Mesut Ozil možda nikad neće osvojiti Ligu prvaka, ali je prekjučera&scaron;njim majstorskim pogotkom zaslužio mjesto u historiji elitnog nogometnog takmičenja. Njemački reprezentativac u gostujućoj pobjedi Arsenala nad bugarskim Ludogorecom (3:2), u fini&scaron;u susreta, postigao je pogodak koji se rijetko viđa na nogometnim terenima.

Ozil je izbjegao ofsajd zamku, odlično je primio loptu, prevario golmana i dva protivnička igrača magičnim driblingom izbacio iz igre, ostaviv&scaron;i ih da u čudu gledaju s travnjaka kako postiže pogodak i svom timu donosi trijumf.

Time je njemački fudbaler turskog porijekla u&scaron;ao u dru&scaron;tvo najvećih majstora ovog sporta, koji su sličnim potezima odu&scaron;evljavali generacije ovisnika o nogometu.

Mesut Ozil rođen je 15. oktobra 1988. godine u Gelzenkirhenu. Ponikao je u &Scaron;alkeu, a prije Arsenala nastupao je za Verder i Real Madrid. Za reprezentaciju Njemačke odigrao je 66 utakmica i postigao 18 golova.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Mesut Ozil

Nogometna čarolija

Prosječni građanin BiH svakog mjeseca od usta mora odvajati i do deset KM za pogrebne usluge, da bi imao pristojan posljednji ispraćaj kada napusti ovaj svijet. Paradoksalno, smrt u BiH postala je tako segment života, jer se na vrijeme mora početi razmi&scaron;ljati i već od punoljetstva učlaniti u neko pogrebno dru&scaron;tvo. Sve to kako ne bi svoje najmilije zavili u crno zbog enormno visokih tro&scaron;kova nakon smrti.

Niske plaće i jo&scaron; niže penzije razlog su zbog kojeg veliki broj građana u BiH jedva preživljava. Skupo je živjeti. Ali, ni smrt ne može proći bez tro&scaron;ka. Koliko zbog nametnutih standarda, sadržanih u uzrečici &quot;sramota je&quot;, toliko i zbog običaja i vjerskih propisa, građani BiH nerijetko se i kreditno zadužuju kako bi članu svoje porodice organizirali sahranu ili dženazu po uzusima.

Ko je odredio ta pravila? Kako penzioner, koji posljednje dane svog života proživljava s primanjima od 300 maraka, može osigurati posljednji ispraćaj dostojan čovjeka? Kako, kada iste te penzionere možemo vidjeti kako kopaju po kontejnerima za koru hljeba?!

Njihova familija mora &quot;izmisliti&quot; najmanje 500 KM samo za mrtvački sanduk. A gdje su pogrebne usluge, grobna mjesta, dolazak vjerskih službenika na obred... Sve to mora se platiti.

Ni u regionu nije ni&scaron;ta bolje. Ovaj problem najbolje je dijagnosticirao Miroslav Momčilović, srbijanski reditelj, u filmu &quot;Smrt čoveka na Balkanu&quot;. Postali smo dru&scaron;tvo u kojem prije hitne pomoći i policije, u stan čovjeka koji je počinio samoubistvo dolazi grobar s katalogom ekskluzivnih kovčega za pokojnika. Nije taj prizor daleko od na&scaron;e stvarnosti.

Ali, uostalom, kakvo dru&scaron;tvo i može biti kada su groblja uređenija od parkova?

&nbsp;

Komentar dana

Cijena smrti

Tužila&scaron;tvo BiH u predmetu protiv ratnog komandanta Srebrenice Nasera Orića i njegovog saborca Sabahudina Muhića odustalo je od 13 svjedoka koji su, kako to u optužnici pi&scaron;e, trebali potvrditi navodne zločine nad srpskim civilima u Podrinju koje su ova dvojica, također navodno, počinila.&nbsp;

Svjedoci, dalo se jučer zaključiti, nisu imali &scaron;ta kazati niti dokazati pred sudijama u ovom procesu. Zbog toga ih je Tužila&scaron;tvo, u poku&scaron;aju spa&scaron;avanja vlastitog obraza, na vrijeme eliminiralo ne bi li se barem malo prikrila bruka u vidu lažnih i izmi&scaron;ljenih svjedoka koji se svako malo pojave u nekom od predmeta, a na koje javnost, ali i struka upozoravaju već nekoliko godina.&nbsp;

Ko su onih 13 svjedoka koje Tužila&scaron;tvo ne smije izvesti da svjedoče manje je bitno od toga ko ih je prona&scaron;ao, ko je njihove izjave uzeo kao relevantne i na osnovu njih formirao optužnicu po kojoj Orić i Muhić već vi&scaron;e od godinu &bdquo;peglaju&ldquo; klupe Suda BiH.

Seriju tekstova bh. mediji su ispisali o tome kako pojedini tužioci Tužila&scaron;tva BiH po Podrinju vrbuju kojekakve probisvijete, osuđivane &nbsp;kriminalce, dežurne lažove, nude im sve i sva&scaron;ta, pa čak i oprost od zatvora, samo da na robiju otjeraju Orića, jer je to neki centar moći od njih zahtijevao.&nbsp;

Jedan takav, uz blagoslov Tužila&scaron;tva BiH, a koji nije smio svjedočiti pod svojim imenom jer je lagao, stigao je do Beograda u nadi da će biti spa&scaron;en zatvora koji mu je u BiH visio nad glavom.&nbsp;

Odustajanje 13 ranije najavljenih svjedoka od svjedočenje u slučaju &bdquo;Orić&ldquo; konačno je otvorilo jedno od najtežih pitanja o radu bh pravosuđa: Koliko je do sada podignuto &nbsp;i potvrđeno optužnica na osnovu svjedočenja onih koji lažu ili onih koji su nekad &bdquo;ne&scaron;to čuli&ldquo;? Koliko danas nevinih ljudi robija na osnovu iskaza kojekakvih varalica i lažova?&nbsp;

Bosna i Hercegovina, ako želi biti država vladavine prava, morat će dobiti odgovore na ova pitanja.

Svjedoci lažovi

Ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bu&scaron;ati (Bushati) odnose s Bosnom i Hercegovinom ocijenio je prijateljskim. A dobra saradnja među susjedima neophodna je kako bi jednog dana, kako ističe, uz punu podr&scaron;ku koja je iskazana i s jedne i druge strane, BiH i Albanija do&scaron;le do zacrtanog cilja - biti dio porodice EU. Kako je ukazao, to je dužnost vlasti prema građanima, da konačno imaju bolji život.&nbsp;

Bu&scaron;ati, kao vrstan poznavalac prilika u BiH i regionu, tokom boravka u Sarajevu iskazao je veliki interes za unapređivanje saradnje u oblastima ekonomije, energetike, prehrambene industrije, poljoprivrede, građevinarstva, turizma...&nbsp;

Pozitivan puls vidio je u otvaranju novih mogućnosti da ove dvije zemlje, koje, kako je kazao, imaju vi&scaron;e sličnosti nego različitosti, pokrenu zajedničke infrastrukturne projekte, kao &scaron;to je put Sarajevo - Tirana.&nbsp;

Bitne poruke odaslao je pri odlasku, nagla&scaron;avajući da sve zemlje regiona imaju obavezu prema mlađim nara&scaron;tajima da osiguraju mir, perspektivu i suživot.&nbsp;

Bu&scaron;ati je rođen 24. marta 1977. godine u Skadru, Albanija.

Ditmir Bušati

Potvrđeno prijateljstvo

U Bosni i Hercegovini sve vi&scaron;e ljudi želi živjeti od politike, a sve manje od motike, reče nedavno profesor Enes Osmančević komentirajući rezultate i izlaznost na posljednjim lokalnim izborima u BiH. Politika je postala veliki i unosan biznis, a u eventualnom četverogodi&scaron;njem mandatu izabrani zvaničnici, kao i članovi njihovih familija, dobrano omaste brke.&nbsp;

Zbog toga im je mila politika, a mrska motika! Sve dok u politiku kandidati ulaze samo s jednom mi&scaron;lju: kako opljačkati državu, bolje budućnosti i prosperiteta na ovim prostorima neće biti.&nbsp;

No, da u svakom žitu ima kukolja, potvrđuje primjer državnog ministra Ismira Juska, koji nije iskoristio privilegiju i letio na Tajland u biznis klasi, već je odabrao četiri puta jeftiniju aviokartu.&nbsp;

Ma koliko ovakav potez dežurni kritičari i komentatori ocjenjivali populističkim, reakcije puka itekako su pozitivne. Kritičari i komentatori, poput Radićevih guski u magli, imaju samo jedan mogući odgovor.&nbsp;

Neka narednih 365 dana, počev od danas, budu populisti, jeftini, kakvi god hoće, ali neka ne harče narodne pare za svoj gro&scaron; čiji korijeni sežu u neiživljene mladalačke dane. Samo 365 dana neka budu jeftini populisti i imat ćemo jasnu računicu koliko narodnog novca rasipaju na luksuz i svoje nezajažljive prohtjeve.&nbsp;

No, cijela ekipa politikanata nakon pozitivnih primjera, kakav je onaj ministra Ismira Juska, ba&scaron; kao guske u magli, gakat će, tumarati bez cilja i histerično omalovažavati svakoga ko se počne pona&scaron;ati iole normalno, ko se prema narodnim parama odnosi domaćinski, ko od siroma&scaron;nog i besperspektivnog prostora želi napraviti državu u pravom smislu te riječi.&nbsp;

Jusko je napravio možda i pionirski korak koji trebaju slijediti svi oni koji žele dobro građanima BiH, a građani takve, 2018. godine, zbog svog dobra, moraju prepoznati.

Guske u magli

U BiH su registrirane 22 osobe koje se od rođenja bore s buloznom epidermolizom, izuzetno rijetkom bole&scaron;ću kojoj, nažalost, lijeka nema.&nbsp;

Poznatija kao &quot;djeca leptiri&quot;, često su marginalizirana u dru&scaron;tvu te se kroz život, iako bolest nije zarazna, suočavaju s predrasudama onih koji ih ne mogu ili ne žele prihvatiti.&nbsp;

Kao &scaron;to je to slučaj s većinom situacija u na&scaron;oj zemlji, u kojoj su najmanje u centru pažnje oni kojima je to najvi&scaron;e potrebno, u BiH se roditelji &quot;djece leptira&quot; oslanjaju ponajvi&scaron;e jedni na druge te traženu pomoć dobiju jedino u Udruženju djece oboljele od bulozne epidermolize. Na čelu ovog udruženja, koje uprkos manjku finansijskih sredstava &nbsp;funkcionira već devet godina, nalazi se Senaida Gerin, i sama majka dječaka oboljelog od ove rijetke bolesti.&nbsp;

Gerin ne skriva da su ova djeca nerijetko izložena različitim oblicima diskriminacije, kako zbog neopravdanog straha da je bolest prijelazna tako i zbog nedostatka želje i razumijevanja da prihvate drugačije.&nbsp;

Za saniranje rana &quot;djece leptira&quot; potrebno je svakog drugog ili trećeg dana izdvojiti 40 KM. Iako su sve nadležne institucije u BiH do sada bile nijeme na njihove zahtjeve, Gerin ostaje ustrajna u ovoj te&scaron;koj borbi te ponovo apelira na sve odgovorne, nadajući se da će se iskupiti za dosada&scaron;nji izostanak pomoći.

LIČNOST DANA Senaida Gerin

Istrajna borba za 'djecu leptire'

Nekako istovremeno iz dva svjetska centra stigle su tri izrazito važne poruke bh. vlastima o hitnoj potrebi uspostavljanja boljih uvjeta za privlačenje stranih investicija te generalno za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta.

Prva je sredinom pro&scaron;le sedmice stigla iz Va&scaron;ingtona, tačnije iz Svjetske banke, u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju o lakoći poslovanja &quot;Doing Business 2017&quot;.

BiH se, prema ovom izvje&scaron;taju, na&scaron;la na 81. mjestu od 190 rangiranih svjetskih zemalja te je nazadovala za dvije pozicije u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Ovaj izvje&scaron;taj pokazuje da u na&scaron;oj državi nije lako poslovati, a to posebno ilustrira da smo, prema indikatoru započinjanja biznisa, pozicionirani čak na 174. mjestu.

Čak 12 procedura i 65 dana potrebno je da bi se u BiH osnovalo preduzeće, a za dobivanje građevinske dozvole potrebno je čekati nevjerovatnih 179 dana.

Analogno tome, Žozef Dol (Joseph Daul), predsjednik Evropske narodne stranke, koja okuplja najvi&scaron;e zastupnike u Evropskom parlamentu, u jučera&scaron;njem intervjuu za &quot;Avaz&quot; konstatira da se nedovoljno dobro radi te da vlast mora ponuditi bolju budućnost bh. građanima. Ova poruka iz Brisela mora biti ozbiljno shvaćena.

Na ovom fonu su i u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), čije je sjedi&scaron;te u Va&scaron;ingtonu. Poruke iz MMF-a su jasne. Bh. vlasti bez provođenja precizno zacrtanih mjera tokom prvog pregleda Misije MMF-a najavljene u novembru te&scaron;ko da mogu očekivati uplatu druge tran&scaron;e kreditnog aranžmana ukupne vrijednosti milijardu KM.

Poruke EU, MMF-a i Svjetske banke, s kojima su bh. vlasti vodile sinhronizirane pregovore o paketu reformi nazvanom Reformska agenda, definitivno su &quot;hladan tu&scaron;&quot; za donosioce odluka u BiH. One dolaze u periodu kada se vi&scaron;e ne broje lijepe riječi i prazna obećanja, već konkretni potezi na reformskom putu. Ostaje da se vidi ko ih je ozbiljno shvatio.

 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Hladan tuš

Lacio je ponovo u vrhu italijanskog nogometnog &scaron;ampionata. Zasluga je to i na&scaron;eg reprezentativca Senada Lulića, koji je jučer, pogotkom u 50. minuti, trasirao put Rimljanima do pobjede nad Sasuolom (2:1).

Drugi je to ovosezonski gol sjajnog bočnog igrača u dresu Lacija i, nadamo se, znak povratka u vrhunsku formu uoči novog reprezentativnog okupljanja i izuzetno bitnog duela s Grčkom 13. novembra u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018.

Lulić je rođen 18. januara 1986. godine u Mostaru. Nogometom se počeo baviti u &Scaron;vicarskoj, gdje je krčio karijeru od nižerazrednog Zura preko Belincone, Grashopersa i Jang bojsa.

Nakon sjajnih nastupa u dresu Jang bojsa, privukao je pažnju mnogih velikih klubova te je u ljeto 2011., u transferu vrijednom približno tri miliona eura, stigao u Lacio. U tačno 50 nastupa za A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine Lulić je postigao dva gola.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Senad Lulić

Poveo Rimljane u vrh tabele

Bosna i Hercegovina opet je na začelju 25 evropskih zemalja kada je u pitanju mjerenje lakoće domaćeg poslovanja. Ali to, nažalost, sugerira i (ne)atraktivnost investiranja u na&scaron;u zemlju, u kojoj najveći &ldquo;investitor&rdquo; ostaje sentimentalna dijaspora.

U isto vrijeme BiH je lider u regionu po visini plaća u državnom sektoru. Naravno, u uspje&scaron;nim ekonomijama, a to već važi i za tendencije u bh. kom&scaron;iluku, menadžeri i oni najsposobniji radnici-stvaraoci imaju najvi&scaron;e plaće, a ne državni službenici, koji žive od budžeta koji pune ovi prvi. To vi&scaron;e ne ide tako!

Umjesto da svojim sugrađanima, koje često ponižavajuće svrstavaju u nacionalne torove, pune glavu propalim nacionalističkim pričama, od čega kroz taj jeftini populizam, od izbora do izbora, imaju korist samo političari, lokalni funkcioneri i njihovi stranački mentori, moraju odmah skratiti vrijeme za lak&scaron;e otvaranje domaćih kompanija i pobolj&scaron;ati sveopći ambijent za strane investitore.

Da je pameti, svi bi, bez obzira na nacionalna razmimoilaženja (?!), barem zato podržali približavanje BiH NATO-u, &scaron;to bi bio pouzdan pozitivni signal svima koji u BiH žele ulagati. Vremena vi&scaron;e nema, a ne može se čekati ni na promjene famoznog Dejtona da bi se sustiglo susjedstvo u kome je jedna Makedonija već najbolje plasirana zemlja u regiji. U toj je zemlji za pokretanje biznisa dovoljno jedan dan, kao &scaron;to je to slučaj u Evropi i Americi, jer vrijeme je odavno novac za one koji ga tako mjere.

Valja reći da &ldquo;standarde&rdquo; za otvaranje biznisa u BiH propisuje bh. država te da bosansku &ldquo;lakoću poslovanja&rdquo; upravo po njima mjeri Svjetska banka i sve to uspoređuje u odnosu sa 189 zemalja, u kojima nije tajna koliko nekom lokalnom poduzetniku treba vremena da pokrene biznis i otvori malo ili srednje preduzeće.

Upravo su ti pokazatelji iz Va&scaron;ingtona za BiH naprosto katastrofalni i pravi signal za uzbunu. Treba javno reći da krivac za to nije nesavr&scaron;eni Dejton niti njegova politička dubioza. Krivi su oni političari koji rade za sebe i svoje uske interesne krugove, a ne u korist svih građana BiH. Njima je odavno trebalo dati crveni karton.

&nbsp;

Signal za uzbunu

Novi hrvatski premijer Andrej Plenković zaokružio je jučer svoju dvodnevnu posjetu BiH obilaskom Mostara.

U gradu na Neretvi, gdje se susreo uglavnom s hrvatskim zvaničnicima, nedvosmisleno je podvukao da nova hrvatska vlast s njim na čelu neće učestvovati ni u kakvim tendencijama koje bi mogle destabilizirati BiH.

To je možda najvažnija poruka koju je Plenković bh. javnosti mogao poslati iz Mostara, ujedno pružajući ruku i ekspertnu pomoć za brži napredak na&scaron;e države ka EU.

Plenković je rođen 1970. godine u Zagrebu. Prije nego &scaron;to je 19. oktobra postao hrvatski premijer tri godine je obna&scaron;ao funkciju evropskog parlamentarca. Oženjen je i otac jednog djeteta.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Andrej Plenković

Pružena ruka

Delegacija Vlade Hrvatske do&scaron;la je kao prijatelj, BiH nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske, poruke su novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića iz Sarajeva, gdje je jučer stigao u svoju prvu zvaničnu posjetu nekoj državi.

Već osmog dana, predsjednik Vlade Hrvatske na&scaron;ao se u glavnom gradu na&scaron;e zemlje i to bi moralo biti shvaćeno kao istinska poruka uvažavanja ove države i spremnosti da se BiH pomogne u ostvarivanju njenih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva, a to su, bez dileme, ulazak u Evropsku uniju i pristup NATO-u.

Da, BiH mora graditi svoju politiku i insistirati na svojoj suverenosti. Za to su odgovorni oni koje smo birali. Ali, istovremeno, to ne znači da u globalnom svijetu i u nemirnim evropskim i međunarodnim vodama trebamo odbiti dobronamjerni gest na&scaron;eg prvog susjeda, s kojim dijelimo povijest i zajedničku granicu dugu hiljadu kilometara.

Andrej Plenković nije jastreb HDZ-ove politike devedesetih i ne može se posmatrati kao akter poku&scaron;aja &quot;punjenja pereca&quot;. Tada&scaron;nja i dana&scaron;nja politika vladajuće hrvatske stranke te&scaron;ko bi se mogle upoređivati. Uzgred, on je čovjek koji je na vlast stigao iz Brisela, bez zapaljive retorike i desničarenja, dokazujući prijateljstvo prema BiH u brojnim inicijativama.

Bh. lideri i javnost ne bi smjeli nasjesti na jeftine patriotske rahatlokume iz čar&scaron;ijskih spin kuhinja kojima se zabavljaju dokoni i dezavuirani građani, a zanemarujući strate&scaron;ke interese jedine nam domovine. To jeste i može biti samo euroatlantski ki&scaron;obran.

Jasno, nikakvo patroniziranje nije dobro i neće biti prihvaćeno. Naprotiv, u svojim prvim nastupima Plenković je pokazao spremnost da otvoreno razgovara s predstavnicima svih bh. naroda i izdigne iznad brige za interes samo jednog, hrvatskog naroda.

Hrvatska spremnost da pomogne BiH bit će ispravno shvaćana samo ako bude vodila ka jačanju kohezije BiH i putu ka Briselu, daleko i od ruskog i od turskog utjecaja i sličnih geopolitičkih testova. Svaki poku&scaron;aj nametanja daljnjih podjela unutar BiH zavr&scaron;it će se porazom njegovih kreatora. Moguće i na &scaron;tetu interesa Hrvatske. Plenković, za razliku od svojih prethodnika, u te stupice, prema svemu sudeći, neće upasti. &nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Hrvatski prijatelj

Pro&scaron;le sezone povreda je znatno usporila Jusufa Nurkića u građenju NBA karijere. Nakon komplicirane operacije koljena mnogi su čak konstatirali da će ga duga pauza skupo ko&scaron;tati i da će zauvijek ostati samo velika nada bh. i svjetske ko&scaron;arke.

No, popularni Juka poručio je da će se u sezoni 2016/2017. vratiti jači nego ikad, postaviv&scaron;i pred sebe zadatak da postane jedan od najdominantnijih centara u američko-kanadskoj ligi. Taj put od hiljadu milja započeo je idealnim prvim korakom, oboriv&scaron;i već na otvaranju nove sezone svoj rekord u NBA.

Div iz Živinica predvodio je Denver nagetse do trijumfa nad Nju Orleans pelikansima (107:102) sa 23 poena, devet skokova i tri asistencije. Protivničkom timu nije pomoglo ni 50 poena fenomenalnog Entonija Dejvisa (Anthony Davis), jer ni on, a ni ostali &quot;Pelikani&quot; u odbrani nisu imali protuotrov za raspoloženog Nurkića. Na radost mnogih u BiH, koji u Jusufu vide predvodnika nove generacije bh. ko&scaron;arka&scaron;kih zvijezda.

Nurkić je rođen 23. avgusta 1994. u Živinicama. Prije odlaska u NBA, branio je boje hrvatskih klubova Cedevita i Zadar, a u posljednjim kvalifikacijama za EP bio je statistički najbolji igrač reprezentacije BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana     Jusuf Nurkić

Zvijezda je rođena

Trinaesti međunarodni festival dječije književnosti &quot;Vezeni most&quot;, otvoren prije dva dana u Tuzli, ponovo je okupio najrespektabilnije dječije pisce i pjesnike iz cijele regije. Nigdje kao na &quot;Vezenom mostu&quot; djeca nemaju priliku upoznati autore preporučene im lektire, s njima razgovarati i iz njihovih usta čuti najljep&scaron;e pjesme i priče koje u svojim čitankama susreću.&nbsp;

Tvorac &quot;Vezenog mosta&quot; je pjesnik &Scaron;imo E&scaron;ić, čovjek čije je književno stvarala&scaron;tvo davno prije rata na&scaron;lo mjesto u udžbenicima diljem biv&scaron;e Jugoslavije. Ove godine u &scaron;kole i biblioteke &scaron;irom Tuzlanskog kantona doveo je najpoznatije dječije pisce iz regiona. Doveo ih je zahvaljujući isključivo svom entuzijazmu i nesebičnoj ljubavi prema djeci i dječijoj literaturi, a nikako zahvaljujući podr&scaron;ci države, a posebno ne grada u kojem se ova manifestacija, jedina takve vrste u biv&scaron;oj Jugoslaviji, održava.&nbsp;

Legitimacija &Scaron;ime E&scaron;ića nikada nije bila stranačka, nacionalna i vjerska pripadnost, već se uvijek legitimirao po onome &scaron;to radi, &scaron;to mu je u svijetu dječije književnosti na na&scaron;im prostorima i očuvalo mjesto prvog među najboljima.&nbsp;

Tuzlanski &quot;Vezeni most&quot; traje četiri dana, u sklopu festivala bit će dodijeljena i najznačajnija nagrada u dječijoj literaturi na ovim prostorima, &quot;Mali princ&quot;.

Ličnost dana: Šimo Ešić

Snaga entuzijaste

Alternativa putu ka Evropskoj uniji je neizbježan sukob, poručio je u intervjuu za &quot;Avaz&quot; lider Liberalno-demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović. Time je, praktično, na najdirektniji i najjednostavniji način oslikao raskrsnicu pred kojom se nalazi ne samo BiH nego i cijeli zapadni Balkan.

Ali, zadržimo se na BiH i Srbiji. &Scaron;ta je alternativa, primjerice, regionalnoj saradnji i uvezivanju, gradnji infrastrukture, radu na unapređivanju susjedskih odnosa, rje&scaron;avanju bilateralnih pitanja, međusobnom pomaganju na savladavanju poglavlja evropske pravne stečevine, odnosno svemu onome &scaron;to EU traži i od BiH i od Srbije.

To je, zasigurno, vraćanje u krvavu pro&scaron;lost te stvaranje pretpostavki za, možda, jo&scaron; krvaviju budućnost. Ovom prvom kolosijeku, evropskom, koji i za BiH i za Srbiju jedini donosi prosperitet, ne idu u prilog dodjele povelja ratnim zločincima Radovanu Karadžiću, Momčilu Kraji&scaron;niku, Biljani Plav&scaron;ić.&nbsp;

Ova morbidna predstava vlasti RS, izvedena u ponedjeljak u Narodnoj skup&scaron;tini RS, održana radi prizivanja aveti pro&scaron;losti, a time i evidentnih provokacija drugih naroda u BiH, ne može ovom dru&scaron;tvu donijeti ni&scaron;ta dobro. Ona sigurno ne donosi ni&scaron;ta dobro ni gladnim masama u manjem bh. entitetu. Jer, one, za razliku od Kraji&scaron;nika i Plav&scaron;ićke, koje je budžet RS dobro pripazio, iz mjeseca u mjesec krpe kraj s krajem.

Bosna i Hercegovina, Srbija, ali i ostale države u regionu, moraju uspostaviti regionalnu saradnju. Regionu, stoga, treba vi&scaron;e poruka poput onih proisteklih s Trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska održanog u Istanbulu, gdje su resorni ministri Mirko &Scaron;arović i Rasim Ljajić najavili veliki zajednički infrastrukturni projekt &ndash; gradnju autoputa Beograd - Sarajevo.

Ekonomija, kako je konstatirano na tom forumu, ne može rije&scaron;iti političke probleme koji postoje, ali otvara put da se ovi problemi rije&scaron;e na daleko jednostavniji način. Jedno je sigurno, u Evropu možemo samo tako, i nikako drugačije. U suprotnom, ostat ćemo crna rupa Starog kontinenta.

Aveti prošlosti

Članovi Bundestaga Josip Juratović i Mariluiz Bek (Marieluise Beck), u izjavama za &ldquo;Avaz&rdquo;, istakli su kako su svjesni činjenice da postoje kočničari evropskog puta BiH, koji se zalažu za deklarativne, ali ne i za konkretne promjene.&nbsp;

Klizeći startovi, pogotovo sleđa, kažnjavaju se crvenim kartonima u svijetu nogometa. No, proklizavanje na evropskom putu BiH, koji je neminovan i koji nema alternativu, etiketiranim kočničarima donijet će samo jedno &ndash; sudske procese. Možda u tom grmu leži kompletna golgota konstitutivnih, ali i ostalih naroda u BiH.&nbsp;

Zastoji na evropskom putu za neke su očigledna kupovina vremena koja, nažalost, ima nesagledive posljedice. Dok kočničari odugovlačenjem procesa integracije poku&scaron;avaju trenutno spasiti vlastitu kožu, mladi i obrazovani ljudi odlaze glavom bez obzira i s kartom u jednom pravcu.&nbsp;

No, kada se klupko počne odmotavati, pogotovo ono koruptivno, kada budu uspostavljena nova pravila igre, kočničari i njihovi sateliti neće imati izgleda za opstanak u &ldquo;centrima moći&rdquo;.&nbsp;

Pomaka na evropskom putu zasigurno je bilo, ali ono &scaron;to je u prethodnih dvadesetak godina urađeno, faktički ima učinak elementarne nepogode, koja sve vi&scaron;e poprima oblike katastrofe. Govore to brojni statistički pokazatelji, poput onih izvedenih iz popisa stanovni&scaron;tva 2013. godine, koji ukazuju na trend nezaustavljivog odlaska mladih iz BiH.&nbsp;

Juratović i Bek su nagovijestili nam da se moramo suočiti sa stvarno&scaron;ću. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, isparile su mnoge iluzije, te je stoga sazrelo vrijeme da se s riječi prijeđe na djela. Region galopira ka euroatlantskim integracijama, dok je na&scaron;e kaskanje na tom putu pogubno za državu i njene građane. Ako na&scaron; evropski put nema alternativu, onda i klizeći startovi kočničara moraju biti kažnjeni crvenim kartonima!

Crveni kartoni

Istaknuti član Jevrejske zajednice u BiH Elijas Eli Tauber neumorni je čuvar tradicije svog naroda. Dokazuje to svakim novim projektom, a i najnovijim - autor je prvog kuhara u kojem su objedinjeni recepti bosanskih Sefarda.

Eli Tauber oduvijek je bio reprezentativan u predstavljanju svog naroda, a pisao je i o historiji drugih naroda. Među svoja djela ubilježio je i knjigu o jednom od najistaknutijih likova historije Sarajeva, Zeki ef. Rafajloviću, te se pobrinuo da legenda o Rafajloviću živi.&nbsp;

Ostao je dosljedan tradiciji Jevreja u BiH i sefardskoj kulturi te uzoran primjer ne samo Jevrejima nego i ostalim narodima države.&nbsp;

Eli Tauber rođen je u Sarajevu 1950. godine. Tokom života bavio se novinarstvom, istraživao je na raznim poljima, autor je brojnih publikacija te učesnik mnogih rasprava o dru&scaron;tvu i položaju vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Obavlja funkciju savjetnika za vjeru i kulturu u Jevrejskoj zajednici u BiH.&nbsp;

Nogometna čarolija

Cijena smrti

Svjedoci lažovi

Potvrđeno prijateljstvo

Guske u magli

Istrajna borba za 'djecu leptire'

Hladan tuš

Poveo Rimljane u vrh tabele

Signal za uzbunu

Pružena ruka

Hrvatski prijatelj

Zvijezda je rođena

Snaga entuzijaste

Aveti prošlosti

Crveni kartoni

Čuvar tradicije

Kolumne

Nogometna čarolija

Cijena smrti

Svjedoci lažovi

Potvrđeno prijateljstvo

Guske u magli

Istrajna borba za 'djecu leptire'

Hladan tuš

Poveo Rimljane u vrh tabele

Signal za uzbunu

Pružena ruka

Hrvatski prijatelj

Zvijezda je rođena

Snaga entuzijaste

Aveti prošlosti

Crveni kartoni

Čuvar tradicije