Vjeruješ li meni ili svojim očima, pitanje je koje je najčešće u opticaju nakon gostovanja entitetskog ili državnog premijera u nekoj od informativnih emisija. Sumnjivi statistički podaci, koje u svakodnevnom životu građani ne osjete, pokušavaju se suprotstaviti sumornoj bh. svakodnevici u kojoj su penzioneri već dugo ispod socijalnog minimuma, radnici već godinama za svoju plaću ne mogu kupiti ni polovinu potrošačke korpe, borci u konstantnoj borbi za prava, a nezaposlenima bi na vještinama pozavidio i Ber Grils (Bear Grylls), voditelj poznate emisije „Preživljavanje“. Ovih dana na naplatu stižu ranije odluke Vlade FBiH, a jedna od njih je i ukidanje stimulativnih mjera za bh. izvoznike, kompanije koje napornim radom i mukotrpnom borbom sa zahtjevnim evropskim i svjetskim tržištem u BiH stvaraju nove vrijednosti. Sada se bh. izvoznici suočavaju s višemilionskim obavezama i procjenjuju da ćemo na ovaj način izgubiti oko 2.500 radnih mjesta.Od ovakve vlasti teško je očekivati da donese mjere koje bi smanjile uvoz, pa desetine miliona dajemo i za vodu, ali da udari na one koji ekonomiju drže u životu i o BiH u svijet šalju drugačiju sliku, previše je i od naše vlasti. Radi se, međutim, o kontinuitetu stezanja omče oko vrata bh. ekonomije i građana, kroz nove poreze, akcize i namete, a vrlo brzo ćemo svjedočiti i pokušajima da se poveća i stopa PDV-a. U ovako nepravednom sistemu siromašni se ne mogu ni nadati da će imati dovoljno za hljeba, penzioneri u narednih pet godina ne mogu očekivati povećanje mizernih primanja, za privredu nema ništa osim harača.
U državi u kojoj za mjesec troše po 20-30 nečijih penzija, u svijetu crnih limuzina, međustranačkih talova, lobija i raznovrsnih trgovina, samo je njihova pozicija neupitna, ne ovisi o punjenju budžeta, recesiji, stanju na tržištu, čak ni o efektima njihovog rada. Vlasti odrođene od naroda koji ih bira već dugo su u svijetu bogatih, privilegiranih i bezosjećajnih, pa više i ne vide, ne shvataju i nije ih ni briga kako živi obična raja.

Harač, rajo

Kada je krajem 2015. godine Senad Misimović najavio da Željezničar planira sagraditi stadion Grbavica, bilo je mnogo onih koji su smatrali da se radi o još samo jednoj od populističkih izjava kakve su posljednjih godina slušali. &nbsp; 
Danas, kada je sagrađena istočna tribina stadiona Grbavica, ogromnom akcijom kluba, navijača i sponzora, jasno je da predsjednik Nadzornog odbora kluba s Grbavice definitivno ima viziju koju ima hrabrosti, volje i želje pretočiti u konkretna djela.
Iako bježi od medijskih istupa, jasno je da je vlasnik kompanije "Megamix" čovjek kojeg smatraju glavnim pokretačem svih procesa u klubu u posljednjih nekoliko godina.
Dok se istočna tribina još gradila, najavio je novi veliki projekt, gradnju južne tribine, a sudeći prema tome kako je ekspresno završen ovaj projekt, navijači Želje uskoro mogu očekivati i da će imati novi Jug.

Čovjek koji je Grbavici vratio sjaj

Srebreničanin Nedžad Avdić proglašen je počasnim doktorom nauka Univerziteta Bedfordšir Luton u Engleskoj iz oblasti filozofije, što je prvi slučaj da jedna žrtva genocida u Srebrenici dobije ovako visoko akademsko priznanje jednog stranog univerziteta.
Nedžad je s nepunih 17 godina, u selu Petkovci kod Zvornika, kao zarobljenik izveden na strijeljanje s više od hiljadu svojih sunarodnika iz Srebrenice. Teško ranjen, pao je među leševe svojih rođaka i komšija, da bi nekoliko sati kasnije s još jednim preživjelim ispuzao u obližnju šumu, a potom se četiri dana i noći sa svojim sapatnikom probijao kroz neprijateljske linije, nakon čega je stigao na područje općine Sapna.
Šta je sve preživio dječak Nedžad Avdić, teško da može stati u jedan tekst. Snaga njegovog duha, karaktera i volje, nakon što je završio liječenje, okrenula ga je knjizi, da bi nakon nekoliko godina završio Ekonomski fakultet, naučio engleski jezik, a onda, čim se prva prilika ukazala, vratio se u svoju Srebrenicu, zaposlio, zasnovao porodicu i tu nastavio živjeti.
Nedžad Avdić pripada onoj kategoriji žrtava proteklog rata koje, zahvaljujući svom jakom karakteru, nisu dozvolile da njihova tragedija bude zalog dnevne politike. U povodu obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, Nedžad je bio gost Univerziteta Bedfordšir, gdje je tamošnjim studentima govorio o svom slučaju. Ono zbog čega su svi koji su ga tada slušali ostali emotivno zatečeni jesu poruke da njegova tragična iskustva ne trebaju služiti mržnji, već trebaju biti opomena da se Srebrenica više nikad i nikome ne dogodi. 

&nbsp;&nbsp;

Snaga volje

Plaće bosanske, cijene njemačke, sukus je tržišnih kretanja u našoj zemlji posljednjih nekoliko godina. Stoga se građani sa sjetom sjećaju dana kada se kutija “drine” kupovala za 1 KM ili kada je benzin bio 1,20 KM. Mnogo je vode Drinom proteklo od tih vremena, cijene su vrtoglavo rasle, a primanja radnika ostala su mahom ista. Naravno, to se odnosi na one sretnike u realnom sektoru koji u svojim preduzećima imaju redovne plaće. Odavno smo naviknuti na prizore da naši najugroženiji građani uzimaju osnovne životne namirnice na veresiju ili da, krijući se od ostalih mušterija, kupuju na komad.Logično bi bilo, ako bismo se vratili u 1997. godinu i na cijenu cigareta od 1 KM, da dvije decenije kasnije imamo bolji standard. Njemačka je, ako smo već uzeli tu zemlju za poređenje, za 20 godina poslije Drugog svjetskog rata ponovo postala svjetska velesila. A mi?
Veliki broj naših građana dvije decenije nakon krvave agresije i dalje živi u bijedi i siromaštvu. Svjedoče tome brojni apeli za pomoć i redovi ispred narodnih kuhinja... Pogledajte snimke iz 1997. i 2017. godine. Uporedite ih kao cijene u BiH i Njemačkoj. Na tim snimcima više je sretnijih lica prije 20 godina nego danas. Zašto? Zato što su za dvije decenije kod naših građana ubili i sreću i nadu.

Život na veresiju

Konačno je Vijeće ministara BiH, predvođeno Denisom Zvizdićem, osmislilo program za ostanak mladih u na&scaron;oj/njihovoj državi. Sarkazam se ogleda u činjenici da od 21. marta, kako smo nebrojeno puta upozoravali, ni staro ni mlado neće moći aplicirati za izdavanje novih putnih dokumenata.

Razumljivo je da se administrativni poslovi u vezi s tenderskom dokumentacijom moraju provesti, ali zaglaviti u ćorsokak zbog nabavke paso&scaron;kih knjižica može polučiti samo jedan komentar: &ldquo;Ljudi moji, je li to moguće?&rdquo;

Preskup administrativni aparat, očito nesposoban da rije&scaron;i krucijalna životna pitanja, &scaron;titeći se iza tenderskih procedura, ponovo će udariti po leđima običnih građana.

Dokle su nas doveli oni koji nas deceniju i kusur godina uskotračnom prugom voze ka dru&scaron;tvu evropskih naroda? Do toga da u bolnicama nemamo lijekova, da u 21. stoljeću glavni grad nema vode, da u pola zime Zenica ostane bez grijanja ili Tuzla bez rasvjete... Jo&scaron; ćemo 21. marta ostati i bez paso&scaron;a!

Građani, poslovično, &scaron;ute, smi&scaron;ljaju duhovite statuse na dru&scaron;tvenim mrežama ili internetskim portalima, ali kako se sezona godi&scaron;njih odmora bude približavala, shvatit će da je vrag odnio &scaron;alu. Oni koji ne budu imali validnu putnu ispravu, moći će s ličnom kartom u Srbiju ili preko Svitave na na&scaron;e parče Jadranskog mora oko Neuma. Ni makac dalje!

Rampa će biti spu&scaron;tena i za na&scaron;e bolesne građane, koji neće moći preko granice na liječenje dok se ne okonča famozna tenderska procedura. Posljedice mogu biti pogubne, uprkos činjenici &scaron;to se deseci miliona maraka iz budžeta izdvajaju za &scaron;tampanje i nabavku identifikacionih dokumenata.

Posla u cijeloj priči nesumnjivo ima za istražne organe ove zemlje, jer kod nas tenderi najče&scaron;će zaudaraju na kriminal.

&nbsp;

Komentar dana

Nema pasoša, nema odlazaka

Produženje mandata specijalnom predstavniku Evropske unije u BiH Lars-Gunaru Vigemarku (Gunnar-Wigemark) istovremeno je i jo&scaron; snažnije poticanje domaćim liderima da s ovim &scaron;vedskim diplomatom, koji se snažno zauzeo za provođenje Reformske agende, nastave s provođenjem reformi.&nbsp;

Kaže to i sam Vigemark, koji je putem na&scaron;eg lista nedvosmisleno poručio &scaron;ta je činiti onima koji bi se radije svađali na političkoj pozornici.&nbsp;

Vigemarkov cilj je osigurati stabilnu BiH i omogućiti joj članstvo u EU. Nadati se da je, zarad svih nas, to cilj i domaćih političara.&nbsp;

Vigemark je &scaron;ef Delegacije EU u BiH od 1. marta 2015. godine. Posjeduje bogato diplomatsko iskustvo. Oženjen je i otac jednog sina.

Ličnost dana    Lars-Gunar Vigemark

Poticaj političarima

Iz godine u godinu Damir Džumhur nastavlja odu&scaron;evljavati sve ljubitelje tenisa u BiH, a u Dubaiju je jučer ostvario i najveći trijumf u karijeri.

Savladao je trećeg tenisera svijeta Stanislasa Vavrinku (Wawrinka), 7:6, 6:3, osvajača tri gren slem turnira, branioca titule na prestižnom ATP turniru u Dubaiju.

Damir je već imao velike &quot;skalpove&quot; u svojoj vitrini, bio je bolji od Rafaela Nadala, Toma&scaron;a Berdiha (Tomasz Berdych), ali ovo je prvi put da je savladao trećeg tenisera na planeti.

Nakon ne&scaron;to lo&scaron;ijeg starta sezone, Damir je počeo dizati formu i, ako ovako nastavi, nema sumnje da će vrlo brzo ostvariti renking karijere (71. mjesto) i krenuti ka top 50 tenisera svijeta.

Džumhur je rođen 20. juna 1992. godine u ratnom Sarajevu, a kao jedan od najboljih svjetskih juniora najavio je sjajnu tenisku karijeru. Trenutno je 77. igrač na svijetu.

Ličnost dana        Damir Džumhur

Trijumf karijere

Malo ko od nas koji smo 1. marta 1992. godine požurili da svoj blagoslov damo nezavisnoj Bosni i Hercegovini ne sjeća se praznične atmosfere koja je u tom danu vladala, kao i pojedinačne radosti svakog od nas &scaron;to u svoju biografiju može upisati podatak da je učesnik i svjedok stvaranja nezavisnosti vlastite države.

Nezavisnost je, u godinama koje su uslijedile nakon referenduma, plaćena hiljadama života njenih građana. Ginuli su i oni koji su glasali za nju i oni koji nisu, ali je BiH, ma koliko je protivnici referenduma jo&scaron; osporavali, izdržala sve i ostala svoja. Država sa svim atributima državnosti. &nbsp;

Nama, kao sudionicima historije koja je nepuna tri mjeseca nakon referenduma zastavu BiH postavila na jarbol ispred zgrade Ujedinjenih naroda, 1. mart bio je i ostao praznik uz koji nas vežu najdublje emocije.

Dodu&scaron;e, BiH, danas, sigurno nije država kakvu smo zami&scaron;ljali u danu kada smo glasali za njenu nezavisnost. Nije zbog toga &scaron;to to ne žele oni koji upravljaju njome, a koji, kako koja godina odmiče, njen grunt pretvaraju u svoje privatno vlasni&scaron;tvo ne osvrćući se ni na žive ni na mrtve svjedoke stvaranja njene samostalnosti.

Sudbina BiH danas, vi&scaron;e nego ikad, zavisi od spremnosti da se ustraje u borbi za njen suverenitet, započet prije 25 godina. Na tom putu, svi dobro znamo, neprijatelji vi&scaron;e nisu ni Srbi, ni Hrvati, ni Bo&scaron;njaci, već raznorazna politička nedono&scaron;čad koja vladaju državom i koja su, koristeći na&scaron;e povjerenje i ljubav prema državi, toliko omoćala da se vi&scaron;e ne boje &bdquo;ni države ni&nbsp; zakona&ldquo;, a Boga pogotovo... Dokle, vidjet ćemo.

Zato, svima koji vole BiH neka je sretan Dan nezavisnosti! Vjerujem da je takvih vi&scaron;e nego &bdquo;njih&ldquo;! 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Komantar dana

Očuvanje nezavisnosti!

U sjeni skandaloznog gafa i pogre&scaron;no pročitanog pobjednika u kategoriji najboljeg filma ostao je relativni uspjeh mjuzikla &quot;La La Land&quot; na preksinoćnjoj dodjeli Oskara. Ostvarenje posvećeno zlatnom dobu Holivuda osvojilo je &scaron;est zlatnih kipića, a tvorac ovog vizuelnog i muzičkog spektakla, 32-godi&scaron;nji Damijen &Scaron;azel (Damian Chazelle), postao je ujedno i najmlađi reditelj koji se okitio Oskarom.

Mnogi filmski kritičari u ponedjeljak ujutro su konstatirali da je njegov &quot;La La Land&quot; jo&scaron; i pokraden na dodjeli, s obzirom na to da je bio &quot;savr&scaron;eni favorit&quot;, kako to nagla&scaron;ava Tod Van Der Verf (Todd Van Der Werff), i da je trebao osvojiti priznanje u najvažnijoj kategoriji, umjesto drame &quot;Mjesečina&quot;. No, samom &Scaron;azelu ostaje za utjehu da je, nakon izvrsnog &quot;Ritma ludila&quot;, svijetu podario jo&scaron; jedno djelo koje postavlja nove standarde u sedmoj umjetnosti.

Damijen &Scaron;azel rođen je 19. januara 1985. godine u Providensu. Prije &quot;La La Landa&quot; režirao je samo dva filma, &quot;Gaj i Medlin na klupi u parku&quot; i spomenuti &quot;Ritam ludila&quot;, koji je osvojio tri Oskara prije dvije godine.

S obzirom na do sada ostvareni uspjeh i osvojena priznanja, brojni filmofili &scaron;irom svijeta s nestrpljenjem očekuju njegov novi projekt, &quot;First Man&quot;, o astronautu Nilu Armstrongu (Neil).

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Damijen Šazel

Velika nada filma

Reforma svih reformi - porezi na plaće i doprinose, koju će, kako god da se donese, svi zaposleni u FBiH osjetiti na svojoj kožu, imala je jučer na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH svoj prvi test.

Predložena rje&scaron;enja o oporezivanju dohotka i doprinosa nisu pro&scaron;la onako kako je Vlada to zamislila. Brojne primjedbe, i od poslodavaca i sindikata, i to u samoj su&scaron;tini. I jedni i drugi i treći imaju drugačiju računicu o tome hoće li plaće radnicima po novom obračunu biti niže ili vi&scaron;e.

Vlast, naravno, tvrdi da panike nema, jer uvode neutralni efekt. Poslodavci taj neutralni efekt ba&scaron; i ne vide u mjeri u kojoj to čini Vlada, a sindikati su potpuno pesimistični te ističu da će ispa&scaron;tati svi radnici čija je plaća vi&scaron;a od 450 KM.

Prisutnim novinarima zaista je bilo te&scaron;ko dokučiti ko ima pravo. Ne daj Bože da je jučera&scaron;nja sjednica ESV-a preno&scaron;ena na TV-u. Javnost bi bila u potpunosti zbunjena! Vrhunac se desio u momentu kada su svi konstatirali da zaključaka nema. Da će se ići dalje, ali svako kako misli da treba!?

Socijalni dijalog unaprijed osuđen na propast upravo je to &scaron;to se jučer nije smjelo desiti. Ne u ovoj reformi. Ne u momentu te&scaron;ke političke krize u cijeloj zemlji i tinjajućeg socijalnog bunta.

Porezi koji će utjecati na mjesečna primanja za vi&scaron;e od 460.000 registriranih zaposlenih osoba u FBiH ne smiju se donositi preko koljena. Stoga je predsjednik Sindikata rudara u FBiH Sinan Husić u pravu kada je jučer na sjednici ESV-a skoro pa uzviknuo da bi to bilo samoubistvo.

Ne treba biti poseban prorok i predvidjeti da bi u tom slučaju do&scaron;lo do ogromnog bunta radnika pred zgradom Vlade ili Parlamentom FBiH. Dovoljno je da na ulicu izađu samo rudari i da se desi već duže prognozirano vruće proljeće. Zbog toga je aktuelnoj Federalnoj vladi socijalni dijalog sada potrebniji nego ikada.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

 
&nbsp;

&nbsp;

Porezi i egzistencija

Vrijeme brzo prolazi. Kao da je jučer bilo kada smo se radovali &scaron;to je mladi Vedad Ibi&scaron;ević dobio nekoliko minuta za PSG Vahida Halilhodžića. Pa su poslije toga svaki njegov gol za Alemaniju Ahen ljubitelji fudbala u BiH doživljavali s ushićenjem. Budio se talent.&nbsp;

Od tada do danas Vedad Ibi&scaron;ević je postao ne samo legenda bh. fudbala već i njemačke Bundeslige, a u subotu je protiv Ajntrahta iz Frankfurta pokazao da jo&scaron; ne namjerava stati.&nbsp;

U trijumfu njegove Herte od 2:0 postigao je Vedo vodeći gol, ukupno 102. u Bundesligi, čime je prokrčio put do izuzetno važne pobjede u borbi za mjesto koje naredne godine vodi u Ligu prvaka.

Herta, do dolaska Ibi&scaron;evića, nikada nije bila ovako dobro plasirana, a u međuvremenu na&scaron; je as ponio i kapitensku traku. U novijoj historiji Mirsad Hibić i Sergej Barbarez jo&scaron; su imali priliku biti kapiteni renomiranih timova.

Ibi&scaron;ević je za Hertu odigrao 56 utakmica i dao 24 gola. Za reprezentaciju BiH u 77 nastupa 26 puta je pogađao mrežu.

Ličnost dana Vedad Ibišević

Legenda Bundeslige

Klizi&scaron;te kod Kaknja koje je prekjučer veći dio dana držalo u blokadi autoput na Koridoru 5C, žilu kucavicu države, posljedica je ljudskog nemara i java&scaron;luka! Tu konstataciju na licu mjesta ponavljali su svi, od direktora Federalne uprave civilne za&scaron;tite Fahrudina Solaka do mje&scaron;tana.&nbsp;

Rudarski otpad iz Rudnika mrkog uglja Kakanj odlaže se na kop Ribnica sigurno pola stoljeća. Kao &scaron;to to obično u BiH biva, i to se radi bez ikakvog plana i strategije. Zapravo, sve po principu - ljudima koji su nastanjeni u okolnim selima plate se parcele, kuće i - problem rije&scaron;en. Ali prekjučer je majka priroda pokazala da je nemilosrdna prema takvom odnosu i eklatantnom primjeru ljudskog java&scaron;luka.&nbsp;

Nakon pokretanja pet miliona kubika jalove mase stvorilo se veliko jezero. I dok su mje&scaron;tani sela Mramor, Ribnica i Subotinje, kao i mje&scaron;tani Tičića i Donjeg Kaknja, upozoravali da bi moglo doći do katastrofe neviđenih razmjera, iz Uprave Rudnika su dolazili, bez ikakvog upori&scaron;ta, smirujući tonovi poput: &ldquo;Ma neće...&rdquo;, &bdquo;Rije&scaron;it ćemo mi to pumpama&ldquo;...

Plan je bio da se brzotok u funkciju pusti u junu. Ali priroda nije bila naklonjena namjerama Uprave Rudnika pa je velika vodena stihija sručila tone zemlje i kamenja na regionalni put Kakanj &ndash; Zenica, ali i na autoput Koridora 5C. Samo pukom srećom izbjegnute su ljudske žrtve.

&Scaron;teta se već sada mjeri stotinama hiljada maraka. Oni malo bolje upućeni rekli bi da su sve one &ldquo;crvene dnevnice&rdquo; komorata ovog rudnika koje im nisu isplaćene prekjučer do&scaron;le na naplatu. Rudnik mrkog uglja, prema najavama iz JP &ldquo;Autoceste FBiH&rdquo;, morat će snositi odgovornost i finansijski potkrijepiti nastalu &scaron;tetu.&nbsp;

Ovo je bila jo&scaron; jedna lekcija da se java&scaron;luk ne isplati!

I da, treba li, ne daj Bože, pasti mrtva glava pa da se ovom velikom problemu konačno pristupi strate&scaron;ki?

Javašluk se ne isplati

Danima već iz Vi&scaron;egrada stižu dramatična upozorenja čelnika lokalne zajednice kako je sudbina Mosta Mehmed-pa&scaron;e Sokolovića neizvjesna ako Drina ponovno nabuja pa dostigne vodostaj kakav je imala prije sedam godina.&nbsp;

Načelnik općine Mladen Đurević, inžinjer geodezije po struci, tvrdi da bi moglo doći čak i do uru&scaron;avanja mosta u slučaju da ovoj ćudljivoj rijeci prostor između lukova postane pretijesan pa se izlije preko ćuprije.&nbsp;

Za to eksplicitno krivi izvođača radova na restauraciji bh. nacionalnog spomenika, poja&scaron;njavajući da je nasipanjem kamena podignuto korito rijeke i smanjen protok ispod mosta. Istovremeno, predsjedavajući Skup&scaron;tine općine Vi&scaron;egrad Bilal Memi&scaron;ević kaže da iz mosta i nakon obnove raste trava te se pita za&scaron;to je to tako ako je u projekt investirano vi&scaron;e od 10 miliona maraka.

Sve vijesti koje stižu iz Vi&scaron;egrada treba pažljivo izvagati, jer već godinama u tom gradu traje politički rat između SDS-a i SNSD-a. Ćuprija je obnovljena u vrijeme i uz podr&scaron;ku SDS-ove vlasti, dok je SNSD-u draži Andrićgrad, pa dok jedni sada mjere zapreminu vode i broje busenje iz kamenih blokova, drugi potpisuju peticiju protiv preseljenja općinske administracije u Andrićgrad i podsjećaju da ni Hidroelektrana Vi&scaron;egrad nije najstabilnija, jer je u njoj jo&scaron; prije rata uočena rupa.

Politika se mije&scaron;a u sve, pa i u &ldquo;odokativne&rdquo; procjene statike mosta, ali je nedopustivo da struka na sve izjave jo&scaron; ostaje nijema i gluha. Izuzev Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, iz koje tvrde da procjenu ugroženosti vi&scaron;egradske ćuprije može dati samo tim koji je radio na restauraciji mosta, ne ogla&scaron;avaju se ni finansijer niti izvođač radova, &scaron;to daje prostora za dodatne sumnje i &scaron;pekulacije.&nbsp;

Vi&scaron;egradska ćuprija dio je najznačajnijeg kulturnog blaga na&scaron;e zemlje, koja nema mnogo takvih spomenika. Mehmed-pa&scaron;in most nama je i Ajfelov toranj i Kineski zid i Kip slobode. A vijest da je neki neodgovorni varilac ugrozio stabilnost tornja u Parizu u Francuskoj bi bila signal za uzbunu i mobilizaciju političke, stručne i cjelokupne javnosti.

Šta je nama ćuprija na Drini

Lea Majcen, studentica novinarstva i televizijska novinarka na slovenskom Kanalu A, ovih je dana u žiži interesiranja ne samo regionalne nego i svjetske javnosti, a razlog je, za bh. prilike, zaista nevjerovatan. Majcen je novinarskim pitanjima uspjela smijeniti jednog državnog zvaničnika u Sloveniji!

Iako je Majcen Tilenu Smolniku, sada već biv&scaron;em &scaron;efu sektora za obnovljivu energiju u Ministarstvu za infrastrukturu Slovenije, postavila banalna pitanja, on na njih nije znao odgovor!

Ovakav potez Smolnika za državu kakva je Slovenija rije&scaron;en je po kratkom postupku. Uslijedila je smjena, a Majcen je postala prava zvijezda u svojoj zemlji.

Zanimljivo je da je Majcen tek sa &scaron;est mjeseci staža uspjela učiniti ne&scaron;to &scaron;to mnogim njenim kolegama ne uspije tokom cijele karijere.

Ovakvo ne&scaron;to je nezamislivo u BiH, ali je prava lekcija i za bh. političare da se svim neznalicama u izvr&scaron;nim i zakonodavnim tijelima vlasti treba i mora zahvaliti na saradnji, kao &scaron;to je Slovenija Smolniku.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Lea Majcen

Lekcija i za bh. političare

Upozorenja poslodavaca da je za godinu uvedeno deset nameta u Federaciji BiH, koji su napravili vi&scaron;emilionsku &scaron;tetu privrednicima, trebaju naići na posebnu dozu pažnje kod federalnih vlasti. I ne samo to.

Nipo&scaron;to se ne smije dozvoliti da Reformska agenda bude alat kojim se od privrede uzima da bi se nadomjestile sve dubioze u budžetima te u vanbudžetskim fondovima.&nbsp;

Stoga predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović s pravom traži od Federalne vlade da uzme u obzir korekcije koje traže poslodavci. Prvi test bit će na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak, kada se raspravlja o porezu na plaće.

Smailbegović je rođen 28. maja 1964. godine u Visokom. Aktuelni je član Nadzornog odbora kompanije &quot;ASA Prevent&quot;.

Ličnost dana Adnan Smailbegović

Opravdana upozorenja

Svake godine na&scaron;u zemlju potresaju tragedije u kojima ginu rudari. I svaki put iznova čut ćemo skoro identična obja&scaron;njenja: &quot;Uzrok rudarske nesreće bit će naknadno utvrđen.&quot; Do prekosutra možemo slu&scaron;ati statističke podatke o ulaganjima u modernizaciju rudnika, jer sve pada u vodu onog trenutka kada jo&scaron; jedan komorat izgubi životnu bitku.&nbsp;

Svoju posljednju smjenu jučer je zauvijek odradio Nedžad Sabljaković, radnik na separaciji u RMU Kakanj. Dobili smo ponovo isto obrazloženje: &ldquo;Uzorci nesreće jo&scaron; se &nbsp;utvrđuju.&rdquo;&nbsp;

Smrt Nedžada Sabljakovića privremeno će otvoriti pitanja o načinu rada i sigurnosti u na&scaron;im rudnicima, ali kada prohujaju vjetrovi i kada se budu svodili zavr&scaron;ni računi, opet će se na kraju godine govoriti o statističkim parametrima, a ponajmanje o ljudskim životima.&nbsp;

Tragedije se, nažalost, ne mogu predvidjeti, ali se eventualne rizične situacije moraju svesti na minimum. U takvom procesu niko ne može biti amnestiran od odgovornosti ako ne postupi po pravilima struke. Od portira, komorata, kopača, vozača, do direktora rudnika ili direktora koncerna. Niko!

Obasipaju nas floskulama da je rudarski život težak, da komorati jedu hljeb s devet kora, ali dok komorati kopaju crno zlato, fotelja&scaron;i u upravama rudnika i &quot;Elektroprivredi BiH&quot; dobivaju basnoslovne svote na račun iskopanih tona uglja i proizvedenih megavata električne energije i, povrh svega toga, preko svojih partijskih nalogodavaca zapo&scaron;ljavaju, odnosno naplaćuju zapo&scaron;ljavanje u elektroenergetskom koncernu, nerijetko pretvarajući takve radnike u svoje robove.&nbsp;

Dok takvi podižu luksuzna imanja, voze skupocjene automobile i uživaju u svim blagodatima ovozemaljskog života, na&scaron;i rudari ginu za plaću od 1.000 KM. Dokle vi&scaron;e?

Harač, rajo

Čovjek koji je Grbavici vratio sjaj

Snaga volje

Život na veresiju

Nema pasoša, nema odlazaka

Poticaj političarima

Trijumf karijere

Očuvanje nezavisnosti!

Velika nada filma

Porezi i egzistencija

Legenda Bundeslige

Javašluk se ne isplati

Šta je nama ćuprija na Drini

Lekcija i za bh. političare

Opravdana upozorenja

Život za hiljadarku

Kolumne

Harač, rajo

Čovjek koji je Grbavici vratio sjaj

Snaga volje

Život na veresiju

Nema pasoša, nema odlazaka

Poticaj političarima

Trijumf karijere

Očuvanje nezavisnosti!

Velika nada filma

Porezi i egzistencija

Legenda Bundeslige

Javašluk se ne isplati

Šta je nama ćuprija na Drini

Lekcija i za bh. političare

Opravdana upozorenja

Život za hiljadarku