj&nbsp; ne treba vjerovati ni kada darove nosi.

Ali, razlika između političara koji itekako znaju vrednovati svoj (ne)rad i policajaca je u tome &scaron;to će ovi drugi, bez obzira na minimalna primanja, i do njihovog povećanja maksimalno čuvati leđa zvaničnicima i &scaron;tititi institucije države. 
&nbsp;

&nbsp;

Kriva Drina

Predstava &bdquo;Umri mu&scaron;ki&quot;, nastala kao diplomski rad Tatjane &Scaron;ojić, najduže je izvođen komad u historiji bh. teatra. Prvi put je izvedena 14. februara 1990. na krilima &Scaron;ojić, Senada Ba&scaron;ića i Admira Glamočaka i od tada je na redovnom repertoaru Kamernog teatra 55, gdje odavno uživa status kultne predstave.

Čuda se rijetko događaju, naročito kada jedna briljantna komedija u nepromijenjenom glumačkom sastavu duže od četvrt stoljeća puni dvoranu do posljednjeg mjesta i predstavlja svojevrstan fenomen u historiji bh. teatra.

U prepunom Kamernom teatru sinoć je predstava izvedena 400. put, čime je proslavljen njen 27. rođendan. Zbog njene dugovječnosti nazivaju je teatarskim čudom.

&Scaron;ojić je angažirana i u drugim predstavama u Kamernom teatru, poput &bdquo;Na&scaron;eg razreda&quot;, &bdquo;Koncerta ptica&quot;...&nbsp;Njena uloga Marije u megapopularnoj humorističkoj seriji &bdquo;Lud, zbunjen, normalan&quot; i danas zabavlja brojnu publiku pred malim ekranima, ba&scaron; kao i lik glumačke dive Ane u &quot;Dva smo svijeta različita&ldquo;.

Rođena je u Sarajevu 9. aprila 1964. godine. Zavr&scaron;ila je Prvu gimnaziju, potom se upisala na Veterinarski fakultet, jer je bila ubijeđena da će joj za glumu trebati dobra veza. Ipak, 1984. uspjela se upisati na Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu, a nakon &scaron;to je diplomirala, karijeru je počela kao asistentica profesora Nenada Dizdarevića.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Tatjana Šojić

Teatarsko čudo

Apsolutna pobjednica 59. dodjele nagrada Gremi, koja je održana preksinoć u Los Anđelesu, jeste britanska muzička diva Adel (Adele, 28) koja je slavila u čak pet kategorija. Kući je ponijela, između ostalog, nagrade za album &quot;25&quot; i baladu &quot;Hello&quot; i ujedno postala prva osoba u historiji Gremija koja je u dva navrata osvojila po tri nagrade, čime je ponovila uspjeh iz 2012.

Planetarni uspjeh bucmaste Britanke jo&scaron; je jedan od dokaza da je moćan glas glavni adut za uspjeh. I ovog puta pomela je konkurenciju, a već nekoliko godina osvaja svojim impresivnim vokalom, iskreno&scaron;ću i samopouzdanjem. Na zle jezike koji je kritiziraju zbog vi&scaron;ka kilograma nimalo se ne obazire. Prkosi svim standardima u &scaron;oubiznisu i svakodnevno ističe da je njena muzika za slu&scaron;anje, a ne za gledanje.

Rođena je kao Adel Lori Blu Adkins (Adele Laurie Blue) 5. maja 1988. u sjevernom Londonu. Odrasla je sa svojom samohranom majkom. Zanimljivo je da je nastupila u britanskom &quot;X Factoru&quot;, ali nije pobijedila. Godine 2009. osvojila je Gremi kao najbolji novi izvođač, a danas ih posjeduje 15. Dobitnica je i Brit Awardsa, Zlatnog globusa, Oskara... Od 2011. u vezi je sa Sajmonom Koneckim (Simon,) s kojim ima sina Anđela Džejmsa (Angelo James).

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Adele

Moćan glas za uspjeh

Bilo je pitanje vremena kada će se ptičija gripa, koja je harala u nekoliko evropskih država, pa i u susjednoj Hrvatskoj, pojaviti i u BiH. &nbsp;

Desilo se to ovog vikenda. Bolest je otkrivena u naselju Tukovi kod Prijedora. Nadležne institucije, predvođene Uredom za veterinarstvo BiH, za sada su dobro djelovale. Odmah se pristupilo sanaciji žari&scaron;ta, pri čemu su i uni&scaron;tene zaražene ptice.

Osnovno pitanje, međutim, bit će je li taj virus H5 s podtipom N8, koji je prenosiv na ljude, čime bi dimenzija problem bila daleko veća. To treba utvrditi dijagnostika Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Ključno će biti, a to poručuje i dekan ovog fakulteta Nihad Fejzić, ograničiti žari&scaron;te, spriječiti kretanje, uni&scaron;titi perad u zoni od tri kilometra i zaustaviti &scaron;irenje.

Treba napomenuti da vijest o &scaron;irenju ptičije gripe dolazi nakon ponovnog intenziviranja aktivnosti radi pu&scaron;tanja u rad novog savremenog veterinarskog instituta u sarajevskom naselju Stup, o čemu je &quot;Avaz&quot; pisao pro&scaron;le sedmice.

Ovaj institut, upravo radi prevencije pandemija, treba kontrolirati ključna zarazna oboljenja životinja, a to su bolesti kravljeg ludila, ptičije gripe, kvrgave kože, plavog jezika, bruceloza i kju groznica.

Da su prethodne vlasti, na svim nivoima, kako treba uradile svoj posao, ovaj institut već bi radio, a objekt u kojem treba biti smje&scaron;ten ne bi četiri godine zjapio prazan. Nadati se da će vijest o pojavi ptičije gripe na tlu BiH te o potencijalnoj opasnosti od &scaron;irenja ove bolesti ubrzati sve procedure davanja dozvola za rad ovog instituta.

Valjda vlasti neće čekati jo&scaron; i &scaron;irenje već prisutne bolesti plavog jezika, koje bi se, prema nekim kalkulacijama, moglo desiti na proljeće, pa da onda ubrzaju procedure potrebne za rad ovog instituta.

Ni ptičija gripa ni plavi jezik, kao ni bilo koja druga bolest, ne poznaju međudržavne, a kamoli entitetske granice, pa je uzalud tro&scaron;iti vrijeme na pitanje nadležnosti te energiju na propitivanje kako nam je ova zaraza stigla iz Hrvatske.

&nbsp;

Vlast i ptičija gripa

Na Univerzitetu &bdquo;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru, u okviru obilježavanja 40. godi&scaron;njice rada tog univerziteta, prekjučer je promovirano 630 diplomanata i magistranata.&nbsp;

Za državu kakva je BiH, kojoj, prema broju visokoobrazovanih, statistika nije nimalo naklonjena i koja je na dnu ljestvice prema broju nepismenih u regionu, svaka vijest o novim visokoobrazovanim ljudima trebala bi biti razlog za slavlje, kao i poziv na akciju da te ljude zadrži u svom krilu.

Javno iskazana želja mladih Mostaraca da, nakon &scaron;to su stekli diplome određenih fakulteta, ostanu u BiH jo&scaron; je jedna &scaron;ansa vlastima da poprave svoj odnos prema generacijama koje svojim znanjem i sposobno&scaron;ću žele graditi državu u kojoj su rođeni i pokazati da je BiH zemlja za koju se jo&scaron; vrijedi boriti.&nbsp;

Te&scaron;ko je doći do broja visokoobrazovanih bh. građana koji su svoje diplome stekli na regularan način, a koji se danas nalaze na evidencijama zavoda za zapo&scaron;ljavanje. No, s obzirom na to da smo država u kojoj se, bezmalo, svi međusobno poznajemo, nimalo nije te&scaron;ko doći do podataka koliko se na odgovornim pozicijama u državi, kao &scaron;to su razni skup&scaron;tinski nivoi, ministarstva, uredi, agencije, nalazi onih koji su do diploma do&scaron;li na neregularan način.&nbsp;

U krugu tuzlanske pijace, naprimjer, nije rijetkost sresti mladića ili djevojku s diplomom Univerziteta u Tuzli ili magistarskom diplomom koji, kad već nisu uspjeli dobiti posao u nekom od lokalnih tržnih centara da izlažu robu na rafe, preprodaju rezani duhan ili polovnu odjeću. Njihova radna mjesta, zahvaljujući političkom ambijentu u kojem živimo, pokrali su &bdquo;stručnjaci&quot; s diplomama stečenim na u narodu poznatim &bdquo;autobus-fakultetima&quot;.&nbsp;

Mladići i djevojke koji su se prekjučer okitili diplomama Univerziteta &bdquo;Džemal Bijedić&quot; javno su poručili &nbsp;da vole državu u kojoj žive i da vjeruju u nju. Ako država sebi misli dobro, poruke mladih Mostaraca će ozbiljno shvatiti. &nbsp;

Poruke mladih Mostaraca

Frank-Valter &Scaron;tajnmajer (Walter Steinmeier), dosada&scaron;nji ministar vanjskih poslova Njemačke u dva mandata, koji je u međuvremenu dobio epitet &quot;lica njemačke diplomatije&quot;, jučer je krunisao svoju političku karijeru izborom za 12. predsjednika najveće evropske sile.

&Scaron;tajnmajer će u historiji, između ostalog, ostati upisan i po pokretanju nove inicijative za BiH, reformski orijentiranom procesu EU integracija.&nbsp;

Njega će na funkciji &scaron;efa diplomatije naslijediti agilni Sigmar Gabrijel (Gabriel), dosada&scaron;nji ministar privrede, a analitičari smatraju da će Njemačka nastaviti održavati kontinuitet vodeće uloge kada je riječ o politici prema Balkanu.

&Scaron;tajnmajer je rođen 5. januara 1956. godine u gradu Detmoldu. Obna&scaron;ao je niz vodećih funkcija u vlasti Njemačke u posljednjih 20 godina.

&nbsp;

Ličnost dana    Frank-Valter Štajnmajer

Lice njemačke diplomatije

O Safetu Su&scaron;iću ispričane su gotovo sve priče, &scaron;ta god ko mislio i dodao na njih, nema previ&scaron;e vajde. Najbolji je fudbaler kojeg je ova zemlja dala. Boga pitaj u kojem bi rangu bio da je mogao prije 28 godina napustiti Jugoslaviju. Mnogi su mi&scaron;ljenja da danas Mesi radi ono &scaron;to je Pape onomad.

Kao trener, prvi je odveo na&scaron;u fudbalsku reprezentaciju na jedno veliko takmičenje, antologijsko Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014., ma &scaron;ta o njemu kao treneru neko mislio.&nbsp;

Da je trenerski mag, nije. Ali da ima u njemu nekakve nafake - ima. To su shvatili već nakon prve utakmice i čelnici Alanijasora, turskog fudbalskog prvoliga&scaron;a koji će se do kraja sezone boriti za opstanak u dru&scaron;tvu najboljih.

U jučera&scaron;njem debiju na klupi Alanijaspor je slavila nad Genčlerbirligije 3:0, prekinuv&scaron;i grozni niz od četiri vezana poraza. Posljednji trijumf Alanija je imala prije tačno dva mjeseca, 11. decembra 2016.&nbsp;

Safet je rođen 13. aprila 1955. godine u Zavidovićima. U trenerskoj karijeri vodio je devet timova, uključujući i trenutni angažman. Na selektorskoj klupi BiH sjedio je od 2009. do 2014. godine.

&nbsp;

Ličnost dana Safet Sušić

Novi početak

Maloljetnicima je sve nadohvat ruke. Cigarete, alkohol, nargila... Pokazalo je to i posljednje istraživanje &bdquo;Dnevnog avaza&ldquo;. Nadležne inspekcije rade svoj posao - dođu u kafanu ili kladionicu i provjere je li na vidnom mjestu zalijepljen natpis &bdquo;zabranjeno točenje alkohola osobama mlađim od 18 godina&ldquo; ili &bdquo;zabranjeno klađenje&ldquo;.&nbsp;

Slovo zakona jasno je k&#39;o dan. Onaj ko maloljetnike posluži alkoholnim pićem, kaznit će se novčano ili kaznom zatvora do &scaron;est mjeseci. S druge strane, frapantan je podatak da federalni trži&scaron;ni inspektori nikada nisu primili prijavu da je ovaj zakon prekr&scaron;en. Je li to moguće? Pitaju se roditelji, nastavnici, profesori...

Evidentno je da niko ne poduzima ni&scaron;ta dok mladi, često daleko mlađi od 18 godina, konzumiraju alkohol ili se truju nargilama. &Scaron;ta će tek raditi kada budu punoljetni, zapita se jedan na&scaron; čitalac...&nbsp;

Nekad su se u blizini &scaron;kola gradile sportske dvorane, igrali&scaron;ta gdje su djeca mogla da se bave sportom i razvijaju svoje psihomotoričke sposobnosti. Jedini cilj sistema bio je skloniti maloljetnike s ulice. Ali bilo je to nekad...&nbsp;

Danas se u blizini &scaron;kola otvaraju kafići, ciljano za maloljetničku klijentelu. Kada se na sve to dodaju dru&scaron;tvene mreže, ekspanzija &scaron;oua realnosti, kada se u tom poremećenom sistemu vrijednosti mladima kao idoli plasiraju starlete i kriminalci, stra&scaron;no je i pomisliti &scaron;ta bi moglo biti od novih generacija...&nbsp;

Nažalost, ničemu dobrom nemamo se nadati sve dok zakon postoji samo na papiru, a vlasnici kafana poručuju - dečko, može pivo, ne treba lična!&nbsp;

Pivo bez lične

Milorad Dodik na godinu prije imao bi razrađen plan. Bakir Izetbegović ni petnaestak dana do isteka roka jo&scaron; ne zna hoće li dati zeleno svjetlo za reviziju tužbe protiv Srbije. Gledajući iz ugla žrtava, revizija tužbe nameće se kao imperativ. Analizirajući Dodikove metode, u entitetu RS o tom bi pitanju već bio raspisan i održan referendum. Po&scaron;tovala bi se, k&#39;o biva, volja građana!

U entitetu gdje vladaju Izetbegović i nekoliko porodica, odgovornost se prebacuje na advokate, pravnike, intelektualce, vjerske lidere...&nbsp;

Žrtve agresije na BiH dobro znaju odakle su dolazili tenkovi, polijetali avioni, uplaćivane plaće za đenerale i njihove zločinačke horde. Zbog toga, uprkos prijetnjama da će BiH otići u razdoblje hladnog rata, očekivanja žrtava krvave agresije su da će revizije tužbe, ipak, biti.&nbsp;

Prijetilo se da će Bosna i Hercegovina otići u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Taj narod odbranio se od četvrte vojne sile Evrope, čiji su đenerali, ponavljam, plaću i neophodnu logistiku dobivali s desne obale rijeke Drine.&nbsp;

Međunarodni sud pravde 2007. godine objavio je presudu. Od tada do danas učinjeno je sve da se relativiziraju krvavi dani od 1992. do 1995. &Scaron;ta su radili tužioci?

Pravni stručnjaci tvrde da su propustili ključne pravne lijekove nakon objave presude, dozvoliv&scaron;i da krucijalne činjenice, koje su se u međuvremenu pojavile, odu u zastaru.&nbsp;

Revizija tužbe zbog takve aljkavosti skoro da je obesmi&scaron;ljena, a relativizacija nakon njenog ponovnog podno&scaron;enja i eventualnog identičnog epiloga sve izvjesnija.&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; &nbsp; 
Kada protekne jo&scaron; jedna decenija, a vrijeme leti, posljedice će biti nesagledive. Hoće li se njima žrtve izvinjavati &scaron;to su najbolji sinovi zaustavili četvrtu vojnu silu Evrope, &scaron;to je u BiH, koja je odvedena u pakao, spriječen nestanak njenog najbrojnijeg naroda?!

Revizija i relativizacija

Posljednju sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH obilježila je po mnogima sramna odluka o povećanju naknada za odvojeni život zastupnika ovog doma, a najglasniji u protivljenju njenom dono&scaron;enju &nbsp;bio je predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namje&scaron;tenika Salih Kru&scaron;čica. &nbsp;

Snažno se usprotivio, naglasiv&scaron;i da je iznenađen odlukom koju lično smatra sramotnom, te poručio da navodno izjednačavanje prava oba doma Parlamenta FBiH ni na koji način ne može opravdati ovakav postupak. 
&nbsp; 
Istakao je da ista naknada ostalih državnih službenika nižeg nivoa iznosi svega 250 KM, a ne sramnih 800 KM koliko su delegati izglasali sebi.&nbsp;

Kru&scaron;čica &nbsp;je podsjetio parlamentarce da živimo u državi u kojoj se u posljednje vrijeme govori o u&scaron;tedama, borbi protiv siroma&scaron;tva, kao i potrebi ekonomskih reformi radi unapređenja standarda građana. Nije propustio priliku da ukaže delegatima Doma naroda da su oni ti koji bi trebali brinuti ne o sebi nego o građanima ove države. 
&nbsp;&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA Salih Kruščica

Glas razuma

Da bi neko bio delegat Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ne treba mu, bukvalno, ni&scaron;ta. Preciznije, dovoljno je tek da ima podr&scaron;ku stranke koja je u raspodjeli izbornog plijena dobila mjesta u tom zakonodavnom tijelu.

Delegat ne mora imati apsolutno nikakvu referencu, preporuku ili rezultat iza sebe. Da sutra neko sleti s Marsa, mogao bi postati osoba koja se ne&scaron;to pita u Domu naroda. Bitno je samo da postoji politička partija koja će mu ukazati povjerenje.&nbsp;

Dodu&scaron;e, ta ista stranka trebala bi imati i neku odgovornost prema svojim glasačima, ali čega smo se sve nagledali na parlamentarnim sjednicama, dojam je da mi&scaron;ljenje biračkog tijela previ&scaron;e i ne tangira stranačke čelnike kada određuju sastav Doma naroda, Predstavničkog doma i sličnih institucija... Njihov princip je jednostavan. Na izborima obećaju da će razmi&scaron;ljati o narodu, a nakon izbora razmi&scaron;ljaju samo o sebi i svojoj stranci.&nbsp;

Upravo tim principom jučer se rukovodila i Administrativna komisija Doma naroda PFBiH, koja je povećala delegatima naknadu za odvojeni život. Ova naknada sada, umjesto 600 KM, iznosi 800 maraka. Slovima: Osam stotina. Toliko te&scaron;ko delegatima pada odvojenost od familije i rodnog kraja. A jo&scaron; pro&scaron;le godine odlučeno je da će članovi zajedničkih komisija Parlamenta FBiH imati 350 KM mjesečno bez obzira na to imaju li tog mjeseca sjednicu. Dakle, ne moraju ni&scaron;ta ni raditi. Dovoljno je da su, jednostavno, delegati.&nbsp;

Da bi bilo ko od nas radio svoj posao, morao bi barem ne&scaron;to znati. Vodoinstalater, pekar, vozač, novinar, trgovac... Te poslove ne možete raditi tek tako, da nemate pojma o zavrtanju cijevi, pravljenju hljeba, gramatici... Delegat ne mora ni&scaron;ta znati. A opet živi bolje od svih nas, a na na&scaron; račun. I jo&scaron; sebi svako malo povećava primanja. Zaradio je tu povi&scaron;icu? Kojom računicom? Održao je, možda, predizborna obećanja o boljem životu?&nbsp;

Mi smo najsiroma&scaron;nija zemlja u Evropi. Dok se to ne promijeni, nijedan delegat u nekoj državnoj instituciji ne bi trebao sebi povećavati primanja. U suprotnom, on je samo osoba koja gomila svoj imetak na račun drugih. Ne&scaron;to kao parazit.

Zemlja parazita

Gradnja hotela, novih firmi, mostova i puteva neće biti moguća sve dok se stanje u Bosni i Hercegovini ne popravi. Upozorio je na to Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), kazav&scaron;i da su tome ponajvi&scaron;e doprinijeli političari čije politike, posljednjih mjeseci, kao i prethodnih 20 godina, vode ratu, a ne napretku i razvoju zemlje.&nbsp;

Milinić, znajući da poslovni ljudi razumiju samo &quot;govor novca&quot;, apelirao je na bh. političare da obuzdaju uzavrele strasti, spuste tenzije i ne rastjeruju investitore, koji bi, da je politička situacija bolja, stabilnija i jedinstvenija, do&scaron;li s koferima novca i gradili ovu zemlju te tako doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje za kojim čeznu građani.

Bez imalo ustezanja kazao je da trenutna situacija u na&scaron;oj zemlji neće privući strani kapital, bez kojeg je budućnost na&scaron;e omladine i penzionera upitna. Milinić je progovorio i zbog pola miliona nezaposlenih.&nbsp;

Direktor FIPA-e nije se prepustio nadi da će se samo iznaći rje&scaron;enje. Zbog pozicije koja mu je povjerena zasukao je rukave i upro prstom u najjače. One o kojima nam ovisi bolje sutra. Pozvao je potencijalne investitore da dođu u zemlju te iskoriste prirodni potencijal koji BiH nudi, ne samo u turizmu nego i za druge sektore poput energetike, drvoprerade, metaloprerade i proizvodnje hrane.

Gordan Milinić biv&scaron;i je ambasador BiH u Rusiji i biv&scaron;i &scaron;ef Predstavni&scaron;tva Republike Srpske u Moskvi. Za direktora Agencije za unapređenje stranih investicija imenovan je 1. januara pro&scaron;le godine.

Ličnost dana Gordan Milinić

Govor novca, a ne politike

Predsjednik Rumunije Klaus Johanis (Iohannis) pozdravio je uspjeh demonstranata u toj zemlji, koji su natjerali vlasti da povuku uredbu kojom se u Rumuniji poku&scaron;ala ozakoniti i dekriminalizirati korupcija. Predsjednik Johanis pohvalio je demonstrante, jer im je, kako je kazao, &quot;stalo do budućnosti Rumunije&quot;, ali i zbog izražavanja stavova mirnim protestom.

Ovim izjavama pokazao je da je dio naroda koji ga je izabrao za predsjednika 2014. godine i da su im ciljevi isti. Stavljajući se direktno na stranu demonstranata i podržavajući njihove ciljeve, Johanis je naljutio političare u svojoj zemlji koji, uprkos tome &scaron;to su pokleknuli pred voljom i željama građana, očigledno nisu promijenili i svoje stavove.&nbsp;

Čitajući Johanesove riječi podr&scaron;ke građanima svoje zemlje, te&scaron;ko je ne sjetiti se stavova i izjava političara u BiH, među kojima su i one predsjednika države tokom protesta 2014. godine, kada su obespravljeni i gladni narod poku&scaron;ali na sve načine kriminalizirati nazivajući ih lopovima, narkomanima, pa čak i teroristima.&nbsp;

Stoga rumunskom narodu, o kojem godinama i na ovim prostorima vladaju razne predrasude, jeste lak&scaron;e razbiti i te predrasude, ali i boriti se za bolje i zdravije dru&scaron;tvo i državu na čijem je čelu čovjek koji tu borbu razumije i podržava je.&nbsp;

Klaus Johanis rođen je 13. juna 1959. godine. Biv&scaron;i je nastavnik fizike i biv&scaron;i gradonačelnik Sibijua, koji je njegovom zaslugom postao jedna od glavnih turističkih destinacija. Rumunski predsjednik potječe iz njemačke manjine u toj zemlji i tokom predsjedničke kampanje bio je suočen s optužbama da nije pravi Rumun. No, njegovi &nbsp;glavni aduti, po&scaron;tenje, pouzdanost i dotada&scaron;nji menadžerski rezultati, prevladali su kod naroda da, uprkos i takvim tvrdnjama, ipak njega odaberu za &scaron;efa države.&nbsp;

Klaus Iohannis

Narodni predsjednik

Nakon nevladinog sektora, i poslodavci su Federalnoj vladi uputili upozorenje da preispita način dono&scaron;enja odluke o oblasti javnih finansija, oporezivanja i fiskalne održivosti. Naime, zbog pogre&scaron;no donesenih odredbi Zakona o porezu na dobit, tako &scaron;to su ponovo uvedeni nameti na bh. izvoznike, poručuju da je bh. privreda u kratkom roku pretrpjela &scaron;tetu.&nbsp;

Mnogi izvoznici za nekoliko mjeseci izgubili su planiranu dobit, umanjena im je sposobnost daljnjeg investiranja, njihov kreditni bonitet, a sve to imalo je za posljedicu da ne bude otvoreno skoro 2.500 planiranih radnih mjesta.

Dakle, jedan od imperativa Vlade iz Reformske agende, a odnosi se na smanjenje poreznog opterećenja na rad i investicije, u protekom periodu ne samo da nije pretvoren u praksu nego je od toga nastao kontraefekt.&nbsp;

Poslodavci, a i nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), ističu da su uvedeni novi nameti na privredu. Čelnica Udruženja njemačkih investitora u BiH Snježana Kopruner tvrdi da ih je bilo čak 15!

Sve ove primjedbe, pa i one od CCI-ja, o tome da se reforme ne odvijaju zadovoljavajućom dinamikom, Vlada treba uzeti kao poticaj za pobolj&scaron;anje svog rada, a ne kao poziv za polemike.

Ponajvi&scaron;e zbog problema na relaciji SDA-HDZ, usporen je reformski zamah. Vidljivo je to posebno u Federalnom parlamentu, gdje je kolateralna &scaron;teta problema između dva koaliciona partnera bio čak i reformski zakon o PIO, koji je oboren.&nbsp;

U Vladi su uveliko u pripremi i izmjene zakona o doprinosima te o porezu na dohodak. Poslodavci tvrde da sada&scaron;nji nacrti ovih zakona ne valjaju, jer će najveći teret podnijeti radnici u realnom sektoru. Ovo je dodatni razlog Vladi da preispita svoje djelovanje i da ne donosi reforme preko koljena.&nbsp;

Bolji i od Mesija

Decenije na birou

Kriva Drina

Teatarsko čudo

Moćan glas za uspjeh

Vlast i ptičija gripa

Poruke mladih Mostaraca

Lice njemačke diplomatije

Novi početak

Pivo bez lične

Revizija i relativizacija

Glas razuma

Zemlja parazita

Govor novca, a ne politike

Narodni predsjednik

Reforme preko koljena

Kolumne

Bolji i od Mesija

Decenije na birou

Kriva Drina

Teatarsko čudo

Moćan glas za uspjeh

Vlast i ptičija gripa

Poruke mladih Mostaraca

Lice njemačke diplomatije

Novi početak

Pivo bez lične

Revizija i relativizacija

Glas razuma

Zemlja parazita

Govor novca, a ne politike

Narodni predsjednik

Reforme preko koljena