Pohvale za evidentni napredak, ali i opomena da se mora vi&scaron;e raditi na strukturnim problemima, jačanju vladavine prava i reformi javne uprave.&nbsp;

Obje ove stvari poručio je bh. vlastima komesar Evropske unije za politiku susjedstva i pro&scaron;irenje Johanes Han (Johannes Hahn) tokom predstavljanja izvje&scaron;taja o napretku za na&scaron;u državu u 2016. godini.&nbsp;

Han, koji će 9. decembra na&scaron;oj državi uručiti upitnik Evropske komisije, &scaron;to je važna faza do stjecanja kandidatskog statusa, strogo je potcrtao da se vlasti moraju posvetiti gorućim problemima bh. građana. Ove poruke moraju biti ozbiljno shvaćene!

Han, koji je rođen 1957. godine, austrijski je zvaničnik koji je već obavljao funkciju komesara za pitanja regionalne politike u prethodnom mandatu.

Ličnost dana    Johanes Han

Pohvale i opomena

Sad kad znamo da je Donald Tramp (Trump) novi predsjednik najmoćnije države na svijetu, Amerika ide dalje i, gotovo sigurno, ostaje na svojim znanim medjunarodnim pozicijama. A to je dobra vijest za Bosnu i Hercegovini i Balkan u cjelini.

Bez obzira &scaron;ta je sve o globalnom američkom savezni&scaron;tvu i, posebno, NATO-u Tramp govorio, ta se izborna retorika, sada u najvećoj mjeri seli u historijske arhive. Verbalni gafovi su ponekad mogući, ali oni strategijski mnogo manje.

Tramp, dakle, neće dokinuti NATO, iako će tražiti njegovu bolju unutra&scaron;nju efikasnost. Niti će, na baltičkoj periferiji, kao i na Balkanu, ispreturati američku strategiju. Jer, ta je strategija od SAD i učinila eurocentričnu zemlju i najznačajnijeg partnera za sve najvažnije evropske zemlje, uključujući i Tursku.

Dobro je &scaron;to politički lideri u BiH to razumiju, pa su novom predsjedniku već čestitali dolazak na čelo SAD. Ali, osim laskavih riječi, oni moraju znati da BiH neće biti (previ&scaron;e) na Trampovoj listi, stoga i njihova odgovornost mora biti veća.

Tačno je i da će odnosi sa Rusijom vjerovatno biti na među prioritetimaa nove, Trampove administracije. Ali, trebalo bi se podsjetiti da vanjsku politiku SAD, bez obzira na retoričke nijanse, vode interesi koji se zaokružuju u Kongresu, gdje sjede poslanici sa narodnim mandatom.

Ne idealizirajući, naravno, da u svemu važnu riječ nemaju i famozni va&scaron;ingtonski lobiji, američka vanjska politika ostaje i u ostvarenjima i težnjama znanih moralnih principa. Bez njih, Amerika ne bi bila to &scaron;to jeste, pa će i Trampa, na to imati ko da podsjeti dok bude glačao konture svoje predsjedničke doktrine.

Bosna i Hercegovina je, dodu&scaron;e, mjesto gdje je njihova provjera moguća, bez obzira na aktuelne interese velikih sila.

&nbsp;

Komentar dana

Trampova lista

Najmračniji datum u mostarskoj historiji obilježen je jučer, uz zvuk sirene za opću opasnost i skok Kenana Jukle sa Starog mosta. Njegovu akrobaciju, ovog puta, nije pratio aplauz upravo zbog činjenice da su tog 9. novembra, prije 23 godine, divljaci iz HVO-ovog tenka uputili i posljednji hitac prema Starom, nakon čega je drevna građevina kapitulirala i prestala biti most.

Obilježavanju te crne godi&scaron;njice prisustvovali su jučer građani i učenici jedne osnovne &scaron;kole. Da, samo jedne &scaron;kole. &Scaron;ta je s ostalim obrazovnim ustanovama i đacima? Zar ne bi trebali imati tu obavezu? Otkazati sve časove i održati jedan, ali vrijedan. Čas historije. O danu kada je poražena civilizacija, kada je Mostar žigosan za sva vremena, pečatom maloumnika iza vrele cijevi. Tu ranu ne može izbrisati ni obnovljeni Stari most. Ona ostaje u srcima Mostaraca.

No, dan kada je sru&scaron;en Stari, nekima u gradu na Neretvi svejedno nije važan. I to onima koji žive od Mostara i Mostaraca. Gradska uprava u svom kalendaru nema taj datum, niti ga smatra značajnim.

I uzalud najpoznatija mostarska lasta Emir Balić apelira da se prekine ignoriranje 9. novembra, navodeći da obilježavanje tog kobnog dana iz 1993. treba poslužiti kao podsjetnik i nauk budućim generacijama. Uzalud i većina Mostaraca, ali i sav normalan svijet, a ima nas, hvala Bogu, konstantno skreće pažnju na značaj 9. novembra.

Gradski čelnici, očito, ne dijele ovo mi&scaron;ljenje. I ne smatraju da učenici trebaju ne&scaron;to znati o tome, kao ni da se javnost treba podsjećati na ru&scaron;enje najvećeg simbola. Njihov je cilj, dakle, upravo suprotan. Oni žele da zaboravimo. E, neće moći.

Dok je Mostara, bit će uvijek i nekoga ko će 9. novembra skočiti u hladnu Neretvu. Bez aplauza.

&nbsp;

Skok bez aplauza

Kada je pro&scaron;le godine milijarder Donald Tramp (Trump) najavio svoju kandidaturu za predsjednika SAD, niko mu nije davao velike &scaron;anse. Kada se pokazalo da u prvim anketama stoji dobro, govorilo se da je to samo zato &scaron;to je ljudima poznat sa TV-a i da će vremenom izgubili sve izglede.

Kada je do nogu potukao sve svoje protukandidate unutar Republikanske stranke, uključujući zvučna imena poput Džeba Bu&scaron;a (Jeb Bush), Marka Rubija ili Teda Kruza (Cruz), mediji su najavljivali da ipak nema nikakve &scaron;anse protiv Hilari Klinton (Hillary Clinton).

Sada, kada je zasjeo na tron najjače svjetske sile, vrijeme je da mu se oda priznanje, bez obzira na to slaže li se neko s njegovim stavovima i politikom. Tramp je pobijedio uprkos ogromnoj konkurenciji, žestokim napadima, medijskom sataniziranju, neslaganjima i podmetanjima čak i u vlastitoj stranci... Moglo bi se reći &ndash; sam protiv svih, pojedinac protiv sistema, David protiv Golijata. &nbsp;

Tramp je rođen u Kvinsu, u Njujorku, 1946. godine. Poznat je kao vlasnik lanca hotela i brojnih nekretnina te kao televizijska zvijezda, posebno po &scaron;ouu realnosti &bdquo;Pripravnik&ldquo;.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Donald Tramp

Jači od sistema

Fikret Abdić, ratni zločinac i vođa bratoubilačkog rata u Krajini, od jučer je i zvanično načelnik Velike Kladu&scaron;e. Preuzimajući potvrdu &bdquo;crno na bijelo&ldquo; da je imenovan načelnikom, Abdić se narugao i nasmijao i porodicama žrtava njegovih kazamata i majkama i djeci sinova i očeva ubijenim oružjem čije je obarače po njegovom nalogu povlačila zajedno njegova i vojska zlikovaca Mladića i Karadžića.

Isto tako, ovaj presuđeni zločinac za zlodjela nad sopstvenim narodom izigrao je i pravnu državu i njene zakone, jer njegova kandidaturu, očito je to i iz javno dostupne dokumentacije bila je nezakonita, pa je samim tim nezakonit i njegov izbor na najnoviju funkciju.

Jer, Abdić je do 7. juna zvanično bio osuđenik za ratne zločine na uvjetnoj slobodi, i nije se mogao naći na Centralnom biračkom spisku (CBS), jer zakon striktno propisuje da kandidat mora biti upisan u CBS najkasnije do dana raspisivanja izbora,a izbori su u BiH raspisani 4. maja. Stoga, dok se s jedne strane &bdquo;ustoličenje&ldquo; Abdića u načelničku fotelju može smatrati njegovim ličnim trijumfom, to je istovremeno poraz za državu i sve patriote koji su je branili ba&scaron; od ovakvih kao &scaron;to je on.

Iako je na načelničku poziciju do&scaron;ao s glasovima svojih oko 8.000 pristalica, &scaron;to je daleko od toga da ima podr&scaron;ku većine Kladu&scaron;čana, činjenica je da će zlikovac prkositi i određivati pravila života u Velikoj Kladu&scaron;i naredne četiri godine i onima koje je zatvarao u svoje logore, protjerivao i čije je članove porodica ubijao. 
&nbsp; 
Zato, svi oni koji su pomogli Abdiću da nezakonito dođe na čelo ovog ionako napaćenog grada i oni koji su mogli a nisu ga u tome spriječili, direktni su saučesnici u njegovim zlodjelima i &bdquo;dževapit&ldquo; će za svaku suzu i uzdah svake majke i djeteta čiji je Abdić ubica, a kojima će danas &bdquo;krojiti sudbinu&ldquo;. &nbsp;

I, neka se ne zavaravaju ni oni &scaron;to su ga birali da im Abdić može biti &bdquo;babo&ldquo; kako ga je većina Kraji&scaron;nika zvala u neka davna vremena. Jer, golgota koju je Krajina doživjela zbog ovog zlikovca, pokazala je da je on babo samo svojoj djeci kojoj je nau&scaron;trb drugih omogućio lagodan i bezbrižan život. Za ostale Kraji&scaron;nike, zlikovca Abdića i dalje zvati&nbsp; &bdquo;babom&ldquo; imenom, koje je sinonim za toplog i roditelja punog ljubavi, ogromna je uvreda i blaćenje drugog imena za oca.

&nbsp;

I trijumf i poraz

Čuvar mreže bh. nogometa Asmir Begović jo&scaron; jednom je pokazao svoju humanu stranu. U ponedjeljak je posjetio Zavod za obrazovanje osoba sa smetnjama u razvoju u Tuzli te se družio sa &scaron;tićenicima ove ustanove.

Prethodno je Fondacija na čijem je čelu golman Čelzija obnovila sportsko igrali&scaron;te Zavoda te ga prilagodila posebnim potrebama djece. Vrijednost donacije je 30.000 maraka.

Nije ovo prvi put da je Asmir Begović uradio ne&scaron;to takvo. Kako je ranije kazao, najveće hvala su mu dječiji osmjeh i radost na licima, a redovno ga počaste i recitacijama pjesme posvećene njemu.

Asmir Begović rođen je 1987. godine u Trebinju. U ratu je bio primoran napustiti domovinu te je godinama živio kao izbjeglica u Kanadi i Njemačkoj. Trenutno brani gol Čelzija i reprezentacije BiH.

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA Asmir Begović

Pjesma za humanistu

Ishod glasanja na sutra&scaron;njoj sjednici Predstavničkog doma Državnog parlamenta o izmjenama Zakona o plaćama u institucijama BiH, koje je predložio poslanik SBB-a Damir Arnaut, pokazat će hoće li najvi&scaron;a zakonodavna institucija na nivou države, prije svega, položiti ispit morala.

Arnaut je, naime, u izmjenama predložio kresanje astronomsko visokih otpremnina za odlazak u penziju, koje trenutno iznose i vi&scaron;e od 30.000 KM, na maksimalan iznos od 9.960 KM. Ovaj njegov prijedlog već je u prvom čitanju podržan u Predstavničkom domu.

Ako se poslanici budu rukovodili izrazito lo&scaron;om socioekonomskom situacijom, bit će podržan i u drugom čitanju, a zakonske izmjene bit će nadohvat ruke. Budu li se pona&scaron;ali kao da ih narod nije ni birao, misleći isključivo na vlastite nemoralne i ničim opravdane, visoke privilegije, onda će to biti krajnje lo&scaron;a odluka, a time i indikativna poruka svim građanima.

Arnautova upornost u smanjenju neopravdano visokih prinadležnosti državnih funkcionera za svaku je pohvalu. Ovaj SBB-ov poslanik, naime, već duže kroz parlamentarnu proceduru veoma angažirano i nepokolebljivo poku&scaron;ava popraviti mnoga lo&scaron;a zakonska rje&scaron;enja.

Jedno od njih definitivno je Zakon o plaćama u institucijama BiH, gdje su otpremnine, zapravo, samo vrh ledenog brijega nepravednih odredaba izglasanih u svim proteklim godinama.

Njegova se borba, ne tako davno, već isplatila, s obzirom na to da je Državni parlament, uz sve moguće otpore koji su se pojavili kao i kod ovog najnovijeg pitanja, ipak izglasao ukidanje &quot;bijelog hljeba&quot; za izabrane i imenovane zvaničnike. Izmjene ovog zakona, naime, također su u parlamentarnu proceduru bili uputili poslanici SBB-a.

Skoro da nevjerovatno zvuči informacija da je u posljednjih nekoliko godina za 15 poslanika isplaćeno čak 340.000 KM otpremnina. To znači da je 15 osoba za otpremnine dobilo 1.042 prosječne penzije u Federaciji BiH ili 994 prosječne penzije u RS! Svaki daljnji komentar je suvi&scaron;an.

&nbsp;

&nbsp;

Ispit morala

Nije mogao izabrati bolji trenutak da zablista. Miralem Pjanić majstorskim je pogotkom iz slobodnog udarca donio pobjedu (2:1) Juventusu nad Kjevom i učvrstio aktuelnog prvaka na prvoj poziciji tabele italijanske Serije A.

Pjanićeva forma izuzetno nam je bitna, jer ako on bude u svom najboljem izdanju, onda se u Grčkoj itekako imamo čemu nadati.

Iz Italije stižu dva na&scaron;a majstora u velikoj formi, Pjanić i Edin Džeko, a i Ervin Zukanović ustalio se u Atalanti.

Od dolaska u Juventus, Pjanić igra sve bolje i bolje, a već sada je pokazao da ima kvalitet za vrhunski fudbalski nivo.

Njegovo samopouzdanje najvi&scaron;e godi selektoru bh. reprezentacije Mehmedu Baždareviću, jer samo s vrhunskim Pjanićem možemo se nositi sa svakim protivnikom na svijetu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana         Miralem Pjanić

Majstor ušao u vrhunsku formu

Endi Marej (Andy Murray) novi je teniski broj jedan!

&Scaron;kotlanđanin je postao 26. teniser na vrhu ATP liste, a prvi Britanac od kada je 1973. godine počelo kompjutersko računanje bodova. On je na teniskom tronu naslijedio Srbijanca Novaka Đokovića, koji je 122 sedmice zaredom bio prvi igrač svijeta. Duže od njega lideri na rang listi, u kontinuitetu, bili su Rodžer Federer (237), Džimi Konors (160) i Ivan Lendl (157).

Đoković je, međutim, nakon osvajanja Rolan Garosa upao u krizu, dok je Marej bio konstantan cijele godine - od 12 turnira na kojima je učestvovao, na čak 11 je stigao do finala, a osvojio je i olimpijsko zlato. Do sada je u 2016. ostvario 73 pobjede, &scaron;to je njegov lični rekord.

Marej je 76 sedmica proveo na drugom mjestu, a do te pozicije prvi put je do&scaron;ao jo&scaron; prije sedam i po godina. Nikada nijedan teniser nije čekao toliko dugo da sa drugog dođe na prvo mjesto, ali u konkurenciji Federera, Nadala i Đokovića, Marej nije mogao napraviti jo&scaron; jedan korak naprijed, sve do danas, kada će se i zvanično Britanac prvi put u karijeri naći na prvom mjestu ATP liste.

Endi Marej rođen je 15. maja 1987. godine u Glazgovu. Tokom impresivne karijere zaradio je 53 miliona dolara. 
&nbsp;

Ličnost dana: Endy Murray

Na vrhu svijeta

Kad se &quot;užare&quot; telefoni u redakciji, znate da ste dirnuli u temu koja &quot;boli&quot; čitaoce. Ako je tema poput istraživanja kvaliteta hrane, tako ne&scaron;to sasvim je očekivano i ne treba velika pamet da biste znali da će reakcija biti. Svi jedemo, svi kupujemo i na pijaci, i u tržnim centrima, i od onih koji &quot;zdravu hranu&quot; donose na kućna vrata.

I svi se pitamo &scaron;ta dajemo djeci, da li je voće i povrće puno pesticida, da li je prodavačica oprala ruke prije nego nam je odrezala kri&scaron;ku sira, da li je čista kuhinja u na&scaron;em omiljenom restoranu...

&quot;Dnevni avaz&quot; otvorio je temu o kvaliteti hrane. Uzorke smo birali nasumično, na stolovima pored puta, u malim prodavnicama, hipermarketima. Danima smo tražili partnere, ukazivali na važnost teme...

Rezultati do kojih smo do&scaron;li su lo&scaron;i. Nismo ih uljep&scaron;avali. Analiza je ukazala da proizvodi nisu u skladu sa kvalitetom koja se nudi na deklaraciji, da su na ivici kvarenja ili pokvareni, iako je rok trajanja ispravan, da su u njima bakterije koje ukazuju na, između ostalog, lo&scaron;u higijenu, i prodavača i mjesta na kojem se hrana čuva... Da, pojavilo se i svjetlo na kraju tunela, voda nam je dobra!&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Nije kriva samo prodavačica sira, neko joj je dao dozvolu za rad (ili nije, pa bi joj neko trebao zabraniti rad). Nije kriv samo vlasnik trgovačkog centra &scaron;to ne vodi dovoljno brige o skladi&scaron;tenju hrane (neko bi trebao kontrolirati kako on to radi). Nije kriva samo inspekcija (ako nema dovoljno naloga za rad i inspektora). Pogotovo nisu krivi stručnjaci, kojih imamo dovoljno, ako nisu na mjestima na kojima bi nam svima bili od pomoći. Ne&scaron;to je definitvno &quot;truhlo u sistemu&quot;.

Neki na&scaron;i čitaoci su nas pitali za&scaron;to nismo objavili imena onih kod kojih smo kupili, reći ćemo, neispravne i proizvode na ivici ispravnosti. Na&scaron; cilj, naime, nije bio &quot;ru&scaron;iti&quot; kompanije, a jo&scaron; manje one koji prodajući koji kilogram sira ili mesa poku&scaron;avaju prehraniti porodicu. A i spisak ne bi imao kraja...

Cilj nam je bio ukazati na sistemski problem i poku&scaron;ati ga rije&scaron;iti sa onima koji imaju instrumente u svojim rukama. Tako da sutra svi oni koji stavljaju proizvod na policu znaju dobro &scaron;ta vam nude na prodaju. I spremni su iza toga stati.

Stoga će &quot;Dnevni avaz&quot;, ohrabren podr&scaron;kom javnosti i pozivima brojnih stručnjaka koji nude svoju pomoć, nastaviti sa analizama. I to ne samo hrane! Provjeravat ćemo i već provjereno. Upirati prstom, bez imalo ustručavanja. I tražiti rje&scaron;enja. Zbog dru&scaron;tvene odgovornosti koju imamo i obaveze prema na&scaron;im čitaocima.&nbsp;

Truhli sistem

Beograđanin Ivan Lalić, kojeg je 18. maja 1992. od agresorske ruke spasio Sarajlija Mufid (Ismeta) Ramić, vojnik Armije RBiH, ni 23 godine poslije nije zaboravio kome duguje svoj život. U razgovoru za &bdquo;Avaz&ldquo; Lalić je istakao da sve ono &scaron;to danas ima duguje upravo svom &bdquo;sarajevskom bratu&ldquo;, koji se ovim nesebičnim činom istakao među hiljadama drugih.

Nebrojeno mnogo puta, priznaje Lalić, zami&scaron;ljao je susret sa svojim ratnim herojem, do čega, nažalost nikada nije do&scaron;lo. Tačno &scaron;est mjeseci nakon ovog hrabrog čina, Ramić je poginuo u odbrani Sarajeva. &nbsp;

Duboku i neizmjernu zahvalnost Beograđanina najbolje potvrđuje roman &bdquo;Gdje si, Mufide&ldquo;, kojim je sve građane iznova potaknuo na razmi&scaron;ljanje o čovjekoljublju i požrtvovanosti, i u najgorim mogućim scenarijima.&nbsp;

Ne želeći Ramićevu humanost prepustiti zaboravu, jedan od nekolicine tekstova Lalić potpisuje s &bdquo;tvoj beogradski brat&ldquo;. To je njegov način da se barem dijelom oduži vojniku Armije RBiH, ali je istovremeno uspio i mnoge druge podsjetiti na čovjekoljublje i humanost, a za koje nam se nerijetko čini da su u potpunosti i&scaron;čeznuli.&nbsp;

Iako je pro&scaron;lo vi&scaron;e od dvije decenije, Lalić, svjestan žrtve i hrabrosti drugoga, javno ističe da su pojedinci sasvim opravdano dostigli nivo metafore i postali primjeri ljudskosti. Zahvaljujući jednoj tužnoj priči i humanom činu heroja iz mahale, Lalićeva spona sa Sarajevom i naseljem Vratnik, u kojem se ranjavanje i dogodilo, postala je neraskidiva. &nbsp;&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana: Ivan Lalić

Beogradski brat

O modernizaciji obrazovnog sistema, odnosno prilagođavanju savremenim trendovima u obrazovanju, u državi na čijoj jednoj polovini učenici nemaju pravo ni da maternji jezik nazovu svojim imenom, a kakva je BiH, trenutno se može samo sanjati.&nbsp;

To &scaron;to je u Evropi, pa i u na&scaron;em najbližem susjedstvu, posljednjih dana top-tema primjena projekta &bdquo;30 dana bez zadaće&ldquo;, kojim se na praktičan način želi utvrditi svrsishodnost domaće zadaće na koju svakodnevno učenici, kao i njihovi roditelji, tro&scaron;e po nekoliko sati, za bh. obrazovni sistem ne znači ni&scaron;ta.&nbsp;

Ne &scaron;to za takvo ne&scaron;to nisu zainteresirani učitelji i nastavnici koji rade s djecom, već &scaron;to bi to značilo prekidanje s davno ozakonjenom, zastarjelom i dosadnom metodom učenja u na&scaron;im &scaron;kolama, &scaron;to pojedini oko&scaron;tali kadrovi u obrazovanju ni po koju cijenu ne žele učiniti.&nbsp;

Mnogo je pojedinačnih primjera u &scaron;kolama &scaron;irom BiH gdje prosvjetni radnici čine vanredne napore da nastavu koju drže prilagode savremenim metodama učenja. Jo&scaron; se prepričava slučaj profesora engleskog jezika iz jednog sela kod Srebrenika koji je, u nedostatku bilo kakvih tehničkih pomagala u &scaron;koli u kojoj je radio, na vlastiti MP3 svakodnevno kod kuće presnimavao lekcije sa CD-a, koji je, inače, sastavni dio udžbenika, da bi sutradan svojim učenicima koliko-toliko olak&scaron;ao savladavanje tehnike izgovora stranog jezika.&nbsp;

Istovremeno, njegov direktor, kadar stranke na vlasti, bavio se sadnjom jabuka i &scaron;ljiva u &scaron;kolskom dvori&scaron;tu, kako bi, kada ode u penziju, njemu i njemu sličnim &bdquo;doteklo i za rakije i za pekmeza&ldquo;.&nbsp;

U vremenu opće informatizacije i digitalizacije, u &scaron;kolama u BiH jo&scaron; koriste materijalno tehnička sredstva iz pro&scaron;log stoljeća, svjedoče prosvjetari, tvrdeći da to nije dobro i da treba ne&scaron;to mijenjati. Tačno je da treba, samo je pitanje ima li sistem volje da to učini.

Nedosanjani san

Pojeftinjenje lijekova, uvođenje plavog dizela za poljoprivrednike, pomjeranje rokova za plaćanje PDV-a, ubrzanje infrastrukturnih javnih radova... Ovo su neke od tema o kojima su lideri političkih stranaka koje čine koaliciju na državnom i federalnom nivou postigli dogovor na ovosedmičnom sastanku u Sarajevu.&nbsp;

Dođe li, zaista, do brze realizacije dogovorenoga, bit će ovo prvi put nakon dužeg vremena u BiH da će većina građana direktno osjetiti korist od dogovora političkih lidera. Jasno je da su penzioneri najbrojnija kategorija stanovni&scaron;tva među konzumentima lijekova i da će, ako bude pojeftinjenja, to njima mnogo značiti, jer najveći dio svojih ionako nevisokih primanja daju za režije i lijekove.&nbsp;

Ako se i BiH konačno upi&scaron;e na listu većine evropskih država koje pomažu poljoprivrednike gorivom bez akciza, i taj nemali broj stanovni&scaron;tva na&scaron;e zemlje osjetit će rasterećenje od trenutno ogromnih tro&scaron;kova koje iziskuje gorivo koje plaćaju po redovnoj cijeni.&nbsp;

Ispunjenjem dogovora da se uplata PDV-a umjesto 10. u mjesecu, kako je obaveza sada, vr&scaron;i na kraju mjeseca olak&scaron;at će se i privrednicima, jer mnogi u trenutnim uvjetima, iako nisu naplatili svoja potraživanja, moraju izmiriti obaveze prema državi.&nbsp;

Ako bi do&scaron;lo i do obećanog ubrzanja javnih radova, zna se da bi na taj način bila angažirana dodatna radna snaga i posla bi imale domaće građevinske firme, &scaron;to bi povećalo rast zaposlenosti i pobolj&scaron;alo budžete nemalog broja domaćinstava.&nbsp;

Stoga, sada je vrijeme za teži dio posla - da dogovoreno i obećano bude i ostvareno. I sami lideri stranaka naredne su dvije godine označili kao drugo poluvrijeme u četverogodi&scaron;njem mandatu i najavili da bi konačno moglo doći dugo čekano bolje sutra.&nbsp;

No, pri tome ne smiju zaboraviti da su građani nakon godina borbe za vlastitu egzistenciju sve kritičniji prema onima koji su im u decenijama iza nas omogućili samo spoznaju da je iza njih samo jo&scaron; jedna &bdquo;godina koju su pojeli skakavci&ldquo;.&nbsp;

Drugo poluvrijeme

Pro&scaron;le sezone mnogi su otpisali Edina Džeku. Biv&scaron;i igrač. Nije kakav je bio. Zaboravio davati golove. I, objektivno, u statističkim kolumnama mogli su pronaći veoma dobar razlog za takav gard prema kapitenu fudbalske reprezentacije BiH. Bila je to zaista mr&scaron;ava sezona u Romi, nakon koje su čak i pojedini navijači rimskog kluba željeli Džeku vidjeti na izlaznim vratima stadiona Olimpiko.&nbsp;

No, s dolaskom jeseni, ploča se promijenila. Već sada, nakon samo 11 kola u italijanskoj Seriji A, Džeko je zabilježio dva gola vi&scaron;e nego u kompletnom pro&scaron;losezonskom opusu. Dijamant podjednako blista i u evropskim mečevima, a sjajna partija u Beču tek je nova potvrda fantastične forme. S dva gola i asistencijom, bh. napadač predvodio je Romu do trijumfa nad domaćom Austrijom te u&scaron;ao i u tim kola Evropske lige.

To je Edin Džeko danas. To je Edin Džeko uvijek i bio. Golgeter svjetske klase. I to ne treba zaboraviti, čak i kada ga kraće krize pogađaju. Ili, kao &scaron;to bi to ljep&scaron;e rekao legendarni ko&scaron;arka&scaron;ki trener Rudi Tomjanovič (Rudy Tomjanovich):&nbsp;

- Nikad ne potcjenjuj srce &scaron;ampiona.&nbsp;

Ličnost dana: Edin Džeko

Srce šampiona

Bosna i Hercegovina ove sezone nema svojih reprezentativaca u Euroligi, ali čast na&scaron;e ko&scaron;arke u vodećim klupskim takmičenjima na Starom kontinentu uspje&scaron;no brani Elmedin Kikanović.

Tuzlanski centar (211 centimetara) od početka sezone igra sjajno za njemačku Albu. Posebno upečatljiv bio je u četvrtom kolu Eurokupa.

Sa 33 poena ne samo da je postavio lični rekord karijere i predvodio berlinski tim do pobjede nad litvanskim Litvos ritasom (124:115 nakon dva produžetka) nego je progla&scaron;en i za najboljeg igrača (MVP) četvrtog kola drugog po snazi takmičenja u Evropi!

Elmedin Kikanović rođen je 2. septembra 1988. godine u Tuzli. Karijeru je počeo u Slobodi, da bio 2007. pre&scaron;ao u beogradsku Crvenu zvezdu, u kojoj je proveo tri godine. Četiri sezone potom je igrao u ruskom Jeniseju.

U julu pro&scaron;le godine potpisao je za Albu. Prije toga pola sezone je igrao za francuski Nansi. Dres reprezentacije BiH nosio je na tri zavr&scaron;nice evropskih prvenstava (2011, 2013, 2015).

Ličnost dana Elmedin Kikanović

Blista u Evropi

Bez obzira na vidnu uznemirenost Zagreba i alarmiranje čak i NATO-a, situacija u vezi s hap&scaron;enjima hrvatskih i u isto vrijeme bh. državljana u Ora&scaron;ju polako se smiruje i ide u pravcu pravnog, kako i treba, a ne političkog razrje&scaron;enja. Ovo drugo često donosi samo tenzije.

Dobra je i reakcija novog &scaron;efa hrvatske diplomatije Davora Ive Stiera, koji nagla&scaron;ava da će, uprkos izazovima, kojih će i dalje biti, Vlada Hrvatske ustrajati u politici podr&scaron;ke BiH na evropskom putu. To treba objeručke pozdraviti. Sada je na bh. organima da zadovolje sve pravosudne standarde, po kojima se ba&scaron; i nisu proslavili u nekim domaćim prilikama i bez kojih će te&scaron;ko naprijed u Evropu.

Uistinu, hap&scaron;enja u Ora&scaron;ju do&scaron;la su u nezgodno političko vrijeme: kada je novi hrvatski premjer Andrej Plenković, inače umjereni evropski političar desnog centra, na najbolji mogući način u Sarajevu reafirmirao činjenicu da je Hrvatska najpouzdaniji i najbolji partner BiH na njenom putu ka NATO-u i EU.

Hap&scaron;enja jesu bacila prolaznu sjenu na obnovljeni duh saradnje Sarajeva i Zagreba, ali sve se mora shvatiti i kao prosvjetljenje - o nasu&scaron;noj potrebi za partnerstvom između dvije zemlje. To posebno važi za ovakvu, dejtonsku BiH, kojoj Hrvatska treba i mora ostati ne samo najbliži prijatelj nego i najsigurniji saveznik.

Partnerstvo uz pravo po&scaron;tivanje zakona i međunarodnih normi kojima BiH stremi, a koje je Hrvatska kroz članstvo u EU već u dobroj mjeri dosegla, treba biti taj najvi&scaron;i standard za cjelokupni prosperitet susjedstva.

Ne smije se zanemariti bh. okruženje gdje NATO jeste sigurnosni ki&scaron;obran i u kojem Hrvatska, Albanija, a uskoro i Crna Gora, igraju značajnu regionalnu ulogu. To je, svakako, sigurnosni imperativ i za BiH.

U susjedstvu u kojem zvecka Putinovo oružje, dok se u Beogradu kao rijetko kad u skorije vrijeme iskrcavaju ruski vojnici, u Sarajevu konačno moraju razborito shvatiti s koje strane sunce grije.

Pohvale i opomena

Trampova lista

Skok bez aplauza

Jači od sistema

I trijumf i poraz

Pjesma za humanistu

Ispit morala

Majstor ušao u vrhunsku formu

Na vrhu svijeta

Truhli sistem

Beogradski brat

Nedosanjani san

Drugo poluvrijeme

Srce šampiona

Blista u Evropi

Pravo i partnerstvo

Kolumne

Pohvale i opomena

Trampova lista

Skok bez aplauza

Jači od sistema

I trijumf i poraz

Pjesma za humanistu

Ispit morala

Majstor ušao u vrhunsku formu

Na vrhu svijeta

Truhli sistem

Beogradski brat

Nedosanjani san

Drugo poluvrijeme

Srce šampiona

Blista u Evropi

Pravo i partnerstvo